Otvoreno pismo Antonio Šiber

Hrvatski građani su se već naodlučivali o sudbini svoje Hrvatske, ali vrijeme se nezaustavljivo odmotava, i dolaze nove generacije koje na ovim izborima po prvi put odlučuju. Na drugoj strani, ima i onih najstarijih, koji se dobro sjećaju te 34 godine odlučivanja o sudbini, a da im ipak uopće nije jasno što se u tom periodu događalo, iako su uporno i na svakim izborima odlučivali te shvaćali to krajnje ozbiljno, kao svoju domoljubnu ili barem građansku dužnost. Zbog svih njih, a i ostalih koji bi mogli biti zbunjeni svime što im se u politici nudi, odlučio sam napisati Priručnik za izbore 2024. Cilj mi je bio pomoći im da se orijentiraju na ta tri festivala demokracije, te im pružiti ključne informacije koje pojašnjavaju što to zapravo znači kad sami odlučuju o sudbini svoje Hrvatske.

U rječnicima piše da intelektualci nisu tek 'oni koji se bave umnim radom i imaju visoku naobrazbu' nego da su to i 'mislioci koji djeluju kao moralna i humana snaga u društvu'. To je uglavnom notorna laž. Intelektualci se često bave time da najgore predrasude i mržnju oblače u učene i lijepe riječi, a njihovo djelovanje postaje posebno maligno u doba ratova i društvenih prevrata. Pročitani su odlomci iz knjige F. Spottsa o, uglavnom sramnom, djelovanju intelektualaca u doba vichyjevske Francuske te dnevnika Jeana Guéhenna koji je on vodio za vrijeme njemačke okupacije Pariza.

Leonardo da Vinci namjeravao je napisati niz studija, a najpoznatija je ona o slikarstvu. U nezavršenom 'Traktatu o slikarstvu', Leonardo slikarstvo prikazuje kao znanost i objašnjava vidljivo zakonima prostiranja svjetlosti i njenim međudjelovanjem s objektima. Opsežno zamišljeni traktat sadrži i zabilješke o perspektivi, proporcijama i pokretima tijela, zglobovima i mišićima, prikazu emocija, kompoziciji i brojnim prirodnim fenomenima. Epizoda je kolažirana iz odlomaka mojih javnih predavanja, a ilustrirana je i odlomcima iz knjige 'Životi umjetnika' Giorgia Vasarija.

Epizoda sadrži dijelove razgovora Mate Jagnjića sa mnom, o mojoj knjizi 'Problem promatrača' (2008). Razgovor je snimljen 30. studenog 2023. godine, a u ovoj je epizodi podcasta premontiran i ilustriran pročitanim odlomcima iz knjige. Teme o kojima se raspravlja su evolucija, kvantna mehanika, konačna spoznaja te problem paradoksa koji se umnožavaju to više što su teorije prirode dublje. Govori se i o okolnostima i trendovima koji određuju današnju znanost te o njenoj korupciji.

Nije pretjerano važno hoće li umjetna inteligencija ikad sličiti ljudskoj u bilo kojem fundamentalnom smislu. Važno je kome ona služi i hoće li se koristiti kao navodno objektivno sredstvo protiv vas, kojem će posve racionalno i objektivno smanjivati plaću i davati otkaz dok vam se empatični menadžeri smiješe sliježući ramenima. Umjetna inteligencija je, već po tome kako je stvorena, sredstvo ojačavanja statusa quo i ukorijenjenih narativa, predrasuda i kategorija. Riječ je, kao i uvijek, o moći.

Poetski dnevnici tipični su za haiku pjesnike. U njima se prozni, dnevnički, dijelovi kombiniraju s haikuima koji su potaknuti zbivanjima ili povijesnim i literarnim asocijacijama koja se opisuju u prozi. Taj je žanr poznat pod imenom haibun, a pogotovo je čest kad je riječ o zapisima s dugotrajnih putovanja, kao što je to slučaj u Bashovom dnevniku Uskim putem prema sjeveru. Issin haibun Oraga Haru (Godina mog života) opisuje događaje u 1819. godini u kojoj mu je umrla dvogodišnja kći.