Zvukmark - zabilježeno zvukom KGZ - Knjižnica Božidara Adžije

Knjiga je danas, kao i u velikom broju teških i kriznih situacija, često mjesto inspiracije i nade. U kakvoj literaturi pronalazimo motivaciju za promjene i mijenjanje sebe? odgovor na to, ali i na puno više ponudio nam je književni komparatist i društveno-politički komentator Matija Štahan u novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno
zvukom. Razgovor je vođen u povodu književne manifestacije Noć knjige 2024. koja svojom temom Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena poziva na čitanje i povratak knjizi uz moto „Štivo je neuništivo“.



Teme razgovora s gostom bile su:

1. Nacionalna strategija poticanja čitanja i njezini rezultati prema najnovijem istraživanju čitanosti u Republici Hrvatskoj;

2. Nove navike čitanja i čitateljski ukusi u stalnim promjenama;

3. „Civilizacija spektakla“ i uloga javnih televizija na kulturu čitanja;

4. Program Noći knjige 2024. sugerira vizije o kraju svijeta (civilizacije), a knjigu stavlja pod upitnik – može li ona utjecati na čitateljevu okolinu, odnosno pronalaženja smisla;

5. Danas možemo čuti od mnogih mladih da je čitanje aktivnost introvertnih, slabih i asocijalnih ljudi. Današnji čitatelj teško se snalazi u izazovnim vremenima;

6. Čitatelj uvijek traži sebe u onom što čita, pa u prvi plan čitanosti dolazi tzv. self-help i duhovna literatura;

7. Čitatelj mijenja sebe zahvaljujući onom što čita;

8. Knjige su i danas čitatelju putokaz i orijentir;

9. Živimo u stresnom i nesigurnom svijetu, stoga je u današnje vrijeme tehnološke okovanosti važno znati pripomoći si knjigom;

10. Zaključno, čitanje promatramo kao proces
izgradnje vlastite osobnosti i kumulacije iskustava.



Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. IV. br. 7.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, travanj 2024.

„Žene su stvarni kreatori društva.“ - Harriet Beecher Stowe

Žensko pismo u teoriji i povijesti književnosti ima točno određeno značenje bez obzira na to što se sintagma kolokvijalno upotrebljava kako bi se opisalo nastojanje autorica da u književnosti progovore autonomnim glasom. Ta borba za autonomiju iskazivanja vlastitih ideja usko je povezana s borbom žena za svoja prava u najširem smislu, a pokret u književnosti, koji nazivamo žensko pismo, proizašao je iz nastojanja žena da se društvenoj zajednici, kojom dominiraju muškarci, nametnu kao jednakopravne. Koja su temeljna obilježja ženskog pisma te treba li nam žensko pismo ili samo pismo? Koje autorice danas pišu o ženskom pitanju?
Ovo su samo neka od pitanja na koja smo odgovore potražili od prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić u novoj epizodi Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovorima Knjižnice Božidara Adžije, a sve u povodu Međunarodnog dana žena, 8. ožujka. 

 

Teme razgovora s gošćom bile su:

1. Žensko pismo kao specifičan žanr i način, stil pisanja;

2. Temeljna obilježja ženskoga pisma;

3. Žensko pisanje i žensko pismo;

4. Écriture feminine kao pojam u teoriji književnosti;

5. Treba li nam žensko pismo ili samo pismo;

6. Revidiranje ženskoga pisma;

7. „Žensko pitanje“ danas;

8. Današnje autorice koje pišu ženskim pismom.



Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. IV. br. 6.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, ožujak 2024.

Glagoljica je povijesno hrvatsko pismo kojim su Hrvati bilježili svoj materinski jezik već na prijelazu iz 10. u 11. stoljeće, a na temelju kojega smo danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Ususret Danu glagoljice i glagoljaštva, 22. veljače, te povodom izložbe Čudo hrvatske glagoljice koja je postavljena u suradnji s Društvom prijatelja glagoljice u prostorima Knjižnice Božidara Adžije, u podcastu Zvukmark - zabilježeno zvukom razgovarali smo s predsjednikom Društva prof. dr. sc. Darkom Žubrinićem.

Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba neprofitna je udruga u kulturi osnovana 22. veljače 1993. godine, na 510. godišnjicu objavljivanja prve hrvatske tiskane glagoljske knjige. To je Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine. Već više od tri desetljeća neprekidno djeluje s ciljem proučavanja, promicanja i upotrebe glagoljice te upoznavanja cjelokupne glagoljaške baštine kao neprocjenjive sastavnice hrvatskog kulturnog i duhovnog identiteta.



Teme razgovora s gostom bile su:

1. Idejni začetnici Društva prijatelja glagoljice;

2. Temeljna svrha postojanja i rada Društva;

3. Djelatnosti Društva;

4. Glasilo „Bašćina“;

5. Glagoljica kao osebujan znak hrvatskoga kulturnog identiteta;

6. Međunarodni značaj i rasprostranjenost hrvatske glagoljice;

7. Populariziranje glagoljskog pisma kroz likovnost, dizajn i modu;

8. Bolja vidljivost glagoljice u svijetu;

9. Budući planovi i projekti Društva prijatelja glagoljice.



Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. IV. br. 5.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, veljača 2024.

Knjiga hrvatskog povjesničara Tvrtka Jakovine „Svijet bez katarze“ (Fraktura, 2023.) povod je novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom. Izborom tekstova, koji su uglavnom pisani za „Magazin Jutarnjeg lista“ i za tjednik „Globus“, autor širem čitateljstvu daje uvid u važna zbivanja na političkom planu u 20. i 21. stoljeću uključujući dva svjetska rata, Tršćansku krizu, Oktobarsku revoluciju, Danzig 1939., turbulencije u Latinskoj Americi, Bliskom istoku, previranja u Angoli, Alžiru, Kašmiru, dvjema Korejama itd., ali i u Hrvatskoj.

Redoviti profesor svjetske povijesti 20. stoljeća na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, amerikanist i stručnjak za Hladni rat, Jakovina je jedan od najplodnijih i najangažiranijih povjesničara u Republici Hrvatskoj. Nerijetko preuzima ulogu 'javnog intelektualca', u kojoj istupa i piše o najrazličitijim povijesnim temama, često povlačeći analogije i povezujući ih s aktualnim događanjima u Hrvatskoj, regiji i svijetu. Osim o najnovijoj knjizi, razgovarali smo i o stanju kod nas te o aktualnim zbivanjima
u današnjem svijetu koji prolazi kroz tektonske političke i društvene promjene.



Teme razgovora s gostom bile su:

1. Sličnosti i razlike američkog i hrvatskog obrazovnog sustava;

2. Od „trenutaka katarze“ do „svijeta bez katarze“;

3. Teme u knjizi „Svijet bez katarze“;

4. Najveći izazovi pisanja za širu javnost;

5. Povijest hladnoratovskog razdoblja;

6. Dvadeseto stoljeće kao vrhunac ili sumrak civilizacije;

7. Hoće li čovjek od beznačajne životinje postati biće božanskih sposobnosti stvaranja i razaranja;

8. Rusko-ukrajinski rat;

9. Napredak Hrvatske;

10. Hrvatsko društvo očima povjesničara.





Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. IV. br. 4.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, siječanj 2024.

Književno prevođenje, odnosno prevođenje umjetničkih tekstova, bilo da je riječ o prozi, poeziji ili drami, razlikuje se od ostalih vrsta prevođenja. Moglo bi se reći da je to jedan od najtežih oblika prevoditeljske djelatnosti, ako ne i najteži, budući da proces književnog prevođenja od prevoditelja zahtijeva i mnoga druga znanja i vještine osim izvrsnog poznavanja jezika. Kad je u pitanju prijevodna literatura, koja čini glavninu književne produkcije u Republici Hrvatskoj, prevoditelj je najvažniji posrednik između dviju kultura, autora i čitatelja. Što je književno prevođenje? Po čemu se razlikuje od drugih vrsta prevođenja? Što neki prijevod čini književnim? Odgovore na ta i mnoga druga prevodilačka pitanja saznali smo u novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom od prevoditeljice Lee Kovács, a sve u povodu ovogodišnje teme Mjeseca hrvatske knjige koji je posvećen upravo književnom
prevođenju.  

 

Teme razgovora s gošćom bile su:  

1.   Razlike „običnog“ i književnog
prevoditelja;

2.  Osobna motivacija za prevođenje;

3.  Najveći izazov u prevođenju;

4.  Suradnja prevoditelja i autora;

5.  Svijet književnih prevoditelja;

6.  Uzori u prevođenju;

7.  Rekreativno čitanje;

8.  Cijeni li se danas prevoditeljski posao;

9.  Bitne odlike dobrog književnog
prevoditelja;

10. „Prevođenje - pokušaj plesa sa svezanim
udovima“.






Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. IV. br. 3.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, studeni 2023.

Zagrebačko kazalište mladih i nakon svojih 75 godina postojanja uraslo je u povijest hrvatskog glumišta. Postalo je najvažnije mjesto oblikovanja suvremenog dramskog i kazališnog odgoja, uz profilirani pedagoški rad s mladima. Kazalište je do danas zadržalo i razvijalo svoju poetiku i umjetničku autonomiju te postalo prepoznatljivo kazalište i na europskim scenama, na kojima ZKM-ovci često gostuju. ZKM je prije svega ostao mjesto propitkivanja te prostor susreta odvažnih dramatičara, modernih redatelja, vrhunskog kolektiva i sjajne publike.

U novoj epizodi kojoj je povod izložba ZKM-ovih plakata ostavljena u Knjižnici Božidara Adžije u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom ugostili smo plesnu umjetnicu, koreografkinju i ravnateljicu ZKM-a Snježanu Abramović Milković s kojom smo razgovarali o ovom kultnom mjestu za kulturu i stvaralaštvo u Zagrebu.



Teme razgovora s gošćom bile su:


Izvedbene umjetnosti i hrvatsko kazalište danas;
Kakvo je kazalište ZKM;
Najveći izazovi ravnateljice ZKM-a (Snježane Abramović Milković);
Prioriteti u promišljanju programa;
Politička učinkovitost kazališta danas;
Mladi glumci u ansamblu ZKM-a;
Kazalište 21. stoljeća, postulati;
Međunarodna suradnja i suradnja kazališta u zemlji danas;
Novi trendovi, tradicija i kriza gledatelja;
Sezona 2023./2024. u ZKM-u.



Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. IV. br. 2.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, listopad 2023.