Kolektiv znanja Kolektiv znanja

U ovoj epizodi gost je doajen radijskog novinarstva, dugogodišnji urednik Drugog programa Radio Sarajeva, urednik kultne emisije Primus u kojoj je nastala i legendarna Top lista nadrealista, te začetnik i urednik Omladinskog programa Drugog programa Radio Sarajeva.
Svoju je radijsku karijeru započeo još kao student Pravnog fakulteta najprije radeći kao voditelj na Radiju 202, a potom je 1979. prešao na Drugi program Radio Sarajeva, gdje će ubrzo postati urednik, najprije tada popularne subotnje zabavne emisije Primus, a potom i urednik Drugog programa Radio Sarajeva. U aprilu 1987. zajedno sa jednom od najboljih generacija mladih novinara i entuzijasta pokrenuo je kultni Omladinski program. Tu ekipu Omladinskog programa tada su činili: Senad Hadžifejzović, Zrinka Bralo, Saša Savić, Senad Pećanin, Mladen Sančanin, Saša Hemon, Zoka Stevanović, Lida Hujić i drugi.
Boro je jedan od onih radijskih urbanih legendi, novinarskih čarobnjaka, koji su oduvijek stvarali nove kulturološke i sociološke matrice društva. On je radijski mag koji je kreirao i stvorio potpuno autohton i revolucionarno nov medijski ekosistem krajem '80-tih godina prošlog vijeka u formatu Omladinskog programa Radija Sarajevo koji je, kako tvrdi, uvijek bio na granici politički prihvatljivog programa u tadašnjem jugoslovenskom društvu. Poslije rata je bio osnivač i dugogodišnji direktor Mediacentra u kojem je svoju novinarsku ekspertizu prenosio na mlade novinare uz podršku BBC-ijeve škole novinarstva.
S Borom smo razgovarali o:
0:00:00 Najava i uvod epizode
00:02:55 Podcast je format sličan radijskom formatu
00:05:16 Dolazak na Radio 202 u vrijeme studija
00:06:45 Prvi novinarski zadatak bilo je praćenje novogodišnje noći '75. u Elektrodistribuciji
00:12:23 "Nije bitno gdje su te poslali, bitno je da budeš spreman za svaki zadatak"
00:14:45 Radio mi je odgovarao kao saliveno skrojeno odijelo
00:18:45 Poziv Zije Dizdarević da pređe na Drugi program Radija Sarajevo
00:20:40 Kako je nastao Primus?
00:25:52 Počeo sam raditi Primus u svojoj 24-toj godini
00:27:02 Novi val i bendovi iz Zagreba i Beograda utjecali su na izbor muzike u Primusu
00:29:37 Prvi susret sa Zlatkom Arslanagićem i osnivanje Top liste nadrealista
00:34:02 Prva svirka Zabranjenog pušenja u Cedusu na izložbi fotografija Maria Pikulića
00:36:36 "Na svirci mi je odmah bilo jasno da će Pušenje biti veliki bend"
00:37:38 Nele i Zenit odlaze u vojsku, u Nadrealsite dolaze Šiber i Ričl
00:41:37 Prva ideja o nastanku Omladinskog programa
00:43:21 Nova organizaciona struktura na Radio Sarajevu početkom '87. donosi odluku o pokretanju Omladinskog programa u aprilu '87.
00:50:00 Senad Hadžifejzović je bio prvi voditelj na Omladinskom koji je došao iz redakcije Dječijeg programa
00:54:03 Omladinski program je bio mjesto koje je garantovalo slobodu
01:00:15 Omladinski program je bio društvena avangarda u tadašnjoj državi
01:02:03 Čuveni uživo intervju na Omladinskom p. sa Adilom Zulfikarpašićem i Alijom Izetbegovićem u kojem se desio njihov razlaz
01:08:20 Legacy Omladinskog je da su ljudi naučili boriti se za slobodu
01:12:18 Edukacija mladih novinara u Mediacentru
01:15:04 Mediacentar ima sjajnu arhivu od prvih novina štampanih u BiH 1850.
01:19:20 iskustvo u novinarstvu je bitno za stvaranje sadržaja
01:25:30 Danas je potrebna medijska dekontaminacija
01:30:01 Zašto je obrazovni sistem u Finskoj po PISA testiranju najbolje
01:34:00 Da biste dobili najbolje studente morate dovesti najbolje profesore
01:41:13 Samo slobodni ljudi mogu da odgoje slobodne ljude
01:47:25 Novinarstvo se i prije 50-60 godina suočavalo s istim problemom kao i danas- kako doći do informacije
01:50:16 Profesor Zdravko Grebo je bio lucidan intelektualac i njegova izjava o EU kandidatskom statusu BiH

Produkcija:...

U trećoj epizodi serijala o kulturnom aktivizmu razgovaramo sa Enverom Enjom Hadžiomerspahićem o nastanku ideje o osnivanju Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu. Enjo nam je ispričao što je sve prethodilo nastanku njegove ideje o osnivanju Ars Aevi, od vremena kada je kao 23. godišnjak vodio kulturni program u Domu Mladih u Skenderiji do suorganizacije i osnivanja Jugoslovenskih Dokumenata u Skenderiji 1987. U noći kada je gorio Olimpijski muzej u Sarajevu, u aprilu 1992., Enji se rodila ideja o osnivanju Muzeja suvremene umjetnosti. Nakon odlaska u Italiju 1992. Enjo započinje sa prikupljanjem umjetničkih djela suvremenih umjetnika koji svoja djela poklonjaju Sarajevu, od Michelangela Pistoleta, Marine Abramovič, Enrica Castelanija, Janisa Kunelisa i drugih.
U ovoj epizodi serijala o kulturnom aktivizmu razgovaramo sa Enverom Enjom Hadžiomerspahićem o nastanku ideje o osnivanju Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu. Enjo nam je ispričao što je sve prethodilo nastanku njegove ideje o osnivanju Ars Aevi, od vremena kada je kao 23. godišnjak vodio kulturni program u Domu Mladih u Skenderiji do suorganizacije i osnivanja Jugoslovenskih Dokumenata u Skenderiji 1987. U noći kada je gorio Olimpijski muzej u Sarajevu, u aprilu 1992., Enji se rodila ideja o osnivanju Muzeja suvremene umjetnosti. Nakon odlaska u Italiju 1992. Enjo započinje sa prikupljanjem umjetničkih djela suvremenih umjetnika koji svoja djela poklonjaju Sarajevu, od Michelangela Pistoleta, Marine Abramovič, Enrica Castelanija, Janisa Kunelisa i drugih.
Umjetnički direktor Muzeja u Milanu ga upoznaje sa čuvenim arhitektom Renza Piana, koji je 1999. poklonio gradu Sarajevu idejni projekat Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi, koji nažalost sve do danas nije izgrađen. U međuvremenu kolekcija Ars Aevi se seli iz jednog u drugi prostor u Sarajevu, da bi u konačnici svoje mjesto našla dijelom u vijećnici, a drugim dijelom u depou Ars Aevi u Skenderiji. 2017. godine arhitektica i profesorica na Arhitektonskom fakultetu u sarajevu Senka Ibrišimbegović preuzima poziciju direktorice JU Gradski muzeji Sarajeva i od Enje preuzima vođenje Muzeja u izgradnji. Tokom posljednjih par godina void se intenzivna kampanja političkih struktura u gardu Sarajevu za izgradnju Muzeja Ars Aevi, što je rezultiralo dobivanjem granta od Europske komisije, UNESCO-a, te Vlade Kantona Sarajevo i konačno su se stekli financijski i logistički uvjeti za izgradnju Muzeja. Senka nam u drugom dijelu epizode govori o svim peripetijama koje su morali proći na tom putu i o trenutnoj fazi predugovora za izgradnju Muzeja. Veliki dio tog zadatka je obavljen i postavljanje kamena temeljca i početak radova na izgradnji Muzeja očekuje se tokom proljeća 2024.

* Produkciju ove priče podržala je Tomson fondacija, kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.


U ovoj epizodi s Enjom i Senkom smo pričali o:
00:00:00 Najava i uvod epizode
00:04:55 Nakon 32 godine u proljeće '24. očekujemo gradnju Muzeja
00:05:46 Priprema monografije o historiji Muzeja Ars Aevi
00:07:31 Gradnja kulturne scene u Domu mladih '70-tih
00:11:33 Nastanak izložbe "Jugoslovenska Dokumenta" u Skenderiji 1987.
00:17:25 Početak rata u Sarajevu i odlazak Enjine familije u Italiju
00:19:08 Rađanje ideje o Muzeju Ars Aevi u noći kad je gorio Olimpijski muzej u Sarajevu
00:22:30 Gradonačelnik ratnog Sarajeva, Muhamed Kreševljaković, odobrava ideju o nastanku Muzeja
00:25: 54 Prvi katalog muzeja Ars Aevi štampan u opsadi u Oslobođenju
00:28:13 Michelangelo Pistoleto poklanja Muzeju rad "Vrata ogledala"
00:30:12 Anur Hadžiomerspahić predlaže da se Muzeji Evrope uključe u projekat Ars Aevi i naprave izložbe za Muzej
00:34:30 Muzej...

U ovoj epizodi serijala o kulturnom aktivizmu gošća je direktorica Historijskog muzeja BiH, Elma Hašimbegović.
Historijski muzej BiH jedna je od 7 nacionalnih kulturnih institucija u BiH, koja je nažalost, nakon 1995. godine, slučajnim ili namjernim izostavljanjem iz državnog budžeta unutar Daytonskog sporazuma, prepušten sam sebi na brigu o kulturnom blagu koje je naslijedio od nekadašnjeg Muzeja revolucije. Nastao je 1945. godine na temelju antifašističkog nasljeđa iz II svjetskog rata i NOB u Jugoslaviji na osnovu kojeg se gradilo tadašnje jugoslovensko socijalističko društvo. Zgrada Historijskog muzeja je jedan od najboljih primjera socijalističke arhitekture moderne iz 20. vijeka i kao takvu ju je Getty Foundation iz NY 2018. svrstao među 10 najvažnijih objekata moderne u svijetu. Historijski muzej BiH baštini sjajnu tradiciju antifašizma na prostorima bivše Jugoslavije i BiH i čuvar je sjajnog kulturnog nasljeđa naroda s ovih prostora. Neki od najznačajnijih umjetničkih artefakata koje čuva u svojim kolekcijama su djela Voje Dimitrijevića, Antuna Augustinčića, Michelangela Pistoleta, Nandora Glida, Mladena Srbinovića i drugih. Na čelu Historijskog muzeja Elma je od 2012. godine i u posljednjih 12 godina sa svojim vrijednim timom suradnika bori se za opstanak Muzeja koji u financijskom budžetu države BiH nije prepoznat kao važna kulturna institucija od nacionalnog značaja. U ovoj epizodi ćete saznati sve o problemima s kojima se suočavaju, o nedostaku centralnog grijanja u zgradi Muzeja tokom zime do svih pozitivnih priča koje su proizveli svih ovih godina.
Sve informacije o Historijskom muzeju naći ćete na https://muzej.ba/
*Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.

U ovoj epizodi s Elmom smo pričali o:
00:00:00 Uvod o Historijskom muzeju BiH
00:04:28 Kako je nastao Historijski Muzej 1945.?
00:08:50 Arhitektonski trojac koji je projektovao zgradu Historijskog muzeja
00:11:44 Historijski muzej je čuvar nasljeđa iz II svjetskog rata
00:12:41 Strategija otvaranja muzejskog prostora umjetnicima na korištenje
00:16:15 Šta je Muzej i šta bi mogao biti?
00:22:54 Historisjki muzej je pun umjetničkih artefakata iz II svjetskog rata
00:23:11 U Historijskom muzeju dočeka vas vitraž Voje Dimitrijevića Smrt fašizmu sloboda narodu
00:24:42 U II svjetskom ratu su umjetnici bili angažirani da oslikavaju revoluciju
00:28:03 Izložbu "Portreti Narodnih heroja" smo nosili i u Maxi muzej u Rimu
00:34:35 Izložba o ratnom Predsjedništvu BiH iz septembra 2022.
00:37:41 Ovo apatično društvo je zaboravilo kakvo sjajno kulturno nasljeđe imamo
00:40:21 Misija našeg Muzeja je da čuva našu baštinu
00:43:53 Vitraž Voje Dimitrijevića je doživio oštećenja od metaka u psoljednjem ratu
00:48:48 Posjetioci kafića Tito ne znaju da se nalaze među eksponatima iz II svjetskog rata
00:51:36 Festival ženskog aktivizma Pitchwise u Historijskom muzeju
00:57:07 Imamo kapacitet da se možemo razvijati kroz obrazovanje mladih
00:59:53 Kolekcija štafeta mladosti u depou Historijskog muzeja
01:02:18 Izložba o AFŽu u Muzeju
01:05:32 Muzejski primjerci oružja iz II svjetskog rata su se koristili tokom ospade Sarajeva
01:08:08 Muzejske eksponate koristili smo za edukaciju mladih o II svjetskom ratu
01: 09:45 Čudno je da djeca ništa ne znaju o historiji II svjetskog rata
01:12:12 Zašto u Historijskom muzeju ne funkcionira centralno grijanje tokom zime?
01:14:45 Stid nas je da ljudi zimi hodaju u kaputima po Muzeju
01:17:20 Neka se nađe rješenje za financiranje Historijskog muzeja kao i za ostale

Nakon dvogodisnje pauze predstavljamo 55. epizodu i serijal o kulturnom aktivizmu, snimljenu u Historijskom muzeju BiH.
Gost je bh multimedijalni umjetnik, satiričar društvene zbilje, narodni tribun i političar, DAMIR NIKSIC.
Po prvi put Damir otkriva kako je studirao na Accademia di Belle Arti di Brera u Milanu, šta je i gdje slikao na Siciliji i zašto se iz Italije vratio u Sarajevo. Nakon završetka ALU u Sarajevu, Damir odlazi na postdiplomski studij u Ameriku i nakon 11. septembra 2011. snima svoj prvi kratki film “If I wasn’t Muslim” u kojem je sjajno obradio probleme s rasizmom s kojima se Amerika susrela u to vrijeme antimuslimanske histerije. Razgovaramo i o tome zašto u BiH ne postoji tržište za umjetnost i zašto su umjetnici na margini društvenih zbivanja, ali i o tome zašto Damir misli da država ne treba da bude mecena umjetnicima. Mnogi Damira poznaju po njegovoj satiri i skečevima, kao čovjeka s ulice koji na sarkastičan i ironičan način propituje društvena zbivanjia u zemlji i svijetu, a takođe i po njegovom revolucionarnom političkom angažmanu, no u ovom podcastu ćete možda po prvi put čuti neke zanimljivosti iz Damirove umjetničke karijere.
*Ova epizoda je dio serijala o kulturnom aktivizmu i snimana je u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu, koji zbog nebrige državnih institucija tokom zime nema centralno grijanje.

*Ova epizoda je dio našeg serijala o kulturnom aktivizmu koji je nastao uz podršku Thomson fondacije kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.
Jednokratne donacije podcastu: https://www.paypal.me/KolektivZnanja
Patreon donacije: https://patreon.com/Kolektivznanja?utm_medium=clipboard_copy&utm_source=copyLink&utm_campaign=creatorshare_fan&utm_content=join_link

U ovoj epizodi s Damirom smo pričali o:
00:00:00 Uvod o Historijskom muzeju BiH
00:01:51 Zašto snimamo u hladnom Historijskom muzeju BiH koji nema centralno grijanje zimi?
00:04:49 Šta je kulturni aktivizam?
00:05:52 Zašto sam commonista?
00:12:45 Na koji način se mi obični građani možemo boriti protiv konzumerizma?
00:14:45 Umjetnost može izliječiti kolektivnu traumu
00:17:16 Zašto je umjetnost univerzalni jezik?
00:20:07 Rani početak bavljenja umjetnošću
00:23:05 Ja sam umjetnik ljevičar
00:25:14 S Grbavice sam se sklonio u Sloveniju od JNA da me ne regrutuju i pošalju u rat
00:28:30 Prelazak u Italiju iz Slovenije "na crno"
00:29:54 Dolazak na Siciliju i oslikavanje crvke
00:34:15 Kako sam upisao Akademiju Brerra u Milanu?
00:35:56 Nastavak Akademije u Sarajevu
00:39:01 Zašto mi ratujemo na Balkanu?
00:42:01 Odlazak u Tuscon u Ameriku na postidplomski studij
00:43:05 Kako sam saznao da su pali Blizanci u New Yorku?
00:44:07 Nastanak antisemitizma protiv Arapa u Americi nakon 11.9.2001.
00:48:37 O čemu govori moj film" If I wasn t Muslim"
00:50:16 Moje problematiziranje orjentalizma na Zapadu
00:52:49 Kako je nastao film "If I wasn't Muslim" na osnovu pjesme Violinista na krovu?
00:55:50 Snimanje filma" If I wasn't Muslim" na salašu
01:00:46 Govorio sam o antisemitizmu u Americi još 2002.
01:04:45 Zašto je za mene bosanstvo isto što i bratstvo i jedinstvo?
01:08:46 Država ne treba da bude mecena umjetnosti
01:15:20 Zašto u BiH nemamo tržište za umjetnost?
01:23:47 O održivosti muzeja i kulturnih institucija u BiH
01:25:47 Zašti su ljudi nakon 2014. masovno napustili BiH?

Pratite nas na društvenim mrežama:
FB: https://www.facebook.com/kolektivznanja
IG: https://https://www.instagram.com/kolektiv_znanja/
X : https://twitter.com/AnisaSerak

Audio...

Sanel Redžić  je jedan od najvećih svjetskih virtuoza kalsične gitare. Rođen je u Tuzli 1988. gdje je započeo svoje muzičko obrazovanje. Njegov najvažniji učitelj gitare bio je čuveni tuzlanski gitarski mentor Predrag Stanković kod kojeg je završio svoje srednjoškolsko muzičko obrazovanje, a potom je 2007. upisao Visoku muzičku školu “Franz Liszt” u Weimaru kod prof.Thomas Müller-Pering i Ricardo Gallena. Svoju prvu nagradu osvojio je 2005. na Gitar art festivalu u Beogradu i dosada je osvojio čak 29. svjetskih nagrada, od festivala u Tokiju, Weimaru, Lisabonu, Rimu, Beču...
U svojoj karijeri učio je svjetskih gitarskih majstora kao što su David Russell, Costas Cotsiolis, William Kanengiser, Aniello Desiderio, Denis Azabagić, Jorgos Panetsos, Thomas Offerman...Dosada je svirao diljem svijeta, a u Kini i Japanu uživa status holivudske muzičke zvijezde. Svirao je u nekim od najpoznatijih hramova muzike od Tokyo Bunka Kaikan Recital Hall, Yamaha Hall Tokyo, Smetana Hall Prague, International House of Music Moscow, Gasteig in Munich, sa nekim od najpoznatijih svjetskih orkestara: Orquesta del Nuevo Mundo Mexico, Sarajevskom filharmonijom, Karlovy Vary Orchestra, RTS Belgrade Orchestra i Aukso Chamber Orchestra. Snimio je i nekoliko CDa za Gramofon Sarajevo, Central German Radio (MDR) i KSG Exaudio.
Trenutno Sanel Redžić živi u Njemačkoj i predaje na „Franz Liszt“ Univerzitetu u Weimar i na Erfurt Univerzitetu.
.....
Hvala Radio Kameleonu, Zlatku Berbiću i Goranu Lončaru na realizaciji i produkciji ove epizode podcasta.
Produkcija: Radio Kameleon
Organizacija: Anisa Šerak
Kamera, audio i video mix: Goran Lončar
___
Jednokratne donacije podcastu: https://www.paypal.com/paypalme/Kolek...
---
Pratite nas na društvenim mrežama:
Facebook: https://www.facebook.com/kolektivznanja
Instagram: https://www.instagram.com/kolektiv_zn...
Twitter: https://twitter.com/AnisaSerak
Slušajte nas na:
Podcast rs: https://podcast.rs/show/kolektiv-znanja/
Apple podcast: https://podcasts.apple.com/us/podcast...
Spotify: https://open.spotify.com/show/1UY6dPu...
Deezer: https://www.deezer.com/en/show/1994852
Google podcast: https://podcasts.google.com/feed/aHR0...
Captivate: https://kolektiv-znanja-a-serak.capti...
Amazon podcast: https://www.amazon.com/Kolektiv-znanj…

S Edinom Selesković razgovaramo o njenim umjetničkim počecima u Washingtonu, razlozima zbog kojih se preselila u New York i bez ičije pomoći napravila sjajnu karijeru i pomogla stvaranje art scene u Williamsburghu. Objasnila nam je i pravila po kojima u New Yorku funkcionira sistem prodaje umjetnina galerijama, kolekcionarima i muzejima i zašto je umjetnost u Americi veliki biznis.
Edina Selesković je rođena u Tuzli, a u Sjedinjenim Američkim Državama 1991. godine je otišla u učeničku razmjenu i zbog rata bila primirana ostati tamo živjeti. Diplomirala je na čuvenoj likovnoj akademiji Corcoran School of Art u Washingtonu na odsjeku skulpture. Iz ateljea u Njujorku, njeni radovi su izloženi na preko 100 samostalnih i grupnih izložbi u galerijama širom Sjedinjenih Država, te u Europi i Aziji. Jedna je od osnivača umjetničke zajednice Williamsburg u New Yorku i umjetničkih kolaboracija The Stoodio i Anie Rexe. Osnovala je prvi program Artist in Residence u BiH u partnerstvu s Međunarodnom galerijom portreta Ismet Mujezinović u Tuzli. U svojoj karijeri je radila sa NASA-om, utemeljila je Festival savremene žene u Tuzli, učestvovala u rebrendiranju nacionalne košarkaške reprezentacije BiH. Dobitnica je brojnih nagrada uključujući Sculpture Space Fellowship, Sam i Adele Golden Foundation Fellowship u New Yorku. 2020. godine je dobila Svjetsku nagradu za vizuelne umjetnike (World Citizen Artists), a 2021. No Limit zlatne nagrade za ambijent u BiH. Redovna je članica je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Bila je govornica na konferencijama od Weekend Media Festivala, OPEN FEST-a, STEPS i CEO konferencije, EPD konferencija u Pragu, Sarajevo Innovation Summit do AoMo u Liverpoolu. Gostujuća je profesorica na IEDC Bled School of Management. Edina živi i radi u New Yorku, Sarajevu i Tuzli.
Hvala Radio Kameleonu, Zlatku Berbiću i Goranu Lončaru na realizaciji i produkciji ove epizode podcasta.
Produkcija: Radio Kameleon
Organizacija: Anisa Šerak
Kamera, audio i video mix: Goran Lončar
___
Jednokratne donacije podcastu: https://www.paypal.com/paypalme/Kolek...
---
Pratite nas na društvenim mrežama:
Facebook: https://www.facebook.com/kolektivznanja
Instagram: https://www.instagram.com/kolektiv_zn...
Twitter: https://twitter.com/AnisaSerak
Slušajte nas na:
Podcast rs: https://podcast.rs/show/kolektiv-znanja/
Apple podcast: https://podcasts.apple.com/us/podcast...
Spotify: https://open.spotify.com/show/1UY6dPu...
Deezer: https://www.deezer.com/en/show/1994852
Google podcast: https://podcasts.google.com/feed/aHR0...
Captivate: https://kolektiv-znanja-a-serak.capti...
Amazon podcast: https://www.amazon.com/Kolektiv-znanj…