Gdje si bio '91‪?‬ Domovinski rat - Borna Marinić

Novi podcast sa Samurajem!

Ovaj put glavna tema su "Šumari" interventni vod u kojem je bio Samuraj... krećemo od Borova prema Budžaku, Priljevu, Lušcu... Samuraj se za svako naselje prisjeća ratnih događaja koji su obilježili njegov ratni put.

Borna

Podcast Gdje si bio '91? seli se na jug. Paljuv je selo u zadarskom zaleđu koje se u vihoru rata 1991. našlo na prvoj crti bojišta. Ive Baždarić je s nekolicinom mještana uključen u obranu na koju se JNA usmjerila nakon okupacije Škabrnje i koju je slomila 31.12.1991. godine. Okupacijom Paljuva Ive i njegovi suborci nisu mirovali. Već u veljači organiziraju se te se neprimjetno ubacuju iza neprijateljskih linija te ulaze u Paljuv iz kojeg neprijatelju pred nosom izvlače 15 civila koji su ostali u okupiranom selu. Još u dva navrata Ive je ulazio u svoje selo, svjedočio pljački i zločinima nad civilima. Središte njegova ratnog puta pa i ovog podcasta čini operacija „Maslenica“ u kojoj Ive sudjeluje kao zapovjednik desetine veze u sastavu 7. domobranske pukovnije. Ipak bio je on mnogo više, tijekom napadne i obrambene faze operacije koja je trajala više mjeseci samo je jedan dan izostao s prve crte - kada je 9.2.1993. bio ranjen. U tom razdoblju Ive se borio protiv „Arkanovaca“, „Belih orlova“, „Vukova s Vučijaka“… U više navrata smrt je gledao u oči, ali ga je ona zaobišla. Ratni put nastavio je preko „Oluje“ do krvavih završnih operacija u Bosni i Hercegovini o kojima nerado govori.

Borna

U novu epizodu podcasta Gdje si bio '91? stiže legenda 4. gardijske brigade Renato Mikelić, još uvijek aktivni pukovnik Hrvatske vojske. Mnoštvo tema, malo vremena!
Renato se ubrzo po osnutku Zbora narodne garde uključuje u proljeće 1991. u 4. A brigadu ZNG-a te postaje pripadnik izvidničkog voda kojeg je kao zapovjednik poveo na prvi ratni teren - Kruševo. Nakon pada Kruševa u rujnu 1991. godine Renato sudjeluje u bitci za Zadar. Njegovi brigadni izvidnici ulaze polako u legendu Domovinskog rata, a njihova se borbena djelovanja nakon obrane Zadra sele na jug. Izviđanja Stolova, pogibija Gorana Kliškića, a zatim i Franka Zagorčića kojeg na fotografiji vidimo odmah uz Renata neke su od tema iz 1992. godine koje ćemo proći razgovarajući o jugu na kojem Renato ostaje do njegova konačnog oslobođenja u listopadu 1992. godine. Ubrzo dolazi do preustroja 4. brigade i operacije "Maslenica" kojom ćemo zatvoriti ovaj, siguran sam, iznimno zanimljiv razgovor.


Borna

Prvi puta u podcast mi dolazi netko tko je živio na okupiranom području pod stalnim nadzorom i radnom obavezom, praktički u kućnom pritvoru. Njegovo je ime Ivan Đuzel, a stiže iz Huma kraj Voćina. Pričati ćemo o trzavicama između Srba i Hrvata na tom području još od prvih demokratskih izbora. Mitinzi, prijetnje, huškanja, psihoza. Ivica je bio šumar i vidio po šumama kako pobunjeni Srbi pripremaju kao drumski razbojnici napade na Hrvate. Od 19.8.1991. našao se u blokadi sa svojom obitelji. Maltretiranja, hapšenja, privođenja... Stanje je bilo sve gore, a Ivan im sužio kao radna snaga. Bivalo je sve gore, a onda su stigli i pravi četnici - Šešelj i Beli orlovi. Na kraju u prosincu 1991. sve je eskaliralo, ubili su mu oca, a njemu bacili bombu u kuću. Preživio je i dočekao hrvatsku oslobodilačku vojsku kojoj se ubrzo pridružio te sa 136. brigadom bio u istočnoj Slavoniji - Vinkovci i Valpovo do sredine 1992. kada prelazi u policiju. Ratni put okončan je operacijom Bljesak kojom su napokon hrvatske snage porazile pobunjenike u zapadnoj Slavoniji.

Borna

Prije pola godine u podcastu je gostovao Mirko Horvatin, legenda ATJ Lučko, zapovjednik obrane Lovinca i ratni zapovjednik zagorske specijalne policije - Baruna. Odmah u pripremi bilo mi je jasno da će njegov ratni put biti tema za dva podcasta. Tako da sada snimamo drugi. Stigli smo do pada Lovinca i kraja rujna 1991. U novoj epizodi priča nas vodi prema neuspješnom proboju za Vukovar, najtragičnijoj akciji u ratu za ATJ Lučko. Mirko zatim postaje zapovjednik Specijalne jedinice policije Barun. Nakon Papuka, slijedio je odlazak na Velebit gdje je prošao niz operacija - od Maslenice, preko Medačkog džepa do Oluje. U međuvremenu u veljači 1995. postao je zapovjednik skupnih snaga specijalne policije na južnom bojištu. Puno zanimljivih epizoda, dogodovština i situacija - od osnutka prve konjičke postrojbe do ulaska u razoreni Lovinac.

Nova gošća podcasta Gdje si bio '91? je Lucija Zekić Skender, jedna od dvije žene koje su ratovale kao pripadnice Specijalnih postrojbi Glavnog stožera HV-a. Dugo sam priželjkivao njezin dolazak, a u nastavku ćete shvatiti i zašto. Lucija 1991. godine dragovoljno pristupa obrani hrvatskog juga, a nakon bitke za Dubrovnik gdje se dokazala pod zapovjedništvom Mate Šarlije aka "Daidže" odlazi u Kumrovec kako bi pokušala pristupiti specijalnim postrojbama Glavnog stožera. Bivši "Legionari" koji su vodili te jedinice nisu blagonaklono gledali na pojavu žene pod njihovim zapovjedništvom no Lucija na koncu upada u Bojnu Frankopan. Teški tereni nizali su se jedan za drugim - istočna Slavonija, Južno bojište, a uz to intenzivna komando obuka. Lucija se specijalizirala za rukovanje protuzračnim oružjem tipa "Oerlikon". Lucija se nije štedjela, iako su nju htjeli poštedjeti. General Roso nudi joj nakon rasformiranja Bojne Frankopan uredsko mjesto u Glavnom stožeru no ona s Bojnom Matija Vlačić odlazi u operaciju Maslenica gdje se bori na području Kašića, Škabrnje i Novigrada. Napokon te 1993. pristupa u Bojnu Zrinski s kojom se bori u najizazovnijim situacijama na tzv. Južnom bojištu. Kada se osnovao 1. hrvatski gardijski zdrug postala je pripadnica elitne 3. padobranske bojne. Uz brutalnu padobransku obuku Lucija odrađuje sve pred nju postavljene ratne zadatke kroz operacije „Cincar“, „Zima ‘94“, „Bljesak“, „Skok 2“, „Ljeto ‘95“, „Oluja“, „Maestral“ i „Južni potez“. Prošla je u ratu kroz puno teških i stresnih situacija no ona najteža uslijedila je nakon rata kada je 2000. godine jednim potezom novi hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ukinuo 1. hrvatski gardijski zdrug. Time joj je kao uspješnoj sportskoj padobranki i reprezentativki Hrvatske zapečaćena karijera nakon ukupno 1700 padobranskih skokova.

Borna