Slušalica - Penkalin znanstveni podcast Udruga Penkala

Tema: NADES Design: inovacije u zelenim otapalima
Gost: Manuela Panić NADES Design
Voditelj: Luka Savić
Video obrada i voditeljica nove slušalice "Startup": Ana Šelek

Manuela Panić je obranila doktorat na Prehrambeno-biotehnološki fakultet iz Biotehnologije gdje se prvi puta susreće s prirodnim otapalima. Na fakultetu počinju raspravljati o prirodnim otapalima i rade prva istraživanja, zaključuju kako bi bilo dobro krenuti s startupom i počinju s prijavom na SPOCK (današnji NUQLEUS), više pogledajte u našem podcastu.

Korisni linkovi:
Manuelini znanstveni radovi: https://croris.hr/osobe/profil/33696
Startup NADES Design: https://nades-design.hr/

---
Imate prijedlog za buduće goste ili teme? https://forms.gle/THVX4iBW4PePapWm8
Voljeli biste čuti nečiju znanstvenu priču, ili pak naučiti o nekim znanstvenim ili akademskim temama? Ostavite nam ideje! Slobodno i same sebe predložite kao gosta 😀 Upitnik je anoniman.
Ako bi ste sami voljeli biti voditelj i ugostiti te goste, definitivno! U tom slučaju ostavite nam i svoj kontakt.

Kako da poboljšamo podcast? https://forms.gle/z4oMaaYPg1xDaUBC7
Ostavite nam feedback. Svaka povratna informacija nam je korisna, bilo pozitivna ili negativna!

Za više informacija o udruzi posjetite naš web: https://udruga-penkala.hr/
Glazba za intro i outro: Gordan Kreković
http://www.deezer.com/artist/82233702

Gost: Dea Brunović, Hrvatski Geološki Institut, Zagreb

Voditeljica i produkcija: Ivona Baniček, Una Pale

Autor glazbe: Yannik Kampmeyer



Zanima Vas oceanologija i istraživanja Jadrana? Kakvu karijeru nudi marinska geologija i koja joj je primjena? Poslušajte u trećoj epizodi "Slušalice Green" u kojoj je naša Ivona ugostila Deu Brunović, znanstvenu suradnicu Hrvatskog geološkog instituta koja se bavi multiproxy istraživanjima mora. Dea nam je ispričala svoj istraživački put, od studiranja oceanologije preko doktorata i pitanja "Što poslije?", gdje ju je njena ljubav prema moru sve odvela te kako istražuje klimatske promjene prošlosti radi spoznaja o aktualnim klimatskim izazovima.



---

Imate prijedlog za buduće goste ili teme? https://forms.gle/THVX4iBW4PePapWm8

Voljeli biste čuti nečiju znanstvenu priču, ili pak naučiti o nekim znanstvenim ili akademskim temama? Ostavite nam ideje! Slobodno i same sebe predložite kao gosta 😀 Upitnik je anoniman. Ako bi ste sami voljeli biti voditelj i ugostiti te goste, definitivno! U tom slučaju ostavite nam i svoj kontakt.

Kako da poboljšamo podcast? https://forms.gle/z4oMaaYPg1xDaUBC7

Ostavite nam feedback. Svaka povratna informacija nam je korisna, bilo pozitivna ili negativna!

Za više informacija o udruzi posjetite naš web: https://udruga-penkala.hr/

Gost: Lana Schertzer
Voditelj i produkcija: Vito Avakumović
Autor glazbe: Yannik Kampmeyer

Kako spojiti korporacije i održivi razvoj? Poslušajte u drugoj epizodi “Slušalice Green” u kojoj je naš je Vito ugostio Lanu Schertzer. Lana je radila u UNCCC i nekoliko kompanija u Skandinaviji u korporativnom izvještavanju, a radila je i na Izvješću o održivosti 2022 Fortenova grupe. Lana i Vito u ovom razgovoru raspravljaju o raznim temama vezanim za pristup i implementaciju održivog razvoja u kompanijama, te se dotiču zakonodavnog okvira Europske Unije koji se odnosi na obavezu kompanija da izvještavaju o održivosti, te benefite i izazove procesa izvještavanja.

Teme:
00:00 Lana i održivost
06:08 Temelji korporativne održivosti
09:10 Milenijski i SDG ciljevi
13:07 Primjenjivanje ciljeva i indikatori
14:48 Primjer SDG: Energija
17:18 SDG i impact
19:31 Izvještavanje
25:38 Direktiva o korporativnom izvještavanju održivosti
28:18 Outsourcing
32:01 Sinergija ciljeva održivosti
36:31 Održivost na dijelu
41:26 Greenwashing
45:49 Trošak vs. Benefit
52:17 Pogled u budućnost
54:53 Podjela odgovornosti
57:05 Angažman u polju

Korisni linkovi:
SDG Globalni ciljevi za održivost https://sdgs.un.org/goals
ESRS Europski standardi za izvještavanje o održivosti https://www.efrag.org/lab6#subtitle3
GRI Globalna inicijativa za izvještavanje https://www.globalreporting.org/

Imate prijedlog za buduće goste ili teme? https://forms.gle/THVX4iBW4PePapWm8
Voljeli biste čuti nečiju znanstvenu priču, ili pak naučiti o nekim znanstvenim ili akademskim temama? Ostavite nam ideje! Slobodno i same sebe predložite kao gosta 😀 Upitnik je anoniman.
Ako bi ste sami voljeli biti voditelj i ugostiti te goste, definitivno! U tom slučaju ostavite nam i svoj kontakt.

Kako da poboljšamo podcast? https://forms.gle/z4oMaaYPg1xDaUBC7
Ostavite nam feedback. Svaka povratna informacija nam je korisna, bilo pozitivna ili negativna!

Tema: Netipični znantveni put: Od Zagreba do Zadra
Gost: Marko Šarlija, Sveučilište u Zadru
Voditelj: Una Pale

Marko je završio doktorat na FERu na obradio biomedicinskih signala i primjene metoda strojnog učenja za procjene psiholoških stanja i karakteristika ljudi, a onda se odlučio vratiti u rodni Zadar gdje sada radi kao docent na studiju Informacijske tehnologije Sveučilišta u Zadru. Pričamo o prednostima rada na manjim sveučilištima i drugačijem pristupu životu i radu u Zadru. Osim toga, Marko je još kroz doktorat počeo freelancati, te se dotičemo i toga ima li mjesta za znanstvenike na freelance platformama i trebaju li znanstvenici razmišljati o samostalnosti i industriji. Markova priča i trenutni rad sa američkim startupom NeuroGeneces , koji radi na razvoju nosivih uređaja za praćenje sna, odličan je primjer za poslušati. Osim toga naučiti ćete o važnosti dubokog sna, te raznim biosignalima koje koristimo za njegovo praćenje.

Teme:
01:07 – Put od PhD-a na FER-u do Assistent processora na Sveučilištu u Zadru
04:21 – Prvi tehnički stručni studij „Informacijske tehnologije“ na Svečilištu u Zadru
05:58 – Što znači biti profesor na manjem sveučilištu
08:32 – Izazovi početaka profesorskih uloga
10:26 – Razlike između većeg i manjeg sveučilišta i studija
12:44 – Tko sve može biti nastavnik na manjim studijima
15:50 – Zašto biti predavač na manjim sveučilištima?
19:21 – Glavni razlog povratka u Zadar – 'Kolektivno stanje uma'
22:45 – Freelancanje uz doktorat – Zašto?
26:56 – Prilike za znanstvenike kao freelancere
32:20 – Startupiranje uz akademiju – Nosivi uređaji za praćenje sna
35:13 – Važnost dubokog sna te kako ga stimulirati
41:35 - Praćenje sna nosivim uređajima
45:28 – NeuroGeneces – Closed loop stimulacija sna i 'brain age' biomarker
53:49 – Drugačiji pogled na doktorat – Čemu služi doktorat?
58:51 - Markov doktorat – Suradnja sa vojnom industrijom
64:02 – Markovi daljnji planovi
69:08 – Zašto slijediti Markov put

Korisni linkovi:
Markov i znanstveni radovi: https://scholar.google.hr/citations?u...
Startup NeuroGeneces: https://neurogeneces.com/
Studij Informacijske tehnologije Sveučilišta u Zadru: https://sit.unizd.hr/

Matej Gjurković je doktorand na FER-u, gdje radi u TakeLabu,
laboratoriju za analizu teksta i inžinjerstvo znanja (Text Analysis and
Knowledge Engineering Lab). U svom doktoratu bavi se računalnom analizom
ličnosti autora teksta. Radio je na mnogim projektima koji uključuju
obradu prirodnog jezika u raznovrsnim domenama, a 2023. godine pokrenuo
je Semadot, startup za konverzacijsko semantičko pretraživanje
dokumenata.

Teme o kojima smo razgovarali:
00:45 TakeLab i obrada prirodnog jezika (NLP)
01:35 ChatGPT i rast interesa za NLP
02:41 Osnovno o (velikim) jezičnim modelima
04:16 Usporedba korištenja jezika između ljudi i jezičnih modela
05:43 Mane jezičnih modela
07:23 Područja u kojima jezični modeli rade dobro
08:34 Jezični modeli znaju samo jezik, još smo daleko od generalne inteligencije
11:00 Uloga društvenih mreža za strojno razumijevanje komunikacije
12:29 Što računala mogu zaključiti iz teksta o ličnosti autora teksta + ličnost modela
15:11 Kako specifično treniranje modelima omogućuje da prate instrukcije
17:17 Kako jezični modeli mogu biti korisni u poslu + AI pravni savjetnik
20:22 ChatGPT nije kraj NLP-a, nego još jedna prekretnica i izvor novih tema
22:40 Budućnost umjetne inteligencije je multi-modalna
24:55 Problem malih jezika (kao što je hrvatski)
30:09 Kako će svijet izgledati za 5 godina
32:34 Rizici umjetne inteligencije
34:20 Open source u svijetu jezičnih modela
37:25 Savjet za one koji se žele baviti umjetnom inteligencijom


Linkovi:

- TakeLab: https://takelab.fer.hr/
- ChatGPT: https://chat.openai.com/
- MistralAI: https://mistral.ai/
- Semadot: https://www.linkedin.com/company/sema-dot/about/
- YugoGPT: https://www.yugochat.com/en
- Nikola Ljubešić: https://nljubesi.github.io/
- yt kanal Andreja Karpathyja: https://www.youtube.com/@AndrejKarpathy


Voditelj: Ivan Gavran
Snimljeno 12.1. u BIZkoshnici (https://bizkoshnica.biz/coworking/)

Za više informacija o udruzi Penkala posjetite naš web: https://udruga-penkala.hr/
ili blog: https://medium.com/penkala-blog

U ovoj epizodi Penkalinog podcasta gošća nam je Tena Dubček Varga koja trenutno radi na ETH u Zürichu u centru za neuroznanost i surađuje sa švicarskim institutom za epilepsiju pri klinici Lengg. Puno smo pričali o cjelokupnom Teninom životnom putu i karijeri koja ju je provela kroz razna područja fizike i razne institucije poput CERN-a, MIT-a i PMF-a. Na kraju ju je put doveo u interdisciplinarne vode gdje sad surađuje s medicinarima u istraživanju epilepsije.

Vremenske oznake:
1:00 - Uvod
1:52 - Interes za znanost, utjecaj roditelja fizičara i ovisnost o rješavanju problema
10:15 - Natjecanja iz matematike i fizike u srednjoj školi
20:35 - Intership na CERN-u
24:15 - Ekskurzije u razna područja fizike, čvrsto stanje, atomska fizika, PMF i MIT
31:20 - Puno previše promijenjenih područja ako se pita davatelje financiranja
35:39 - Metamaterijali i plašt nevidljivosti
40:35 - Početak rada na istraživnaju epilepsije
47:50 - Epilepsija i kako započeti rad u interdisciplinarnom području
54:40 - Kako izgleda rad na dnevnoj bazi
1:00:21 - Kako konstruirati interdisciplinarnu istraživačku grupu?
1:05:13 - Problemi rada u interdisciplinarnom području - rigidnost medicine i znanosti
1:15:20 - Nove metode u epilepsiji
1:24:08 - Hobiji i interesi

Teme u vremenskim oznakama su više postavljene okvirno, prelazili smo jako lako iz teme u temu i ubacivali anegdote po putu, tako da je razgovor najbolje poslušati u cijelosti.