Nepregledno blago Vesna Jurić Rukavina

U ožujku se navršilo 125 godina rođenja i 50 godina smrti poznatog književnika za djecu Mate Lovraka. Čuvar njegove ostavštine u Zagrebu je Hrvatski školski muzej, a u rodnom Velikom Grđevcu, Osnovna škola koja nosi ime tog dječjeg pisca. Ukupna Lovrakova ostavština kvalificirana je kao vrijedno kulturno blago naše zemlje. Na poseban način baš u Velikom Grđevcu oživljava se djelo tog plodonosnog dječjeg književnika kroz dnevne posjete u Kulturnom centru u kojem je parna lokomotiva s vagonima koju su otkopavala djeca u romanu "Vlak u snijegu", identičan mlin koji je obnavljala družba Pere Kvržice, bunar u kojem se onesvijestio Medo, tradicionalna Mlinareva kuća i drugo. Lovraku u čast u Velikom Grđevcu održavaju se Lovrakovi dani kulture u sklopu kojih se dodjeljuje i Nagrada "Mato Lovrak", te susreti Lovrakovih pisaca s djecom. Koliko je prisutno stvaralaštvo Mate Lovraka danas? - govori Slaven Klobučar, interpretator, novinar i pisac pjesama koji je utjelovio tog pisca.

Rude i rudarska tradicija temelj su kulturne baštine Radoboja 1811. godine s pronalaskom sumporne rude započinje „Sumporni“ vijek u Radoboju-trajao je više od sto godina i njime se opskrbljivala cijela austrougarska privreda. 1840. godine tradicija rudarstva nastavila se pronalaskom i eksploatacijom novog podzemnog blaga ugljena u ugljenokopu „Mirna“. Sumporokop i ugljenokop imali su važnu ulogu u formiranju samog naselja i njegova gospodarskog razvoja, a također značajno i u znanstvenom pogledu. O planovima na području industrijske baštine, govori ravnateljica Muzeja Radboa, Ivana Hazulin Pospiš-

Emilij Laszowski bio je izniman intelektualac i erudit, koji je realizacijom brojnih akcija i publiciranjem više tisuća radova, obilježio je kulturni i javni život Zagreba od konca 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća. Cijelo svoje stvaralaštvo posvetio je hrvatskoj prošlosti i baštini, pa tako i zagrebačkoj. Rođen je 1868. godine u gradu Brlogu na Kupi, u plemićkoj obitelji, svoj je ovozemaljski put završio u Zagrebu 1949. godine. A zapravo čitav njegov život i rad odvija se u onom, za Zagreb i Hrvatsku, važnom razdoblju stvaranja nacionalnih institucija novoga hrvatskog društva. Bio je utemeljitelj, osnivač, prvi ravnatelj, odnosno upravitelj i prvi kustos Muzeja grada Zagreba. Po struci bio je pravnik, a po pozivu povjesničar, kulturni djelatnik, arhivist, dugogodišnji ravnatelj Zemaljskoga arhiva (danas Hrvatski državni arhiv), osnivač i prvi Veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Gošća emsije je muzejska savjetnica Aleksandra Bugar MGZ, autorica isložbe Laszowski-Utemeljitelj.

Prehrambena povijest čovječanstva obilježena je razdobljima gladi. S tim problemima susrećemo se i danas. Vrlo dojmljiva izložba u Etnogrfskom muzeju pod nazivom "Lica gladi" autorica Tanje Kocković Zaborski i Melanije Bela, koje osvješćuju glad kao našu stvarnost, seli u Rijeku ali i izvan granica Hrvatske. Iz opširne građe večerašnja gošća dr.sc. Tanja Kocković Zaborski izdvaja tek nekoliko tema koje su baštinski važne za određivanje našeg identiteta i kulture spomena. I Zagreb se susretao s glađu, ali i danas je dio našeg stanovništva gladan, ističe Zaborski. No,glad se pokušavala i pokušava ublažiti, gradskim vrtovima, pučkim kuhinjama i dobrotornim radom. U povijesti našeg grada je vrlo zapaženo djelovanje Društva Prehrana, koje je 1914. osnovao zagrebački veletrgovac Šandor Aleksander. Društvo Prehrana djelovalo je u Umjetničkom paviljonu a pripremalo je mjesečno više od 60 tisuća obroka.

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježava se tradicionalno 22. veljače, u spomen na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Danom NSK obilježava se i 417 obljetnica Knjižnice. Večeras u emisiji Nepregledno blago predstavljamo vrsne stručnjake koji spašavaju i čuvaju našu baštinu dr.sc. Sandu Milošević, voditeljicu Odjela zaštite i pohrane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Stevu Leskarca, koordinatora procesa Konzervacija i restauracija. Koji su njihovi najveći izazovi u spašavanju baštine? Kako se čuva nacionalno blago? Otkrivaju i kako je papir najzahtjevniji u procesu zaštite, te zašto su najprije forenzičari, pa liječnici za knjige. Dvoje vrhunskih znalaca restauracije i konzervacije Sanda Milošević i Stevo Leskarac svjedoče i o svojim prvim kontaktim u restauratorskom svijetu te kako je počela njihova trajna profesionalna veza s baštinom – što ih je to „odvuklo“ u svijet posebne strpljivosti? – svijet baštine koju čuvaju za generacije u budućnosti.