Može li to EU‪?‬ Euranet Plus

Jeste li se ikada zapitali zašto vaša omiljena čokoladna marka sadrži različitu količinu orašastih plodova od one koju je vaš prijatelj kupio u susjednoj zemlji? Znate li je li sastav vašeg omiljenog deterdženta jednak diljem EU?
 
Potrošači iz više država članica Unije žale se da se sastav određenih proizvoda, kao što su bezalkoholna pića, kava ili riblji štapići, razlikuje u njihovoj matičnoj zemlji od onih proizvoda koji se prodaju pod istom robnom markom te s jednakim ili sličnim pakiranjem u drugim državama članicama.
 

U ovoj epizodi obilazimo Europsku uniju s našim lokalnim novinarima kako bismo pokušali razumjeti način na koji su građani birali svoje kandidate. Što su željeli poručiti na biračkom mjestu i što iz toga možemo naučiti.

Glavni prioritet EU-a trebao bi biti koordinacija aktivnosti država članica, osiguranje interoperabilnosti vojne opreme i olakšati unutareuropsku trgovinu obrambenim proizvodima.

U interesu pravednosti prema svim generacijama, tema smanjenja dobne granice za glasanje na izborima za Europski parlament već neko vrijeme u fokusu je javnosti i stručnjaka.  Nedavno održani europski izbori nisu rezultirali nikakvim promjenama na europskoj razini. Međutim, postoji mogućnost promjena u budućnosti koje bi mogle utjecati na druge nacionalne političke izbore.
Trenutačno, zakoni koji reguliraju europske izbore različiti su diljem kontinenta. U većini zemalja Europske unije, građani imaju pravo glasati od 18. godine. U Njemačkoj, Belgiji, Austriji i Malti dobna granica za izbor zastupnika u Europskom parlamentu sada je 16 godina, dok u Grčkoj mladi mogu glasati od 17 godina.
Zbog toga Europski parlament poziva na reformu izbornog sustava Europske unije, koja bi primjenjivala ista pravila na sve države članice.
 

Nekoliko dana prošlo je od europskih izbora, a mi i dalje nastavljamo proučavati ključna očekivanja koja europski građani imaju od Europske unije.
Sposobnost EU da osigura gospodarski napredak svojih građana, od najveće je važnosti za njene građane. Ekonomija je u srži postojanja Unije i jedna od njezinih najsnažnijih alata za osiguranje podrške Europljana. Jedno je sigurno - Europska unija mora se ujediniti kako bi odgovorila na ekonomske izazove današnjice i sutrašnjice!
Nakon višestrukih kriza s kojima se Europska unija suočila tijekom posljednjeg zakonodavnog razdoblja – posebno pandemije Covida 19 i energetske krize – stvaraju se novi izazovi za europsku ekonomiju. Koji su to? 

Kako naša društva postaju sve više polarizirana te gubimo osjećaj sigurnosti, čini se da su jedina rješenja za Europsku uniju ozbiljne reforme.
Prošetali smo ulicama uoči europskih izbora kako bismo pitali građane Europske unije o njihovim nadama i strahovima za budućnost Europe. Iznenadilo nas je mišljenje da su mnogi zabrinuti za europsko jedinstvo i očuvanje unutarnje kohezije Europske unije. Često se u tome kontekstu spominjala Mađarska i njezin predsjednik vlade Viktora Orbána. Što smo još doznali na europskim ulicama, ali i što smatraju stručnjaci iz Europe, doznajte u novoj epizodi podcasta "Može li to EU?"