Occamova britva

Dario Špelić
  • 0.0 (0)
  • PHILOSOPHIE
  • WÖCHENTLICH

Emisija o filozofskim i etičkim teorijama i dilemama.

  1. VOR 1 TAG

    Occamova britva: Ateizam, II. dio

    Godine 1665. Baruch de Spinoza počeo je pisati djelo koje je u pismu svom prijatelju ovako objasnio: „Sada pišem raspravu o tome kako razumijem Sveto Pismo. Da to učinim potiču me: 1. predrasude teologa, 2. mnijenje koje svjetina o meni ima i koja me ne prestaje optuživati za ateizam, 3. sloboda filozofiranja i govorenja onoga što mislimo; želim je na svaki način obraniti budući da je ona posve zatrta zbog prevelikog utjecaja propovjednika i njihove bezobzirnosti“. Reakcije na tu knjigu bile su žestoke. Jedan ju je kritičar nazvao knjigom iskovanom u paklu. Anaksagora je bio prvi filozof koji je optužen za bezbožništvo, Spinozina optužba za bezbožništvo bit će jedna od najsnažnijih i najoštrijih. Danas u Occamovoj britvi govorit ćemo o ateizmu, o njegovim putevima i stranputicama. Naš je sugovornik doktor Pavel Gregorić sa zagrebačkog Instituta za filozofiju.

    31 Min.

  2. 5. MÄRZ

    Occamova britva: Ateizam, I. dio

    Tvrdio je da toplinu zvijezda ne osjećamo, jer im je velika udaljenost od Zemlje. Mjesec nema vlastitoga svjetla, nego ga ima od Sunca. Pomrčina Mjeseca nastaje kad se Zemlja nađe ispred njega, a pomrčina Sunca nastaje za mlađaka kada se Mjesec nađe ispred Sunca. Za Sunce je tvrdio da je samo užarena gromada. Ta mu je tvrdnja donijela optužbu za bezbožništvo. Ime filozofa koji je to tvrdio je Anaksagora, nadimak mu je bio Um. On je prvi u nizu filozofa koji su optuženi za bezbožništvo, ateizam. U sljedeće dvije Occamove britve govorit ćemo o dugoj povijesti ateizma u filozofiji. Naš je sugovornik dr. Pavel Gregorić sa zagrebačkog Instituta za filozofiju.

    31 Min.

  3. 26. FEB.

    Occamova britva: Descartesov zli demon

    „Pretpostavit ću stoga ne najboljeg Boga, izvora istine, nego nekakva zloduha što je i u najvišoj mjeri moćan i lukav, koji je uložio sve svoje umijeće u to da mene prevari: mislit ću kako nebo, zrak, zemlja, boje, likovi, zvukovi i sve ostale izvanjske stvari nisu ništa drugo nego obmane snova, zamke koje je postavio mojoj lakovjernosti“. Ove je riječi napisao Rene Descartes u svojim Metafizičkim meditacijama ili Razmišljanjima o prvoj filozofiji. U tim se riječima nalazi jedan od najubojitijih argumenata u povijesti filozofije: što ako sam ja u vlasti nekog zlog demona koji me vara u svemu? Što ako nema svijeta oko mene? Danas u Occamovoj britvi govorit ćemo o tom Descartesovom zlom demonu. Naš je sugovornik doktor Boran Berčić s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.

    31 Min.

  4. 19. FEB.

    Mnoštvo svjetova

    Postoji mnoštvo svjetova. Ti drugi svjetovi isti su kao i naš svijet. Oni su konkretni kao što je konkretan ovaj svijet u kojemu mi živimo. Svaki taj svijet živi za sebe. U tim drugim svjetovima žive naši parnjaci, pojedinci koji su nam slični. U ovom svijetu ja pišem najavu za ovu emisiju, u drugom svijetu moj parnjak peca na rijeci. Je li ovo neobuzdana metafizička maštarija koja nema veze s ozbiljnom filozofijom? Ili je ovo jedna od najznačajnijih teza postavljenih u filozofiju u zadnjih nekoliko desetljeća? Saznajte u Occamovoj britvi. Naš je sugovornik doktor Dušan Dožudić sa zagrebačkog Instituta za filozofiju.

    30 Min.

  5. 12. FEB.

    Occamova britva: Wittgensteinov privatni jezik

    Ako bi lav mogao govoriti, mi ne bismo mogli razumjeti što on kaže. Taj je aforizam Ludwiga Wittgensteina dio njegove stalne rasprave o jeziku, što je jezik i kako on funkcionira. Danas u Occamovoj britvi govorit ćemo o argumentu Wittgensteinovog privatnog jezika. Zašto ne bismo razumjeli lava ako bi on mogao govoriti? Zato ne bismo razumjeli jezik razumljiv samo jednoj osobi? Naša je sugovornica doktorica Ines Skelac s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu.

    31 Min.

  6. 5. FEB.

    Occamova britva: Sreća

    Grčki filozof Ivan iz Stobija napisao je da je čovjek plijen dobrog trenutka, igračka sreće. Sokrat je sreću izjednačavao s vrlinom. A sreća može biti i osjećaj, a može biti i rezultat krjeposnog života. Postoje i oni koji smatraju da je sreća samo u oku promatrača. Pa što je onda sreća? To je tema današnje Occamove britve. Naš je sugovornik doktor Filip Grgić s Instituta za filozofiju u Zagrebu.

    30 Min.

  7. 29. JAN.

    Occamova britva: Kvantna teorija i fizika

    „Bilo je otprilike tri sata ujutro kada mi se pred očima ukazao konačan rezultat mojih izračuna. Bio sam duboko potresen i tako uznemiren da na san nisam mogao ni pomišljati. Izađoh iz kuće i krenuh polako hodati po tami. Uzverah se na stijenu što se na punti otoka okomito nadvijala nad morem i ondje odlučih dočekati zoru.“ Ove je riječi napisao Werner Heisenberg. Njima je pokušao objasniti kako se osjećao kada je u lipnju 1925. došao do otkrića koje će promijeniti fiziku. Stari, klasični, pouzdani svijet je nestao, došao je novi u kojemu se tek trebalo snaći. Kako se filozofija snašla u tom novom svijetu? To je tema današnje Occamove britva. Naš je sugovornik doktor Boris Kožnjak s Instituta za filozofiju u Zagrebu.

    31 Min.

  8. 22. JAN.

    Occamova britva: 11. teza o Feuerbachu

    Tekst je kratak, napisan je na dvije stranice. Desetljećima je bio nepoznat. Otkrio ga je autorov najbolji prijatelj i suradnik i objavio ga kao dodatak svoje knjige. Taj kratak tekst poznat je po zadnjoj, 11. tezi koja se nalazi uklesana i na autorovom grobu. Zašto je ta teza do napisana i zašto je ona danas tako poznata? To su teme Occamove britve. Naš je sugovornik dr. Mislav Žitko s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

    30 Min.
Alle anzeigen (24)

Info

Emisija o filozofskim i etičkim teorijama i dilemama.

Informationen

  • Erstellt von
    Dario Špelić
  • Jahre aktiv
    2025 - 2026
  • Folgen
    24
  • Bewertung
    Unbedenklich
  • Copyright
    © Hrvatska radiotelevizija
  • Sendungswebsite
    Occamova britva

Das gefällt dir vielleicht auch