Viza

Jelena Mikovčić, Ivanka Zorić, Ana-Bella Leikauff, Jelena Maštruko, Dražen Korda, Tihomir Vinković, Danja Dubravac
  • 0,0 (0)
  • ZAKELIJK NIEUWS
  • WEKELIJKS BIJGEWERKT

U Vizi četvrtkom govorimo o najnovijim svjetskim krizama i događajima, o globalnim izazovima i trendovima. Sve to poslušajte u dinamičnim, uvijek aktualnim novinarskim reportažama i u razgovorima s najboljim domaćim i stranim vanjskopolitičkim stručnjacima, analitičarima i diplomatima.

  1. 2 DGN GELEDEN

    VIZA 23.04.2026.

    Primirje u Iranu je produljeno, no izlazak iz krize još se ne nazire. U Hormuškom tjesnacu ponovno su napadnuti komercijalni brodovi, njih tri, te su dva zaplijenjena. Donald Trump tvrdi da je Iran financijski poražen i da očajnički želi otvoriti tjesnac dok američke snage i dalje blokiraju iranske luke. Istodobno, Ukrajina je pokrenula tranzit ruske nafte kroz naftovod Družba koji je s radom, oštećen u ruskom napadu, prestao u siječnju, a nakon te vijesti veleposlanici zemalja Europske unije odobrili su ključan zajam Ukrajini od 90 milijardi, kao i 20-i paket sankcija protiv Rusije. A kako pokrenuti protok nafte Hormuškim tjesnacem i osigurati brodski promet nakon završetka rata, razgovarali su u Parizu predstavnici više od 40 država. Jučer su ti razgovori nastavljeni u Londonu, na razini ministara obrane, a SAD nisu pozvane ni na jedan od tih sastanaka. Što se time želi pokazati i kakvu je poruku Donaldu Trumpu poslao njemački kancelar Friedrich Merz, iz Berlina javlja Srećko Matić. A rat u Iranu zaoštrio je odnose Washingtona i Svete stolice. Otvoreni verbalni sukob Donalda Trumpa i pape Lava četrnaestog dočekan je velikim kritikama na račun američkog predsjednika. O tome smo razgovarali s teologom Daliborom Milasom. Klatno na slovenskoj političkoj sceni se ponovno okreće na desno prema čelniku Slovenske demokratske stranke Janezu Janši, kojem se smiješi četvrti premijerski mandat u višedesetljetnoj političkoj karijeri. Iako je dosadašnji premijer koalicijske vlade lijevog centra Robert Golob tijesno pobijedio na parlamentarnih izborima prošli mjesec, veći koalicijski potencijal pokazuje Janša, koji će po svemu sudeći okupiti sve stranke s desnim predznakom. Dinamiku političkih odnosa u Sloveniji u svjetlu sasvim izvjesnog povratka na vlast jednog od najdugovječnijih predsjednika neke stranke u Europi - Janše. Za VIZU je svoj komentar dao urednik Subotnjeg magazina u ljubljanskom Delu, Ali Žerdin. Nakon velikog poraza Viktora Orbana na mađarskim izborima, Bruxelles je odahnuo, vjerujući kako blokade i inat te zemlje članice odlaze u povijest. No, olakšanje nije dugo trajalo- nove glavobolje europskom mainstreamu mogao bi zadati pobjednik bugarskih parlamentarnih izbora, dosadašnji bugarski predsjednik Rumen Radev koji je pomeo političke protivnike i dobio oko 45 posto glasova birača. Time bi se napokon mogla okončati dugogodišnja politička nestabilnost u zemlji, no raste zabrinutost zbog proruskih stajališta budućeg bugarskog premijera koji se izričito protivi vojnoj pomoći Ukrajini i zagovara dijalog s Moskvom. A iz Europske komisije stigla je najava da do daljnjega Srbiji neće isplaćivati sredstva iz europskih fondova zbog odbijanja srbijanskih vlasti da sluša preporuke i ne primijeni sporne takozvane Mrdićeve zakone o pravosuđu kojima se omogućuje veći upliv vladajućih u pravosudne odluke. O tome je kakva je situacija u Srbiji, za VIZU je govorio profesor sociologije na novosadskom sveučilištu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas. U Dubrovniku se idućeg tjedna održava sastanak Inicijative 3 mora, a uz političku razinu imat će i onu gospodarsku pa na poslovni forum stiže 1400 sudionika. O tome kako je inicijativa nastala, te kakvo je njezino značenje, za VIZU je govorio veleposlanik Poljske, zemlje koja je uz Hrvatsku suosnivačica inicijative, Pavel Červinski. Urednica: Ana-Bella Leikauff

    50 min.

  2. 16 APR

    VIZA 16.04.2026.

    Rat u Iranu ušao je u novu fazu. Na snazi je dvotjedni prekid vatre između SAD-a i Irana. Počeli su pregovori, a stupila je na snagu potpuna američka pomorska blokada iranske obale. Prema dostupnim informacijama, u pregovorima je Iran, u zamjenu za prekid blokade, ponudio suspenziju nuklearnih aktivnosti na pet godina, naglašavajući svoje pravo na civilni nuklearni program nakon tog razdoblja. SAD inzistira na moratoriju od 20 godina na sve aktivnosti obogaćivanja uranija kao uvjet za trajno ukidanje sankcija. O pregovorima SAD-a i Irana razgovarali smo sa stručnjakom za Bliski istok Vedranom Obućinom. Iako predsjednik Trump tvrdi da je kraj rata, kojeg je na Bliskom istoku pokrenuo prije 47 dana, pri kraju, ni domaća ni svjetska javnost mu ne vjeruje. Od njega se odmiču neki Republikanci i mnogi nekadašnji apologeti MAGA pokreta, a u Kongresu su se pojavili ozbiljni pozivi za opoziv. Najviše je zgražanja međutim izazvao njegov verbalni napad na Papu te objava umjetnom inteligencijom generiranog prikaza na kojem Trump utjelovljuje Isusa. Najvažnija europska vijest proteklih dana bila je politički pad Viktora Orbana i premoćna pobjeda Petera Mađara. Promjena je toliko velika da se uspoređuje s padom komunističke Mađarske. Analitičari ističu da Orbán nije pao zbog ideologije, već zbog loše ekonomske situacije i zasićenja njegovom dugogodišnjom vladavinom. Što je do dramatičnog obrata dovelo i kako je on izgledao s terena u Budimpešti, donosi naš Goran Ivanović. Tko je zapravo Peter Magyar? Donosimo profesionalni razvoj i politički uspon lojalnog Orbanovog pristaše koji ga je na kraju srušio. Kineski predsjednik Xi Jinping po prvi put se u gotovo 10 godina sastao s predvodnicom tajvanske oporbe i čelnicom stranke Kuomintang, Cheng Li-wun. Sastanak je prije svega politička poruka jer Peking pokušava utjecati na tajvansku unutarnju politiku i oblikovati buduće odnose s odmetnutim otokom kojeg smatra svojim teritorijem. I za kraj najavljujemo veliki međunarodni politički i poslovni skup u Hrvatskoj. Naime, za dva tjedna u Dubrovniku će se održati skup na vrhu inicijative 3 mora te veliki poslovni forum s više od tisuću sudionika. Kako je uopće došlo do pokretanja inicijative 3 mora, je li opravdala očekivanja i kakva je njezina budućnost, za VIZU govori jedna od pokretačica te inicijative, bivša predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović. Urednica: Ivanka Zorić

    50 min.

  3. 9 APR

    VIZA 09.04.2026.

    Četrdeset dana nakon pokretanja američko izraelskih napada na Iran, i sat i pol prije isteka Trumpova ultimatuma kojim je prijetio brisanjem cijele civilizacije koja bi se trebala prema njegovim prijetećim i nediplomatskim riječima vratiti u kameno doba, američki je predsjednik objavio privremeni prekid vatre na dva tjedna. Rezultat je to pakistanskoga posredovanja koje je predložilo plan o prekidu vatre na dva tjedna uz istodobno otvaranje Hormuškoga tjesnaca za plovidbu brodova, koja će se, kako to poručuje iranski šef diplomacije Abas Arakči, koordinirati s iranskim oružanim snagama. I Bijela kuća i Teheran, očekivano su, prekid vatre proglasile su svojom pobjedom, a izraelski premijer Netanyahu je objavio da se primirje ne odnosi na Libanon, dok istodobno nisu prestali ni izraelski napadi na Iran. U svojem ultimatumu Iranu predsjednik Trump je zaprijetio da će izbrisati cijelu jednu civilizaciju, na koju su Iranci izuzetno ponosni zbog višetisućljetne bogate povijesti i kulture koju baštine od starovjekovnog Perzijskog carstva. Ono je u Starome je vijeku povijesno jedno od najmoćnijih i najvećih carstava, koje je dominiralo područjem Bliskog istoka i šire od 6. stoljeća pr. Kr. do uspona islama. Za Vizu govori naš kolega i povjesničar Dario Špelić. O Hormuškom tjesnacu intenzivno se govori već više od mjesec dana, o zaljevskoj nafti ovise mnoga svjetska gospodarstva i industrijske grane; od zrakoplovne industrije do brazilskih plantaža soje. No, vodi se i pravna bitka oko slobodnog prolaza. Dok UN-ova konvencija jamči slobodnu plovidbu i prelete, Iran koristi posljednji sukob i pravne nedoumice za potpunu kontrolu i trenutačno i moguće buduće naplaćivanje brodarina. Mađarska se približava odlučujućim parlamentarnim izborima 12. travnja, a birači će odlučivati između političkog kontinuiteta pod premijerom Viktorom Orbánom i potencijalne promjene koju predvodi oporbeni lider Péter Magyar. Izbori se smatraju najznačajnijim u posljednjih 20 godina. Zbog napetosti sa Srbijom, predsjednik Zoran Milanović prošli je tjedan otkazao sastanak na vrhu procesa Brdo-Brijuni. Milanović tvrdi da su Vučićevi postupci izravna prijetnja regionalnoj sigurnosti. O budućnosti procesa, napetim odnosima u regiji i proširenju Europske unije razgovarali smo s dopisnikom Jutarnjeg lista iz Bruxellesa Augustinom Palokajem. Posljednjih 15 godina Sudan je dosljedno među 10 zemalja s najvećim brojem interno raseljenih osoba zbog sukoba i nasilja u svijetu, UNICEF procjenjuje da oko 16 i pol milijuna - odnosno 80-ak posto djece, ne ide u školu, a nestašice hrane, čiste vode, lijekova, novca i goriva su stalne. Ipak, rat u Sudanu, koji se ponovno razbuktao 2023. između nekadašnjih suradnika, zapovjednika sudanske vojske Abdela Fattaha al-Burhana i zapovjednika paravojnih Snaga za brzu potporu Abdula Rahima Dagaloa, nikada nije među prvih deset tema svjetskih vijesti. Urednica: Jelena Maštruko

    50 min.

  4. 2 APR

    VIZA 02.04.2026.

    I dalje je prva svjetska vijest rat na Bliskom Istoku. SAD i Izrael nastavljaju napadati Iran, a Iran uzvraća napadima na Izrael i zaljevske zemlje u kojima su američke baze. Nestašice se osjećaju diljem svijeta, od azijskih tvornica do europskih tržišta. Ni nakon pet tjedana nema znakova skore američke pobjede ili iranskog kolapsa već sukob izgleda kao rat iscrpljivanja s globalnim posljedicama. Iz Washingtona nastavljaju stizati u najmanju ruku - proturječne poruke. U svih 50 saveznih država organizirani su prosvjedi protiv Trumpove politike. Glavne razlozi prosvjeda su optužbe za autoritarno ponašanje, stroga imigracijska politika, troškovi života i američka vojna politika prema Iranu. Organizatori tvrde da se u svim prosvjedima okupilo više od 8 milijuna ljudi. Većina skupova prošla je mirno, ali bilo je izoliranih incidenata. Trumpu popularnost pada, a počele su i prve promjene na čelnim pozicijama u vladi. Pojavile su se i prve napukline u odnosu između europskih desničarskih stranaka i američkog predsjednika Trumpa. Uspio je protiv sebe okrenuti čak i krajnje desnu stranku Alternativa za Njemačku. Iz te zemlje javio se naš suradnik Srećko Matić. Izraelski parlament usvojio je zakon kojim se uvodi smrtna kazna kao zadana za Palestince osuđene na vojnom sudu za napade smrtnim posljedicama, čime je ispunjeno glavno obećanje krajnje desnih partnera premijera Benjamina Netanyahua. Zbog diskriminatornog karaktera zakona, zakon je izazvao dodatne međunarodne kritike protiv Izraela, koji je već pod posebnom pozornošću zbog sve većeg nasilja izraelskih doseljenika nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali. Koliko je poljuljan odnos SAD-a i NATO saveza, kako NATO vidi svoju ulogu na Bliskom istoku, kakva je budućnost misije na Kosovu, kako se koordinira pomoć Ukrajini te može li europska obrambena industrija pratiti sve veće potrebe suvremenog ratovanja? O tome smo razgovarali sa zamjenicom glavnog tajnika Saveza, Radmilom Šekerinskom, koja je prije preuzimanja dužnosti u Bruxellesu potkraj 2024. godine, bila prva žena na čelu ministarstva obrane Sjeverne Makedonije, a tijekom političke karijere bila je i potpredsjednica vlade. Kazahstan, najveća zemlja srednje Azije, ujedno i gospodarski najsnažnija, smještena je na geografski iznimno važnom strateškom položaju - između Rusije i Kine. Ta je zemlja nedavno na referendumu potvrdila i novi ustav, a kako balansira svoju vanjsku politiku i prema susjedima i prema SAD-u i Europskoj uniji, posebice uzimajući u obzir da je bogata naftom, plinom i rijetkim mineralima. Urednica: Ivanka Zorić

    50 min.

  5. 26 MRT

    VIZA 26.03.2026.

    Protekli tjedan u ratu, ili bolje rečeno ratovima na Bliskom istoku obilježen je snažnim izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je izjavio da je u pregovorima s iranskim vodstvom, pa je Iran to opovrgnuo. Zatim je Trump ponovio da su razgovori u tijeku, da bi mu se iranska vlast narugala da razgovara sam sa sobom. Međutim, ima naznaka da je nekog oblika razgovora ipak bilo. U relativno kratkom roku njemački kancelar Friedrich Merz je od suzdržanih poruka počeo je odrješitim pristupom prema Washingtonu. Sukob Izraela i SAD-a s Iranom nije nešto u čemu Njemačka može sudjelovati rekao je Merz, ali također je rekao da Njemačka vlada ne može u potpunosti nadoknaditi troškove nastale rastom cijene nafte te da je najbolji način za rješenje toga sukoba - diplomacija. Iz Njemačke je o tome prilog pripremio naš suradnik Srećko Matić. Mađarski premijer Viktor Orban zaslužan je za pat poziciju u dogovoru o zajedničkom zaduživanju Europske unije za pomoć Ukrajini; dogovoru na koji je krajem prošle godine bio pristao. Predsjednik Europskog vijeća nakon sastanka na kojemu je zajam bio glavna tema rekao je da nitko ne može ucjenjivati Vijeće, a mediji pišu da Europa najviše nade polaže u smjenu vlasti u Mađarskoj. Izbori se održavaju vikend nakon Uskrsa, a prema većini anketa Orban bi ih, po prvi puta nakon šesnaest godina, mogao izgubiti. Zabrinutost za budućnost i političku stabilnost Slovenije raste nakon nedjeljnih izbora na kojima nijedan tabor, ni lijevi ni desni, nije dobio većinu u parlamentu. Tijesno je pobijedila dosadašnja vladajuća liberalna stranka Pokret sloboda, kojoj za vrat puše oporbena konzervativna Slovenska demokratska stranka, sa samo jednim zastupnikom manje. No, njihovi ideološki saveznici iz drugih parlamentarnih stranaka ne mogu im osigurati prevlast. Kakva god bila matematika, ljevica ili desnica morat će napraviti snažne ustupke kako bi prikupile natpolovičnih 46 zastupnika, a ti ustupci, naravno, nisu jamstvo političke stabilnosti, za VIZU govori urednik unutarnje politike u ljubljanskom listu Dnevnik, Miran Lesjak. Hrvatska ove godine predsjedava inicijativom triju mora, koja ove godine ujedno obilježava 10 godina. Ususret važnom sastanku na vrhu, koji će se održati u Dubrovniku krajem travnja, jučer su se u zagrebu okupili predsjednici parlamenata država članica - zemalja smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Koliko je važna Incijativa triju mora, kakvu moć ima i što zapravo Hrvatskoj donosi? Na njujorškom sudu poslijepodne se nastavlja suđenje svrgnutom venezuelanskom predsjedniku Nicolasu Maduru i njegovoj supruzi Ciliji Flores. Američka vojska otela ih je iz doma u Caracasu prije gotovo tri mjeseca, da bi potom u Sjedinjenim Državama bili optuženi za kaznena djela povezana s trgovinom droge. Vlast je preuzela potpredsjednica Delcy Rodriguez, američki predsjednik Donald Trump sada govori o Venezueli kao o saveznici SAD-a, naftne mega tvrtke navodno su nadomak sklapanja ugovora o širenju proizvodnje, a UN upozorava da tamošnji represivni aparat i dalje djeluje te da se krše ljudska prava. Naš dopisnik Miho Dobrašin javio nam se iz te zemlje bogate naftom u kojoj žive siromašni ljudi. Urednik: Braslav Bradić

    47 min.

  6. 19 MRT

    VIZA 19.03.2026.

    Bijela kuća poziva Irance da preuzmu vlast, ali režim nema milosti, dok je oporba duboko podijeljena. Dok traje blokada Hormuškog tjesnaca i poremećaju svjetskih tržišta - pokušaji ublažavanja naftnog šoka ubrizgavanjem globalnih strateških zaliha kratkog su daha. U proteklih pet godina globalne isporuke oružja porasle su za nešto manje od deset posto u usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem i popele su se na gotovo dvije bilijarde i 400 milijardi eura odnosno dva i pol posto globalnog BDP-a, pokazuje novo izvješće štokholmskog instituta za istraživanje mira, SIPRI. Prednjači Europa, koja je zbog ruskih prijetnji povećala uvoz za više od 30 posto, najviše zahvaljujući Poljskoj, dok se u regiji najintenzivnije naoružava Srbija. Famozne kineske superosnične rakete u srbijanskom arsenalu ne narušavaju sigurnosnu ravnotežu u regiji, jer je većina zemalja u NATO savezu i u tom kontekstu je teško govoriti o nekom balansu između Srbije i pojedinih država, ocjenjuje za Hrvatski radio istraživačica na štokholmskom institutu Katarina Đokić, koja naglašava da se unatoč očitom povećanju ulaganja ne može govoriti o stvarnoj regionalnoj utrci u naoružanju. Trenutno se najmanje na oružje troši u Latinskoj Americi, ali je pitanje koliko dugo će biti tako, ako se nastavi intervencionistička politika SAD-a. Naime, nakon što su Sjedinjene Države uklonile s čela Venezuele dugogodišnjeg predsjednika Nikolasa Madura, predsjednik Donald Trump odmah je najavio kako je Kuba sljedeća. U Sloveniji se u nedjelju otvaraju birališta za parlamentarne izbore koji bi mogli biti najvažniji od slovenskog ulaska u Europsku uniju 2004. godine. Izbor stranaka pred biračima je velik, ali se na kraju svode na dvije mogućnosti - dosadašnji liberalno-proeuropski politički smjer premijera Roberta Goloba ili povratak desnih populista, za koje kritičari vjeruju da zemlju guraju u orbanovski tip vladanja, pod vodstvom političkog veterana Janeza Janše koji bi tako postao premijer i četvrti put. O očekivanjima i predizbornoj kampanji, jednoj od najprljavijih dosad, razgovarali smo s profesorom na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani, Markom Milosavljevićem. Bili smo na referendumu o ustavnim promjena u Kazahstanu gdje je prošle nedjelje izglasan novi ustav te zemlje, s 90 posto potpore. Novi temeljni dokument širi predsjedničke ovlasti, uvodi instituciju potpredsjednika i jednodomni parlament, a kako je rekao predsjednik Kasim Džomart Tokajev, bio je to povijesni trenutak kojim je određena budućnost Kazahstana. Urednik: Goran Ivanović

    50 min.

  7. 12 MRT

    VIZA 12.03.2026.

    U središtu svjetske pažnje je novi rat na Bliskom Istoku i njegove posljedice. Cijene nafte skočile su pa se opet smanjile nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da se rat, zbog kojeg je gotovo stao izvoz nafte iz regije, bliži kraju. U međuvremenu Iranski veleposlanik pri UN-u izjavio je da je u napadima uništeno gotovo 10 tisuća civilnih lokacija, te ponovio da je poginulo više od 1.300 civila. Iran i dalje ispaljuje projektile i šalje dronove na zaljevske zemlje, a Izrael jača napade na jug Libanona gdje je broj raseljenih premašio je 660 tisuća. Iransko je vijeće klerika izabralo novog ajatolaha, 56-godišnjeg Modžtabu Hameneija, sina ubijenog ajatolaha i tako pokazalo kontinuitet tvrde politike islamskog režima. Ubrzo nakon početka napada Izraela i SAD-a na Iran, počela su nagađanja o ciljevima vojnih operacija, a mnoge procjene govore da je svrgavanje postojećeg režima teško ostvariv bez kopnene invazije na zemlju. Svjetski mediji proteklih su dana izvijestili da Američka središnja obavještajna agencija radi na planu naoružavanja kurdskih snaga s ciljem poticanja pobune jer Iran ima značajnu kurdsku populaciju i aktivne kurdske oporbene skupine. O tome u kojoj je mjeri vjerojatan takav scenarij i vidi li Teheran kurdsko pitanje kao sigurnosni problem unutar vlastitih granica, razgovarali smo s analitičarem Denisom Avdagićem. Trenutačni status Friedricha Merza u anketama obilježen je značajnim padom popularnosti i gubitkom podrške za njegovu koaliciju CDU/CSU i SPD. Merzov rejting iznosi svega 21%, dok čak 74% ispitanika ne odobrava njegov rad. Glavni razlozi nezadovoljstva građana su stagnacija njemačkog gospodarstva, unutarnji sukobi oko reformi socijalne države te rastući jaz između bogatih i siromašnih. To pokazuju i izbori u Baden Virtenbergu - javlja naš suradnik iz Njemačke Srećko Matić. Točno mjesec dana prije izbora u kojima, prema anketama, zaostaje za političkim protivnikom, mađarski premijer Viktor Orban produbljuje sukob s Ukrajinom i Europskom unijom, čije dužnosnike optužuje da u Budimpešti žele instalirati „proukrajinsku marionetsku vladu". Uzrok posljednje velike svađe s Kijevom je naftovod Družba kojim je u siječnju prekinuta isporuka ruska nafte, a Mađarska je jučer u Ukrajinu poslala ekipu koja će istražiti kvar naftovoda. Urednica: Ivanka Zorić

    52 min.

  8. 5 MRT

    VIZA 05.03.2026.

    Izraelsko-američki napadi na Iran nastavljaju se šesti dan, a Iran zauzvrat gađa Izrael i američke ciljeve u zemljama Perzijskog zaljeva. Izrael istodobno napada Libanon. Odgođen je ispraćaj smaknutog ajatolaha Ali Hamenija, a još se čeka izbor njegova nasljednika. Kao najizgledniji kandidat navodi se Hameneijev sin, pedesetšestogodišnji Modžtaba. Ali kako je sve počelo? Iranska garda kontrolira Hormuški tjesnac kojim prolazi petina svjetske nafte. Trump obećava eskortu tankera i ne isključuje kopnene operacije. Dok CIA pregovara s Kurdima; Macron šalje nosač zrakoplova u Sredozemlje. O političkom ustroju Irana, posljedicama za energente, američkoj perspektivi, EU stavovima i regionalnim odnosima – razgovarali smo s politologom Vedranom Obućinom. I u ovoj krizi nema iznenađenja iz Bruxellesa. Europska unija očekivano poziva na suzdržanost i izbjegavanje eskalacije sukoba. No jasno je da je i ova je kriza pokazala podjele i neslaganja među članicama Unije. Kakav je odnos Irana sa susjedima i u čemu se ta zemlja razlikuje od drugih zaljevskih zemalja? Urednica: Ivanka Zorić

    50 min.
Bekijk alles (50)

Info

U Vizi četvrtkom govorimo o najnovijim svjetskim krizama i događajima, o globalnim izazovima i trendovima. Sve to poslušajte u dinamičnim, uvijek aktualnim novinarskim reportažama i u razgovorima s najboljim domaćim i stranim vanjskopolitičkim stručnjacima, analitičarima i diplomatima.

Informatie

  • Maker
    Jelena Mikovčić, Ivanka Zorić, Ana-Bella Leikauff, Jelena Maštruko, Dražen Korda, Tihomir Vinković, Danja Dubravac
  • Jaren actief
    2023 - 2026
  • Afleveringen
    50
  • Beoordeling
    Veilig
  • Copyright
    © Hrvatska radiotelevizija
  • Website van aflevering
    Viza

Suggesties voor jou