Faggudu e ɓamtaare Afrik RFI Fulfulde
-
- Economía y empresa
RFI Fulfulde heblanan on yontere kala, taskaram yewtanɗo fii faggudu. En jokkoto mbayliiguuji waɗanɗi e nder dunuyaaru hella ka faggudu e battane ko ɗum woni accude e nder renndooji. Ngalu, ɓamtaare, luumooji Afrik e winndere, ɗii fow fensitete, laɓɓinee e nder ndii njuɓɓudi. Sincuɓe kafalji, yiilooɓe sosiyeteeji, hertiyankooɓe, laamɓe, yeeyooɓe, soodooɓe e kala dillooɓe baŋŋe faggudu aran seeditoo e oo taskaram.
-
Senegaal: kookol tataɓol luumo rewɓe gollanooɓe hoore mun no wi"e "salon de l'entreprenariat feminin" joɗɗinaama Dakaar ngam wallitagol rewɓe ɓen ɓe gollana hoore maɓɓe
Tedduɓe heɗiiɓe rfi fulfulde, onoon e jam. On calminaama, on njettaama kala ɗo mbaawuɗon taweede e heɗaade e oo wakkati, ndee yewtere, Faggudu e ɓamtaare Afrik.Hannde, en njewtan e dow ndee hawriinde e joƴƴingol luumo balɗe ɗiɗi Dakaar, wallude golleeji rewɓe. Rewɓe njannginee, mballee keɓa ɗereeji mum en laaɓuɗi, mballiree duu jawdi ndi gollira. E ngoo luumo, rewɓe heewɓe tawaama, wadduɓe hollude ko ngolli. En njewtidii e yoga e maɓɓe, joƴƴinɓe ngoo luumo e gollirɗe tawaaɗe ton, wallirde rewɓe ɓee kaalisi.Nii woni yewtere ndee, Bisimilla mon.
-
Hono haani waɗeede faa waylitingol maangoro/manngo laato nafaa mawɗo ? keɗoɗen gollooɓe e on baŋŋe
Faggudu e ɓamtaare Afrik. Hannde, en njewtan e dow jogola e njeygu maangoro/ɓee mbii mango e faransiire Manng. Eɗen anndi e ley leyɗe menɗe, gese majjum ana keewi, so wakkati mum duu yoni, ɗum heɓete e keewal. Jonnon, lebbi seeɗa tan, ana waawata heɓude fayi ko ñaama. Ko saabi ɗum ? Hono haani waɗeede faa mbayliten Maangoro/manngo oo yalla ana yoorne, na waɗee njaram ? En njewtidii e gollooɓe ɗum e tawtude keertaniiɗo faggudu. Nii woni yewtere nde, Bisimilla moon.
-
Ko holno remooɓe kakawo ɓee njaɓɓorii ɓeydagol coggu kakawo? Keɗoɗen taskaram Abdullay Dikko
Tedduɓe heɗiiɓe rfi fulfulde, onoon e jam. On calminaama, on njettaama kala ɗo mbaawuɗon taweede e heɗaade e oo wakkati, ndee yewtere, Faggudu e ɓamtaare Afrik. Hannde, yewtere ndee ana fawii e dow coggu kakawo to Kuduwaar. Eɗen miccitoo e arane nduu lewru nayoɓordu e ndee hitaande 2024, laamu Kuduwaar yamirii ɓeydude coggu kakawo. Hankasen, kilo fuu, teemede tati yeeyetee. Holno remooɓe kakawo njaɓɓorii ngol ɓeydagol coggu ? Holɗum waawi laataade nafoore majjum, e banngal ɓee remooɓe e laamu?
-
Alhaali rewɓe gollanooɓe hoore maɓɓe joɗɗinɓe faggorɗe jawdi battinɗe e baŋŋe ɓamtaare
Hannde, yewtere nde yo heertinanaade rewɓe. Rewɓe gollooɓe, naa (walla) joƴƴinɓe gollirɗe baawuɗe wallude e baŋŋe ɓamtaare. Tafon en njaɓɓoto Kadiija Ardiiɗo, jeyaaɗo Kaduna, Nijeriya. Ko o jannginoowo rewɓe golle. Kanko e hoore makko du omo jogii gollirde daraniinde waylude polle (follere). Timminiren yewtere nde Madam Lam Aysata SI, debbo pullo jeyaaɗo Senegaal, bayloowo ndemaandi.
-
Ko holɗum ngol taƴƴugol kuuran e nder yoga e leyɗe Afrik woni e battinnde e nguurdam ɓiɓɓe ɗen leyɗe?
Tedduɓe heɗiiɓe rfi fulfulde on calminaama. Bisimilla mon e kaa taskarama faggudu e ɓamtaare Afrik. Hannde toɓɓere men ndee ana fawii e dow tiiɗallaaji anngal kuuran / taƴol kuuran taskaangol e leyɗe men keewɗe ɗii lebbi ƴaɓɓiiɗi yeru Mali e Gine, Ngol taƴol waddii tiiɗalla e banngal faggadu/keɓe jawdi yimɓe heewɓe.Ko honno ɓiɓɓe ɗee leyɗe ngorri e ngol taƴol kuuran? No keɓe jawdi ɗen leyɗe ngorri? En njewtidan e yoga e ɓiɓɓe ɗee leyɗe.
-
Holko woni battane fitinaaji sattuɗi dow faggudu e nder leydi ? Keɗoɗen Sherif Mohammed Aidara, gardiiɗo fedde "Goha international "
Tedduɓe heɗiiɓe rfi fulfulde on calminaama. Bisimilla mon e kaa taskarama faggudu e ɓamtaare Afrik. Hannde toɓɓere yewtere men ana faati e alhaali fitinaaji waɗooji e nder leyɗe AfriK, hol battane ɗum joggi ko faati e faggudu. Sabu no annda so tawi fitinaaji jokkondiri waɗude e nder leydi, entreprisaaji laamuyankooje e ɗii ngona laamuyankooji fof no looro hen. Woni koɗo men e ndee yewtere ko Sherif Mohammed Abdallah Aidara, gardiiɗo fedde "Goha international "to bannge Afrik e nder Gine.