Kiwal taariindi RFI Fulfulde
-
- Vetenskap
Hannde neɗanke faamii wonnde, ɓamtaare waawaa laataade e hoore leydi ndin, si tawii o waylaani noone no o wuuriri e dow mayri. Ngam yo o waawu foolude mbayliigu weeyo, caɗeele taariindi, nguleendi e kokke, ko maa o wayla noone ngurdam makko. Ngam faddaade caɗeele, hejjina yimɓe e dow jam, gire arooje waawa ronude leydi hecciɗundi, hoɗuɓe e hoore mayri no haani ndartude ko’e maɓɓe. E nder oo taskaram Kiwal Taariindi, Abdulaay JALLO jaɓɓoto hertiyankooɓe e yarlitiiɓe gollooɓe e ɗen baŋŋe.
-
Holko woni battane ɗii posonji "pektisiid" ɗi remooɗe huutorta e geseele maɓɓe e dow ndii taariindi?
E oo ɗoo taskaram Abdullaay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e ɗii posonji walla lekkeele huutorteeɗe ngam warugol huɗo e kulloy ka geseele. No wi'ee "pestisiid" e faransiire. yoga e remooɓe e nder leyɗe godɗe Afrik wano Kamerun, Gammbiya, haa Senegaal no huutora ɗum.Holko ɗii posonji waawi battinde e taarindi men? Ko woni bone majji? Hoɓɓe men ko Amua Kristian kamerunaajo karallo to baŋŋe ndema. Kono ko adii en heɗoto miijooji ɗi woɓɓe e heɗiyakooɓe amen addani en e tongoode WhastApp.Ka joofingol en bismoto Mariyama BARI, ardiiɗo kawtal pelle rewɓe remayɓe jeyaaɓe Kidiya hirnaande Gine.
-
Ko holɗe peɗe haanuɗi ƴetteede addo ndunngu ngam haɓugol masiibaaji toɓo?
E oo ɗo taskaram Abdullay Jallo e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e pehe haanaɗe ƴetteede ngam haɓugol waameeji addo ndunngu ngun no naatude. Fewndo ɗoo ndunngu ngun no faandi e nder yoga e leyɗe Afrik ɗen hay so tawii ndiyam ɗam toɓɓii e leyɗe godɗe . Ko woowi, woɓɓe accay haa ndunngu ngun naata si ɓe fuɗɗoo ɗaɓɓude pehe. Mbelle ɗum ko ko haani ?
-
Holɗe peeje haani ƴetteede ngam rentaade e cumi woɓɓe mbi'a yiiteli e nder laddeeji men?
E ooɗo taskaram Abdullay JALLO e hoɓɓe makko yewtay ko yowitii e cumi buruuji walla laddeeji e nder Afrik. Wano hitaande kala si ndungu ngun faandiima ina ɗuuɗi ko ɗum tesketee e diiwe goɗde e leyɗe wano Senegaal, Gine. Holɗe e peeje haanaa ƴetteede ngam rentaade walla habdude cumi woɓɓe no wi’i yiiteli e nder laddeeji men. Ko ɗum waawi jiɓinde walla battinnde e ngoonka amen haa e taarindi ndii?
-
Hannde en yewtay dow darnde rewɓe ko faati e reenugol taariindi, keɗoɗen ɓee rewɓe gollooɓe e on baŋŋe
Wano woowiri non lewru kala, e oo ɗoo taskaram Abdullay Jallo e hoɓɓe mum yewtay koyowitii e darnde rewɓe afriknaaɓe ngam haɓude mbayliigu weeyo walla reenude taarindi men. Ko foti wonde darnde maɓɓe e nder pelle ɗe ɓe tawaa e mum ɗen? Holɗe e pehe woɓɓe e maɓɓe woni e ƴettude ngam haɓude mbayliigu weeyo? Ngam yewtude e dow ɗee toɓɓe en bismoto hoɓɓe men, Faatumata Binta JALLO, ginenaajo tawaaɗo e fedde AGOREC woni fedde dariinde e daɗitiinde ngam haɓuɗe mbayliigu weeyo.
-
Holko saabotoo ɓeeɓugol baraasiiji? ko holɗum battinta e sendutugol kuuran nder leydi ndin ?
E ooɗo taskaram Abdullaay e hoɓɓe mum yewtay ko yowitii baaraasiiji Gine wonduɗi e caɗeele. E yeru baaraasa Suwapiti e mo Kaleta. Ko yawti ɗii baraasiiji calɗi goɗɗi kadi e nder lagine no ɓurta tan ɓeeɓude. Holko woni sabaabuuji ɗin ? Holko ɗum battinta, tinŋtinii ka sendutugol kuuran e nder leydi ndin?
-
Taariindi: alhaali soppuru ladde e battane mun e taariindi ndin
Hannde taskaran mon kiwal taarindi no yowitii e soppuru leɗɗe e nder laddeeji e nder yoga e leyɗe Afrik. Hay so tawii sariyaaji no lelnaa e leyɗe goɗɗe tentinii wano Gine, kono yimɓe ɓen no jokki soppude leɗɗe ɗen. Hara le ɗum no battina moƴƴa e ngurdam yimɓe ɓee haa e taarindi men. Ko holɗe e peeje haanaa ƴetteede ngam reenude laddeeji ɗin?Ngam yewtude e dow ndee toɓɓere Abdullay Jallo bismoto hoɓɓe makko, Iisa Aamadu Haan hertorɗo to banŋe taarindi. Kono kadi Mammadu Bela Jallo, topitiiɗo ndiye, laddeeji, daɓeeji e kulle ladde to Gine. Ka joofingol o yewtidii kadi e Faatumata Binta Jallo, gooto e ardiiɗo fedde nde wonaa laamuyankoore daraniinde taariindi wi'eteende Agorec.