Otvoreno pismo

Antonio Šiber
  • 0.0(0개의 평가)
  • 도서
  • 매월 업데이트
Otvoreno pismo

Podcast Antonija Šibera o knjigama i šire. Gotovo svaka epizoda donosi pokoji citat iz knjiga koje Šiber preporučuje, a ponekad i ismijava, a neke su epizode posvećene prije svega knjigama, i knjige su u njima glavna tema. Mnoge su epizode potaknute i aktualnim temama, ali te su teme sagledane obično drukčije od svega što se čuje u medijima. U dobroj književnosti, filozofiji i esejistici, pa i onoj staroj tisućama godina, često se može naći zdrav i posve aktualan pogled koji našim uobičajenim i svakodnevnim kritičarima redovito promiče. Knjige, uostalom, ne postoje u vakuumu. One postaju i ostaju kroz one koji ih čitaju, u svom vremenu.

  1. Dnevnik pandemije: 2020.

    12월 9일

    Dnevnik pandemije: 2020.

    Prošlo je godinu i pol od službenog završetka pandemije koronavirusa, a mnogima i dalje nije jasno što se tada događalo, što nije ni čudno jer danas svatko o tome priča neku svoju priču. S namjerom da svemu tome dodam malo istine, u ovoj sam epizodi podcasta odabrao svoje zabilješke o pandemiji, bez naknadnog pametovanja, i prenosim ih doslovno kako su i napisane 2020. godine. Riječ je o izboru iz knjige koju sam jučer objavio, 'Ostati zdrav među bolesnicima: dnevnik pandemije 2020. – 2023.'

    15분
  2. Znanost o bolesti i smrti 5: soba 206

    10월 31일

    Znanost o bolesti i smrti 5: soba 206

    U sobu 206 odlažu ljude koji trebaju umrijeti. Dovoze ih na krevetima, a nakon što zadnje dane svog života u njoj provedu stenjući i drhteći, ili sedirani, zureći u zidove, iz nje ih izvoze na kolicima s velikim kotačima, pokrivene blistavim metalnim polucilindrom. Sve što je u vezi s ljudima odloženim u sobu 206 važno je da čim prije umru, ostali aspekti njihove ljudskosti su posve nebitni.

    10분
  3. Uvod u haiku 7

    10월 23일

    Uvod u haiku 7

    Haiku danas pišu posvuda u svijetu, no ono što se danas smatra haikuom ponekad je vrlo udaljeno od njegove tradicionalne definicije, koja uključuje 5-7-5 slogovnu formu, sezonsku referencu, a uglavnom i prijelomnu riječ. Moderni oblici haikua često narušavaju jednu ili više od ovih odrednica. Snažan reformski poticaj haiku je dobio početkom 20. stoljeća, a sukob tradicionalne i modernih estetika u doba je japanskog militarizma dobio i mračni politički kontekst, kad je oslobođeni haiku smatran zapadnjačkim zagađenjem japanske tradicije.

    18분
  4. Podcaster na Marsu

    10월 5일

    Podcaster na Marsu

    Autor je paradoksalno biće. Ako želi reći nešto istinito ili barem nešto što smatra istinitim i važnim, onda to mora učiniti bez autocenzure i ne razmišljajući o publici. On to često radi i usprkos svojoj publici. Ipak, govoriti i stvarati, snimati i pisati, ne bi imalo previše smisla bez publike, ma kako mala ona bila. Autor stvara uvijek između krajnosti – ekstrema potpune osamljenosti i ekstrema pisanja za i zbog publike, zbog uvažavanja ili pljeska. Oba ekstrema poništavaju autorstvo.

    19분
  5. Društvo uspjeha, društvo nasilja

    9월 29일

    Društvo uspjeha, društvo nasilja

    Što to znači 'uspjeti' i nije li svaki uspjeh nasilje nad drugima? Živimo u društvu u kojem se uspjeh idolizira i u kojem se uspješni smješkaju djeci sa stranica udžbenika, u kojem je cilj obrazovanja i bivanja uspjeti pa i kad je na štetu drugog. Oni neuspješni su sami krivi za svoj neuspjeh, zato što nemaju upravljačke sposobnosti, zato što se nisu uspješno uključili u krug nasilja i ugnjetavanja drugih i izborili za svoje mjesto nad njima, a i zato što im tata nije domoljubni lopov. Društvo uspjeha je društvo nasilja.

    21분
  6. Najnagrađivaniji književni oportunisti: gola istina

    9월 19일

    Najnagrađivaniji književni oportunisti: gola istina

    U ovoj se epizodi može čuti o Peteru Handkeu, Aleksandru Vučiću, Miloradu Dodiku, Andre Mülleru, Thomasu Bernhardu, Josifu Visarionoviču Staljinu, Radovanu Karadžiću, Mili Budaku, Jasonu Burkeu, Damiru Karakašu, Ivani Šojat, Aleksandri Prijović, Nives Zeljković Celzijus, Dragi Štambuku, Pavlu Pavličiću, Luki Modriću, Magdaleni Vodopiji, Miljenku Jergoviću i Pierreu Bourdieu, a spominje se i, danas povijesni, susret najnagrađivanijih hrvatskih književnika u Gribojedovu, u očekivanju smuđa: 'Mi koji smo smuđa jeli, nismo imali vremena za drugo. Mi smo jeli. Točka.'

    22분
  7. Znanost o bolesti i smrti 4: vrijeme poluživota

    9월 10일

    Znanost o bolesti i smrti 4: vrijeme poluživota

    Iako liječnici često ne mogu baš ništa reći o budućnosti pojedinog pacijenta niti što ga, a pogotovo kad, čeka, za cijelu kategoriju pacijenata koji imaju istu bolest mogu sa sigurnošću tvrditi koliko će pacijenata u njoj umrijeti i kad. To i dalje za pojedinog pacijenta ne znači mnogo, ali mu ipak omogućava da svoju budućnost sagleda u statističkom kontekstu, odn. kontekstu vjerojatnosti da poživi neko vrijeme. Karakteristično se vrijeme za bolest naziva medijalnim vremenom preživljavanja, a ono je slično vremenu poluživota u nuklearnoj fizici – riječ je o vremenima u kojima se polovica pojedinačnih sustava u kategoriji raspadne (u slučaju radioaktivinih jezgara), odn. umre (u slučaju bolesnika). Pitanje je, ipak, priznaje li pacijent svoje pripadanje u kategoriju u koju su ga svrstali te statistiku koja iz te kategorizacije proizlazi, a o tome govori i odlomak iz knjige 'Hladnoća, izolacija' Thomasa Bernharda.

    21분
  8. Identitet nepripadanja

    9월 2일

    Identitet nepripadanja

    Kao svoj identitet ljudi obično ističu pripadanje religiji, naciji, rasi, struci, političkom opredjeljenju i slično. Takvi su identiteti masovni i iza svakog su od njih stavovi koje definiraju svi oni koji određeni identitet ističu kao svoj. Vlastiti identitet može se graditi samo odbacivanjem masovnih identiteta i odbijanjem izjašnjavanja u zadanim okvirima. Ne biti Hrvat, Srbin ili Englez, ne biti katolik, musliman ili budist, ne biti hrvatski ljevičar, znanstvenik, građanin ili homoseksualac, ne pripadati hipnotiziranoj klasi i ne lijepiti sebi nikakvu etiketu. Treba reći: nisam, dakle, jesam. Pročitan je odlomak iz radio emisije Alana Wattsa, kao i odlomci iz djela Sørena Kierkegaarda i Ernesta Beckera.

    20분
모두 보기(46개)

소개

Podcast Antonija Šibera o knjigama i šire. Gotovo svaka epizoda donosi pokoji citat iz knjiga koje Šiber preporučuje, a ponekad i ismijava, a neke su epizode posvećene prije svega knjigama, i knjige su u njima glavna tema. Mnoge su epizode potaknute i aktualnim temama, ali te su teme sagledane obično drukčije od svega što se čuje u medijima. U dobroj književnosti, filozofiji i esejistici, pa i onoj staroj tisućama godina, često se može naći zdrav i posve aktualan pogled koji našim uobičajenim i svakodnevnim kritičarima redovito promiče. Knjige, uostalom, ne postoje u vakuumu. One postaju i ostaju kroz one koji ih čitaju, u svom vremenu.

정보

  • 제작진
    Antonio Šiber
  • 방송 연도
    2022년 - 2024년
  • 에피소드
    46
  • 등급
    전체 연령 사용가
  • 저작권
    © 2022-2024 Antonio Šiber
  • 웹사이트 보기
    Otvoreno pismo

좋아할 만한 다른 항목

무삭제판 에피소드를 청취하려면 로그인하십시오.

이 프로그램의 최신 정보 받기

프로그램을 팔로우하고, 에피소드를 저장하고, 최신 소식을 받아보려면 로그인하거나 가입하십시오.
국가 또는 지역 선택

아프리카, 중동 및 인도

아시아 태평양

유럽

라틴 아메리카 및 카리브해

미국 및 캐나다