• Naslovna stranica
  • Novo
  • Top liste
  • Pretraga

Povijest

  • Povijest četvrtkom
    Povijest četvrtkom

    1

    Povijest četvrtkom

    Dario Špelić

  • HistoryCast
    HistoryCast

    2

    HistoryCast

    PodMedia

  • Short History Of...
    Short History Of...

    3

    Short History Of...

    NOISER

  • You're Dead to Me
    You're Dead to Me

    4

    You're Dead to Me

    BBC Radio 4

  • Fidel Castro: Trouble in Paradise
    Fidel Castro: Trouble in Paradise

    5

    Fidel Castro: Trouble in Paradise

    NOISER

  • Dan Snow's History Hit
    Dan Snow's History Hit

    6

    Dan Snow's History Hit

    History Hit

  • Povijesne kontroverze
    Povijesne kontroverze

    7

    Povijesne kontroverze

    Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)

Nezaobilazno

  • Eksplicitno, You're Wrong About
    Povijest
    Povijest

    Svaka dva tjedna

  • Eksplicitno, Redacted History
    Povijest
    Povijest

    Svakog tjedna

  • HISTORY This Week
    Povijest
    Povijest

    Svakog tjedna

  • Stuff You Missed in History Class
    Povijest
    Povijest

    Svakog dana

  • Eksplicitno, Queens Podcast
    Povijest
    Povijest

    Svaka dva tjedna

  • the memory palace
    Povijest
    Povijest

    Svaka dva tjedna

  • Dan Carlin's Hardcore History
    Povijest
    Povijest

    Ažurirano 22. 12. 2025.

  • Povijest četvrtkom: Mein Kampf, II. dio

    11. 12. 2025.

    1

    Povijest četvrtkom: Mein Kampf, II. dio

    Počeo ju je pisati u dvorcu Landsberg gdje je služio zatvorsku kaznu zbog izdaje. Tamo je napisao prvi tom i naslovio ga Die Abrechnung ili Obračun. Drugi tom počeo je pisati kada je pušten iz zatvora.. Ta je knjiga trebala biti objavljena pod naslovom Četiri i pol godine borbe protiv laži, gluposti i kukavičluka, ali na nagovor nakladnika naslov je promijenjen u Mein Kampf ili Moja borba. U toj je knjizi on pozvao na uništenje Židova, rat protiv Slavena na istoku kako bi se dobio životni prostor za njemačku rasu, na osvetu za izgubljeni rat. Iako je sve to jasno napisao u toj knjizi, godine 1933. njemački predsjednik je piscu te knjige dao položaj kancelara. Pisac te knjige onda je svijet odveo u kataklizmu znanu kao Drugi svjetski rat. Kako je nastala ta knjiga? Kako je moguće da je čovjek koji je napisao takvu knjigu postavljen za njemačkog kancelara? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    11. 12. 2025.

    •
    50 min
  • Velike boginje 1972. u Hrvatskoj

    PRIJE 4 D

    2

    Velike boginje 1972. u Hrvatskoj

    U ožujku 1972. godine tadašnju je Jugoslaviju potresla vijest o pojavi bolesti za koju se vjerovalo da je na ovim prostorima stvar daleke prošlosti. Variola vera, poznatija kao velike boginje ili „crna dama“, pojavila se nakon 42 godine izbivanja. Iako na području SR Hrvatske nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze, reakcija vlasti bila je munjevita i beskompromisna. U „ratu protiv boginja“ nije bilo mjesta za demokraciju – uvedene su stroge karantene, masovna cijepljenja milijuna građana i rigorozne kontrole kretanja. Kako je izgledala borba protiv nevidljivog neprijatelja iz perspektive Hrvatske, kakvu je ulogu imala propaganda, a kakvu represivni aparat, razgovaramo danas u Povijesnim kontroverzama s izv. prof. dr. sc. Slađanom Josipović Batorek s Filozofskog fakulteta u Osijeku.Epizoda je premijerno emitirana 12. svibnja 2026. na HR3.

    prije 4 d

    •
    53 min
  • Povijest četvrtkom: Operacija Konjićev skok, I. dio

    PRIJE 2 D

    3

    Povijest četvrtkom: Operacija Konjićev skok, I. dio

    Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih podmetnuti paket u kojemu je bio razorni eksploziv. I od tog se plana odustalo jer je bio nerealan. Onda su počeli planirati desant padobranaca i komandosa koji su ga trebali zarobiti ili ubiti. Tko je bio meta tih planova? Tko je želio njegovu smrt? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    prije 2 d

    •
    50 min
  • Povijest četvrtkom: MItridat VI. Eupator

    15. SIJ

    4

    Povijest četvrtkom: MItridat VI. Eupator

    Njegovo ime znači Dar boga Mitre. Od Ponta je stvorio jedno od najjačih kraljevstava u Maloj Aziji. Uspio je čak ugroziti vlast Rima u tom dijelu svijeta. Rim ga je uvrštavao među svoje najopasnije protivnike. Godine 88. prije Krista organizirao je pokolj Rimljana u Maloj Aziji. Izvori iz tog vremena tvrde da je tada ubijeno oko 80 tisuća Rimljana. Imao je najveću kolekciju otrove svog vremena. Na kraju ga je Rim ipak uspio slomiti. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    15. sij

    •
    50 min
  • Povijest četvrtkom: Bismarck, I. dio

    22. SIJ

    5

    Povijest četvrtkom: Bismarck, I. dio

    Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj pobjede u tri rata i na kraju svom kralju omogućio da se proglasi za cara ujedinjenje Njemačke. Zbog svega toga dobio je nadimak Željezni kancelar. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    22. sij

    •
    52 min
  • Povijest četvrtkom: Opsade Beča, I. dio

    1. SIJ

    6

    Povijest četvrtkom: Opsade Beča, I. dio

    Prvu je opsadu vodio sam sultan koji je u povijest ušao s nadimkom Veličanstveni. Drugu je opsadu u ime sultana vodio njegov veliki vezir Kara Mustafa. U prvoj su osmanske trupe uspjele urušiti dio obrambenog zida. U drugoj uspjele su zauzeti vanjske utvrde. Usprkos tim uspjesima ni prva ni druga opsada nije uspjela. Grad koji su opsjedali uspio se obraniti. Koji su to grad osmanske trupe opsjedale? Kako se grad uspio obraniti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    1. sij

    •
    48 min
  • Povijest četvrtkom: Opsada Beča, II. dio

    8. SIJ

    7

    Povijest četvrtkom: Opsada Beča, II. dio

    Prvu je opsadu vodio sam sultan koji je u povijest ušao s nadimkom Veličanstveni. Drugu je opsadu u ime sultana vodio njegov veliki vezir Kara Mustafa. U prvoj su osmanske trupe uspjele urušiti dio obrambenog zida. U drugoj su uspjele zauzeti vanjske utvrde. Usprkos tim uspjesima ni prva ni druga opsada nije uspjela. Grad koji su opsjedali uspio se obraniti. Koji su to grad osmanske trupe opsjedale? Kako se grad uspio obraniti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    8. sij

    •
    48 min
  • 136 - Otkriće Troje

    PRIJE 1 D

    8

    136 - Otkriće Troje

    🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/ 🎁 Naručene proizvode šaljemo nedeljno, kurirskom službom Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast Da li je Troja bila samo fantastična vizija slepog pesnika ili stvarna prestonica koja je oblikovala temelje evropske civilizacije? Danas istražujemo grad koji je tri milenijuma odbijao da umre. Sa istoričarima umetnosti, dr Jovanom Milovanović i dr Nikolom Piperskim, dešifrujemo slojeve Hisarlika i Homerovih epova. Zašto je Troja postala univerzalni simbol opsade, izdaje i herojstva, i kako je vizuelna kultura, od renesansnog slikarstva do holivudskih spektakla, oblikovala našu sliku o ovom gradu? Razgovaramo i o tome kako su Ilijada i Odiseja od književnih remek-dela postali arheološki priručnici i zašto je proučavanje epova ključno za razumevanje antičkog mentaliteta. Analiziramo i rad Hajnriha Šlimana, čoveka koji je svet ubedio u postojanje Troje. Šliman je bio trgovac, sanjar, avanturista i ali čovek koji je promenio tok arheologije. Njegova potraga za Trojom bila je i lična opsesija, potraga za sopstvenim snovima oblikovanim uz Homerove stihove. Njegova istraživanja Troje teško je svesti na jednu reč. Ona su istovremeno bila i otkriće i problem. Otkrio je lokalitet koji će promeniti razumevanje bronzanog doba, ali je u toj potrazi i nepovratno uništio delove slojeva koje je smatrao nevažnim. Pitanje koje ostaje iza njega nije samo šta je pronašao, već i šta je zauvek izgubljeno.

    prije 1 d

    •
    1 h 44 min
  • 135 - Mihajlo Pupin

    7. SVI

    9

    135 - Mihajlo Pupin

    🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/ 🎁 Naručene proizvode šaljemo nedeljno, kurirskom službom Karte za HistoryCast uživo na: https://tickets.rs/event/historycast_live_ii_svetski_rat_jugoslavija_1941_26328 Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast Vojvođanska ravnica, Idvor, horizont koji kao da se ne završava, skromna kuća i pred njom dečak koji još uvek ne zna da će mu ime jednog dana izgovarati s neizmernim poštovanjem u amfiteatrima hiljadama kilometara daleko od rodnog mesta. Mihajlo Pupin ne polazi u svet kao čudo od deteta, nego kao neko ko mora sve da zasluži od nule. I baš tu počinje priča koja nas vodi sa njim preko okeana, u Njujork, tokom godina i poslova koji iscrpljuju, noći u kojima se uči dok drugi spavaju i dana kada ništa ne ide kako treba. Radi, uči, greši, nastavlja. I vremenom zasluženo dolazi do svog mesta na Univerzitetu Kolumbija, gde počinje deo priče zbog kog ga danas pamtimo: Pupinovi kalemi, eksperimenti, patenti, unapređenje telegrafskih i telefonskih linija, usavršavanje bežičnih komunikacionih tehnologija, ali i rentgenologije i elektrotehnike. Ono što je nekada bilo daleko, zahvaljujući Mihajllu Idvorskom Pupinu postaje dostupno. Nikola Đukić i Ivan Drljača danas prate njegov životni put, i pokazuju koliko je taj put bio nesiguran, koliko je puta mogao da se završi mnogo ranije, i koliko je svaka sledeća odluka bila važna. Nauka je samo jedan deo te slike. Drugi, možda i važniji deo je neverovatan čovek, izuzetno zanimljiva ličnost, dobrotvor koji ulaže novac u školovanje drugih, koji se uključuje u političke tokove, koji koristi svoje ime kada treba da se čuje glas zemlje iz koje je potekao.

    7. svi

    •
    2 h 27 min
  • Povijest četvrtkom: Počeci pismenosti u Europi, I. dio

    18. 12. 2025.

    10

    Povijest četvrtkom: Počeci pismenosti u Europi, I. dio

    Do samog kraja 19. stoljeća smatralo se da je prvo europsko pismo grčki alfabet. Smatralo se i da su Kreta, za koju je Homer pjevao da na njoj žive mnogi bezbrojni ljudi i da ima devedeset gradova, i mikenski gradovi opasani debelim bedemima i puni zlata koje je otkrio Heinrich Schliemann, nijemi, da nisu imali pismo. Sve se to počelo mijenjati kada je jedan arheolog pomislio da su znakovi urezani na kamenu pečatnjaku zapravo pismo. Tako je počeo put prema otkriću dva najstarija europska pisma. Jedno je odgonetnuto, drugo nam je još uvijek tajna. O kojim je pismima riječ? Kako su nađena? Zašto je samo jedno odgonetnuto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    18. 12. 2025.

    •
    50 min

Nove emisije

  • Boring History for Sleep
    Povijest
    Povijest

    Svakog dana

  • Boring History for Sleep
    Povijest
    Povijest

    Svakog dana

  • Real Vikings
    Povijest
    Povijest

    Tjedna emisija

  • Rachel Maddow Presents: Burn Order
    Povijest
    Povijest

    Serija

  • Hortense Broudic
    Povijest
    Povijest

    Ažurirano 8. tra

  • Stories of Austria
    Povijest
    Povijest

    Svakog tjedna

  • Kriger - vælg din egen kamp
    Obrazovanje za djecu
    Obrazovanje za djecu

    Završena serija

  • English (UK)
Odaberite zemlju ili regiju

Afrika, Bliski istok i Indija

  • Algeria
  • Angola
  • Armenia
  • Azerbaijan
  • Bahrain
  • Benin
  • Botswana
  • Burkina Faso
  • Cameroun
  • Cape Verde
  • Chad
  • Côte d’Ivoire
  • Congo, The Democratic Republic Of The
  • Egypt
  • Eswatini
  • Gabon
  • Gambia
  • Ghana
  • Guinea-Bissau
  • India
  • Iraq
  • Israel
  • Jordan
  • Kenya
  • Kuwait
  • Lebanon
  • Liberia
  • Libya
  • Madagascar
  • Malawi
  • Mali
  • Mauritania
  • Mauritius
  • Morocco
  • Mozambique
  • Namibia
  • Niger (English)
  • Nigeria
  • Oman
  • Qatar
  • Congo, Republic of
  • Rwanda
  • São Tomé and Príncipe
  • Saudi Arabia
  • Senegal
  • Seychelles
  • Sierra Leone
  • South Africa
  • Sri Lanka
  • Tajikistan
  • Tanzania, United Republic Of
  • Tunisia
  • Turkmenistan
  • United Arab Emirates
  • Uganda
  • Yemen
  • Zambia
  • Zimbabwe

Azijsko-pacifičke zemlje

  • Afghanistan
  • Australia
  • Bhutan
  • Brunei Darussalam
  • Cambodia
  • 中国大陆
  • Fiji
  • 香港
  • Indonesia (English)
  • 日本
  • Kazakhstan
  • 대한민국
  • Kyrgyzstan
  • Lao People's Democratic Republic
  • 澳門
  • Malaysia (English)
  • Maldives
  • Micronesia, Federated States of
  • Mongolia
  • Myanmar
  • Nauru
  • Nepal
  • New Zealand
  • Pakistan
  • Palau
  • Papua New Guinea
  • Philippines
  • Singapore
  • Solomon Islands
  • 台灣
  • Thailand
  • Tonga
  • Turkmenistan
  • Uzbekistan
  • Vanuatu
  • Vietnam

Europa

  • Albania
  • Armenia
  • Österreich
  • Belarus
  • Belgium
  • Bosnia and Herzegovina
  • Bulgaria
  • Croatia
  • Cyprus
  • Czechia
  • Denmark
  • Estonia
  • Finland
  • France (Français)
  • Georgia
  • Deutschland
  • Greece
  • Hungary
  • Iceland
  • Ireland
  • Italia
  • Kosovo
  • Latvia
  • Lithuania
  • Luxembourg (English)
  • Malta
  • Moldova, Republic Of
  • Montenegro
  • Nederland
  • North Macedonia
  • Norway
  • Poland
  • Portugal (Português)
  • Romania
  • Россия
  • Serbia
  • Slovakia
  • Slovenia
  • España
  • Sverige
  • Schweiz
  • Türkiye (English)
  • Ukraine
  • United Kingdom

Latinska Amerika i Karibi

  • Anguilla
  • Antigua and Barbuda
  • Argentina (Español)
  • Bahamas
  • Barbados
  • Belize
  • Bermuda
  • Bolivia (Español)
  • Brasil
  • Virgin Islands, British
  • Cayman Islands
  • Chile (Español)
  • Colombia (Español)
  • Costa Rica (Español)
  • Dominica
  • República Dominicana
  • Ecuador (Español)
  • El Salvador (Español)
  • Grenada
  • Guatemala (Español)
  • Guyana
  • Honduras (Español)
  • Jamaica
  • México
  • Montserrat
  • Nicaragua (Español)
  • Panamá
  • Paraguay (Español)
  • Perú
  • St. Kitts and Nevis
  • Saint Lucia
  • St. Vincent and The Grenadines
  • Suriname
  • Trinidad and Tobago
  • Turks and Caicos
  • Uruguay (English)
  • Venezuela (Español)

Sjedinjene Američke Države i Kanada

  • Canada (English)
  • Canada (Français)
  • United States
  • Estados Unidos (Español México)
  • الولايات المتحدة
  • США
  • 美国 (简体中文)
  • États-Unis (Français France)
  • 미국
  • Estados Unidos (Português Brasil)
  • Hoa Kỳ
  • 美國 (繁體中文台灣)

Copyright © 2026. Apple Inc. Sva prava pridržana.

  • Odredbe internetskih usluga
  • Apple Podcasts web‑player i privatnost
  • Upozorenje o kolačićima
  • Podrška
  • Povratne informacije

Da biste slušali eksplicitne epizode, prijavite se

Apple Podcasts

Budite u tijeku s ovom emisijom

Prijavite se ili se registrirajte da biste pratili emisije, spremali epizode i primali najnovija ažuriranja.

Odaberite zemlju ili regiju

Afrika, Bliski istok i Indija

  • Algeria
  • Angola
  • Armenia
  • Azerbaijan
  • Bahrain
  • Benin
  • Botswana
  • Burkina Faso
  • Cameroun
  • Cape Verde
  • Chad
  • Côte d’Ivoire
  • Congo, The Democratic Republic Of The
  • Egypt
  • Eswatini
  • Gabon
  • Gambia
  • Ghana
  • Guinea-Bissau
  • India
  • Iraq
  • Israel
  • Jordan
  • Kenya
  • Kuwait
  • Lebanon
  • Liberia
  • Libya
  • Madagascar
  • Malawi
  • Mali
  • Mauritania
  • Mauritius
  • Morocco
  • Mozambique
  • Namibia
  • Niger (English)
  • Nigeria
  • Oman
  • Qatar
  • Congo, Republic of
  • Rwanda
  • São Tomé and Príncipe
  • Saudi Arabia
  • Senegal
  • Seychelles
  • Sierra Leone
  • South Africa
  • Sri Lanka
  • Tajikistan
  • Tanzania, United Republic Of
  • Tunisia
  • Turkmenistan
  • United Arab Emirates
  • Uganda
  • Yemen
  • Zambia
  • Zimbabwe

Azijsko-pacifičke zemlje

  • Afghanistan
  • Australia
  • Bhutan
  • Brunei Darussalam
  • Cambodia
  • 中国大陆
  • Fiji
  • 香港
  • Indonesia (English)
  • 日本
  • Kazakhstan
  • 대한민국
  • Kyrgyzstan
  • Lao People's Democratic Republic
  • 澳門
  • Malaysia (English)
  • Maldives
  • Micronesia, Federated States of
  • Mongolia
  • Myanmar
  • Nauru
  • Nepal
  • New Zealand
  • Pakistan
  • Palau
  • Papua New Guinea
  • Philippines
  • Singapore
  • Solomon Islands
  • 台灣
  • Thailand
  • Tonga
  • Turkmenistan
  • Uzbekistan
  • Vanuatu
  • Vietnam

Europa

  • Albania
  • Armenia
  • Österreich
  • Belarus
  • Belgium
  • Bosnia and Herzegovina
  • Bulgaria
  • Croatia
  • Cyprus
  • Czechia
  • Denmark
  • Estonia
  • Finland
  • France (Français)
  • Georgia
  • Deutschland
  • Greece
  • Hungary
  • Iceland
  • Ireland
  • Italia
  • Kosovo
  • Latvia
  • Lithuania
  • Luxembourg (English)
  • Malta
  • Moldova, Republic Of
  • Montenegro
  • Nederland
  • North Macedonia
  • Norway
  • Poland
  • Portugal (Português)
  • Romania
  • Россия
  • Serbia
  • Slovakia
  • Slovenia
  • España
  • Sverige
  • Schweiz
  • Türkiye (English)
  • Ukraine
  • United Kingdom

Latinska Amerika i Karibi

  • Anguilla
  • Antigua and Barbuda
  • Argentina (Español)
  • Bahamas
  • Barbados
  • Belize
  • Bermuda
  • Bolivia (Español)
  • Brasil
  • Virgin Islands, British
  • Cayman Islands
  • Chile (Español)
  • Colombia (Español)
  • Costa Rica (Español)
  • Dominica
  • República Dominicana
  • Ecuador (Español)
  • El Salvador (Español)
  • Grenada
  • Guatemala (Español)
  • Guyana
  • Honduras (Español)
  • Jamaica
  • México
  • Montserrat
  • Nicaragua (Español)
  • Panamá
  • Paraguay (Español)
  • Perú
  • St. Kitts and Nevis
  • Saint Lucia
  • St. Vincent and The Grenadines
  • Suriname
  • Trinidad and Tobago
  • Turks and Caicos
  • Uruguay (English)
  • Venezuela (Español)

Sjedinjene Američke Države i Kanada

  • Canada (English)
  • Canada (Français)
  • United States
  • Estados Unidos (Español México)
  • الولايات المتحدة
  • США
  • 美国 (简体中文)
  • États-Unis (Français France)
  • 미국
  • Estados Unidos (Português Brasil)
  • Hoa Kỳ
  • 美國 (繁體中文台灣)