![](/assets/artwork/1x1-42817eea7ade52607a760cbee00d1495.gif)
11 afleveringen
![](/assets/artwork/1x1-42817eea7ade52607a760cbee00d1495.gif)
Radio drama Treći program Hrvatskoga radija
-
- Kunst
Drame i dramatizacije stranih klasika širokog vremenskog raspona, te suvremena europska i hrvatska drama klasičnog prosedea.
Glumačke ekipe okupljene u ovim zahtjevnim radiofonskim projektima najzvučnija su imena hrvatskog glumišta koja na radiju nalaze svoje umjetničko utočište.
-
N. V. Gogolj: Mrtve duše (2. dio)
N.V.Gogolj: Mrtve duše 2. dio / Čičikovljeva ideja o kupnji mrtvih duša seljaka (koji još nisu zavedeni kao mrtvi pa se na njih još uvijek plaća porez i zato ih se njihovi gospodari-vlastelini hoće riješiti), razvija se u dobrom smjeru. Nitko ništa ne sumnja ili pomalo sumnja, ali ne odustaje od trgovine s Gogoljevim super-antijunakom. No, na plesu, baš kad Čičikov počne gubiti glavu zbog mlade ljepotice, događa se preokret. Bučni plemić Nozdrjov razgalami se o sumnjivim transakcijama. Ovo izazove cijelu lavinu nagađanja i tračeva koja za malo pokupi Čičikova i odnese pred zakon. No, Čičikov uspijeva pobjeći u - nastavak romana.
-
N. V. Gogolj: Mrtve duše (1.dio)
Radiofonska obrada jednog od najvećih književnih djela svjetske literature genijalnog Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, strukturirana je u tri dijela. Prvi i drugi dio bave se prvim dijelom romana, a da bismo glavninu pripovjedačkog tijeka obradili u aktivnijoj formi, te zadržali autorefleksije samog pisca na vlastitu literarnu poziciju, okvir smo osmislili dijalogom Gogolja i glavnog junaka.
U glavnoj ulozi Ozren Grabarić a u ulozi pisca Mladen Vasary. U ostalim ulogama: Sven Medvešek, Elizabeta Kukić, Goran Grgić, Pjer Meničanin, Alen Šalinović, Željko Duvnjak
Redatelj: Mislav Brečić, prema prijevodu Ise Velikanovića, dramatizacija: Lada Martinac Kralj, glazbena urednica: Adriana Kramarić, ton majstor: Dubravko Robić -
Mladen Rutić: Šest skica za portret Marte M.
Posljednji radiodramski tekst i posljednja režija Mladena Rutića, jednog od najvažnijih imena Dramskog programa Hrvatsklog radija, napisan je kao psihogram glavnog lica, Marte M., čiji život u obilju i dokolici maska je za samoću i promašenost. Rutić je i tada (rujan-listopad 2020.) i u razini teksta i režije vidio uhom osjetljivo gradeći dva plana - onaj vanjski i unutrašnji. Autoreferencijalno komentiranje medija poigravanje je koje usložnjava cijeli uradak kao ironični podtekst u kojem se zrcale svekolike napukline stvarnosti.
Glume: Jelena Miholjević i Kruno Šarić. Redatelj: Mladen Rutić; ton majstorica: Lana Deban i skladatelj: Maro Market. Urednica: Lada Martinac Kralj -
Charlotte Perkins Gillman: Žute tapete
Charlotte Perkins Gillman: Žute tapete/ Američka spisateljica i feministica, Charlotte Perkins Gillman, u pripovijetci „The Yellow Wallpaper“ (1892.) sugestivno ulazi u svijet ženske psihe i drskom ironijom razotkriva naličje svijeta u kojem muška dominacija ne dozvoljava ženi da prigrli bilo kakvu ulogu osim one koja joj zadata tvrdom patrijahalnom tradicijom. Pripovijetka, pa tako i naša radijska dramatizacija, pisana je u prvom licu, iz rakursa žene čiju psihičku labilnost suprug, inače liječnik, liječi posvemašnjom izolacijom. Došavši u iznajmljenu i vrlo neobičnu kuću žena sebe spašava pisanjem koje skriva od svih, ali se i opsesivno vezuje za promatranje zidnih tapeta u sobi. Pripovijetka se smatra važnim djelom rane feminističke književnosti zbog ilustracije stavova o fizičkom i psihičkom zdravlju žene u 19. stoljeću, no i danas „Žute tapete“ otkrivamo kao slojevitu literaturu koja oslikava gušenje slobode pojedinca dok traži izlaz za svoje narušeno mentalno zdravlje, te borbu protiv stereotipa. U glavnoj ulozi: Nikolina Prkačin. Režiju potpisuje Hana Veček, dramatizaciju urednica Lada Martinac Kralj; skladatelj: Maro Market. U ostalim ulogama: Dado Ćosić, Petra Svrta, Lidija Penić Grgaš.
-
1750 GRAMA (prema predstavi Zagrebačkog kazališta mladih "Eichmann u Jeruzalemu")
1750 grama (prema predstavi Zagrebačkog kazališta mladih Eichmann u Jeruzalemu) / Kazališni koncept (redatelj: Jernej Lorenci) dovodi pred gledatelje osam glumaca koji (u svoje ime) komentiraju suđenje nacističkom zločincu, Adolfu Eichmannu, te dokumente, knjige i filmove koje su, pripremajući se za rad, glumci morali pročitati i gledati da bi se bavili ovim slučajem i temom koja iz njega proizlazi – porijeklom i prirodom zla. Radijski projekt redatelja Petra Vujačića svjedoči o njihovim iskazima zadržavajući dokumentarnost stila, te pretvarajući mikrofon u svjedoka njihovog glumačkog i osobnog nastupa. Minimalnim uplivom glazbe (skladatelj: Davor Rocco) i efekata (ton majstor: Dalibor Piskrec) ovaj audio dokument postaje zahvaljujući svojoj svedenosti izrazito sugestivan i bolan, te potpuno nova struktura i žanr. Mikrofon se pokazuje kao moćno sredstvo bilježenja misli, a još više emocije.
Igraju: Katarina Bistrović Darvaš, Dado Ćosić, Frano Mašković, Mia Melcher, Pjer Meničanin, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija i Vedran Živolić -
Henri Barbusse: Pisma supruzi
H. Barbusse: Pisam supruzi/ Henri Barbusse, na početku rata, 1914 godine, ima reputaciju pisca i urednika, star je 41 godinu i deklarirani pacifist koji ipak odlazi u rat smatrajući da mu je dužnost braniti francusku domovinu. Dok se bori na prvoj liniji ili radi u pozadini, u sanitetu, piše neprestance pisma supruzi, fotografira i piše prozu koju postupno uobličava u romanesknu građu. Smatra da je arhiviranje ratne strahote način borbe protiv svih budućih ratova. No, u svemu tome dolazi i do duboke spoznaje o ljudskoj gluposti koja će vrlo vjerojatno već za dvadesetak godina dovesti do nove svjetske klaonice, te prokazuje nacionalizam kao put koji vodi tome.