HistoryCast

PodMedia

HistoryCast otkriva priče iza istorijskih činjenica, upoznaje ljude iza istorijskih likova i nalazi život iza istorijskih datuma.

  1. 124 - Krimski rat

    VOR 1 STD.

    124 - Krimski rat

    🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/ Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast Važni istorijski događaji, ratovi posebno, najčešće počinju sporim gubitkom ravnoteže. Krimski rat upravo je takav trenutak u istoriji, trenutak u kome se svet lomio, tiho ali nepovratno. Bio je to rat koji se često gura na marginu, a koji je zapravo poslednji "stari" rat i prvi moderni globalni sudar imperija. Rat koji s razlogom često nosi naziv nulti svetski rat. Na Krimu se sredinom XIX veka sukobljavaju koncepti moći. Prvi rat velikih sila u kome se frontovi ne tiču samo jednog regiona, već čitavog međunarodnog poretka: Rusija, Osmansko carstvo, Velika Britanija, Francuska i Pijemont (Sardinija) sudaraju se oko pitanja moći, uticaja, mora i legitimiteta. Krim postaje poligon na kome se rađa savremeni rat: rovovi, ratna propaganda, telegraf, fotografija, masovna logistika i medijsko praćenje sukoba. Paralela sa današnjim ratom između Rusije i Ukrajine nije nikakva slučajnost niti metafora, već obrazac: Rusija pokušava da pomeri granice poretka uspostavljenog spolja, Zapad reaguje koalicijama, sankcijama i posrednim ratovanjem a Krim je tačka gde se lome imperijalne ambicije, bezbednosne doktrine i međunarodno pravo. Krimski rat razotkriva mit o stabilnoj Evropi, pokazuje koliko su mirovni sporazumi kratkog daha i koliko se istorija ne ponavlja, već nastavlja. Pričamo o ratu koji je najavio XX vek, o porazu iluzija i o logici sukoba koja i danas oblikuje svet u kome živimo.

    1 Std. 54 Min.
  2. 123 - Demon bojnog polja, Voja Tankosić

    6. FEB.

    123 - Demon bojnog polja, Voja Tankosić

    Još jednom da se pohvalimo da je počela sa radom naša prodavnica, gde možete istorijski odgovorno da trošite svoje pare: 🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/ Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast *Venac besmrtne slave srpska ti vila plete, nad tvojim grobom, Vojo, komitske plaču čete* Vojislav Voja Tankosić, čovek koji je svojom energijom remetio poredak, podizao temperaturu događaja u kojima je učestvovao, detonator jedne epohe koja je pod njegovim uticajem gubila ravnotežu. Dete Tamnave koje je izraslo u oficira zaverenika, komandanta dobrovoljaca, idealistu posvećenog nacionalnoj ideji, heroja balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, drugog čoveka Crne ruke, predanom, beskompromisnom vođi i vojvodi. Bio je figura oko koje se Srbija prelamala između slobode i zavere, ideala i krvi, vizije i brutalne stvarnosti, podignuta na nivo legende i među svojim saborcima i među narodom. U specijalnoj epizodi koju ste vi tražili, istoričar Nikola Đukić i istoričar umetnosti dr Nikola Piperski ulaze pravo u srž biografije čoveka koji je na prelazu dva veka postao sinonim za neustrašivost, političku subverziju i vojničku disciplinu, ali i za haos jedne epohe koja je tražila upravo takve ljude. Tankosićev put je priča o Srbiji koja se iz Kneževine pretvara u modernu državu kroz balkanske ratove, atentate, likvidacije, tajne sastanke, bitke i legende sa bojnog polja. Od dečaka iz Tamnave do vođe dobrovoljaca i jednog od ključnih ljudi Crne ruke, pred nama je biografija koja se ne drži jedne ravne linije, nego ide onako kako ide istorija kada postane ozbiljna: naglo, opasno, nepredvidivo. Majski prevrat, Crna ruka, Balkanski ratovi, atentati, tajne mreže, Istra, Šumadija, Beograd; gde god se lomila istorija, Tankosić je bio u blizini. Ovo je priča o oficiru koji je živeo brže nego što je država mogla da izdrži. O čoveku koji je umeo da mobiliše mase, ali i da komanduje malim, opasnim odredima. O čoveku koji je znao kako se ruši režim, kako se vodi rat i zašto se javnost tako lako deli između divljenja i straha. Đukić i Piperski otvaraju ključne tačke Tankosićevog uspona i njegovog poslednjeg poglavlja u Prvom svetskom ratu, poglavlja koje i danas izaziva rasprave i nerazjašnjene dileme. Njegova smrt nisu kraj priče o Vji Tankosiću, jer, on je simbol cele jedne generacije koja je koja je želela nezavisnu i snažnu Srbiju, ali je istovremeno prolazila kroz lomove, frakcije i unutrašnje sukobe, i u tim lomovima izgorela. Kroz dokumente, svedočenja, političke veze i kulturološke posledice, naši istoričari rekonstruišu i ceo sistem u kojem je baš takav, taj čovek mogao da nastane, i pokušavaju da odgovore na pitanje: gde se završava legenda, a gde počinje stvarni istorijski lik, ponekad surov, ponekad briljantan, uvek opasan, i uvek važan? Uz ovu, ukoliko niste, predlažemo da pogledate i epizodu o Majskom prevratu https://www.youtube.com/watch?v=UT87adj8LI4 Austrougarskom ultimatumu: https://www.youtube.com/watch?v=6BWi2feN6R8 i Gavrilu Principu: https://www.youtube.com/watch?v=cV0MZ_ZHQnE&pp=0gcJCSkKAYcqIYzv

    1 Std. 58 Min.
  3. 122 - Vizantijske carice

    29. JAN.

    122 - Vizantijske carice

    Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast Postoji ukorenjena predstava da je Vizantija svet careva, patrijarha i dvorskih intriga u kojima žene stoje po strani , kao ukras, zalog dinastije ili tiha senka prestola. Ova epizoda razbija upravo taj mit. Jer biti carica u Vizantiji nije značilo biti nevidljiva. Naprotiv. U razgovoru istoričarke umetnosti dr Jovane Milovanović i istoričarke Ivane Veselinović otvara se jedno slojevito i često zanemareno pitanje: šta je zaista značilo biti žena na vrhu najdugovečnije imperije evropske istorije? Vizantijske carice nisu bile samo supruge careva. One su bile regentkinje, zakonodavke, politički igrači, pokroviteljke umetnosti i Crkve, ali i figure oko kojih su se lomile dinastije, ikonoklastičke krize i državni udari. Od Teodore, koja iz najnižih slojeva društva dolazi do samog vrha vlasti i zajedno sa Justinijanom oblikuje zakonodavstvo Carstva, preko Irine Atinske, prve žene u Vizantiji koja samostalno vlada i potpisuje akte kao basileus, pa do Jelene Dragaš, čiji život je bio posvećen politici i podršci sinu, Konstantinu XI Paleologu Dragašu, ova epizoda pokazuje da su carice često bile ključni nosioci moći, čak i kada formalno nisu nosile krunu. Razgovaramo o tome kako je izgledao položaj žena u vizantijskom društvu, gde su bile granice njihovog delovanja, ali i kako su te granice stalno pomerane upravo na dvoru. Koliko je religija bila sredstvo kontrole, a koliko prostor uticaja? Zašto su carice istovremeno slavljenje kao svetice i demonizovane kao opasne zavodnice? I zbog čega je Vizantija, za razliku od mnogih zapadnoevropskih država, relativno često dopuštala ženama da vladaju, makar u kriznim trenucima? Ovo je priča o realnoj moći, političkoj inteligenciji i institucionalnim okvirima koji su caricama omogućavali da budu mnogo više od simbola - žene koje su oblikovale istoriju.

    2 Std. 12 Min.
  4. 121 - Rat na Pacifiku, Drugi svetski rat

    22. JAN.

    121 - Rat na Pacifiku, Drugi svetski rat

    Klikni na https://surfshark.com/historycast ili iskoristi kod HISTORYCAST kako bi dobio dodatna 4 meseca Surfshark VPN-a! Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast Ili kupovinom HistoryCast mercha, majice, duksevi, šolje... na https://podmedia.rs/historycast Rat na Pacifiku počinje da se lomi 1942. godine nad otvorenim morem kod Midveja i u džunglama Gvadalkanala. Tu prestaje japanska ekspanzija i počinje rat iscrpljivanja u kome se više ne traži brza pobeda, već potpuna slomljenost protivnika. Od tog trenutka, Pacifik postaje najšira, najduža i najnemilosrdnija scena Drugog svetskog rata. Prostor koji se meri okeanima, a ne kilometrima. Sukob u kome se ne ratuje samo za teritoriju, već za opstanak, prestiž i potpuno različite poglede na svet. U ovoj epizodi našeg serijala o Drugom svetskom ratu, istoričari Nikola Đukić i Nikola Šipka vode nas u totalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Japanskog carstva, rat bez jasne linije fronta, ali sa jasnom logikom potpunog uništenja protivnika. Bitka kod Midveja menja stratešku ravnotežu, dok Gvadalkanal uvodi novu realnost rata: borbe koje traju mesecima zbog nekoliko stotina metara zemlje, logistiku kao presudni faktor i iscrpljivanje ljudi do krajnjih granica. Sve to dolazi nakon početnog šoka izazvanog napadom na Pearl Harbur, koji je rat gurnuo u globalne razmere i učinio kompromis nemogućim. Od prelomnih pomorskih okršaja i ostrva koja postaju masovne grobnice, do završnog čina u kome tehnologija prvi put nadjačava samu predstavu o ratu, Pacifik je bojište na kome se sudaraju industrijska moć i vojna disciplina, imperijalna ideologija i američki pragmatizam, ratna propaganda i svakodnevna smrt miliona civila i vojnika. Ovo je priča o ratu u kome nema brzih pobeda, o logici nema povlačenja i o dehumanizaciji protivnika kakvu dotadašnja istorija jedva poznaje. Rat na Pacifiku pokazao je šta znači totalni rat u punom smislu te reči: ekonomski, ideološki, tehnološki i psihološki. Danas se bavimo mehanizmima nasilja, odlukama koje su menjale tok istorije i cenom koju je platio ogroman deo sveta. Jer razumevanje Pacifika znači razumevanje kako se završio Drugi svetski rat i zašto je posleratni svet izgledao upravo ovako kako danas izgleda. Uz ovu, naša je preporuka da pogledate, ukoliko niste i epizodu: https://youtu.be/gVf_lbPsUns kao i ostale epizode iz serijala o Drugom svetskom ratu: https://youtube.com/playlist?list=PLIfKrK2F4Ck4t9TPLiX7t9azPvXV1pCYQ&si=VEAP80s0TYjUbI18

    1 Std. 59 Min.
  5. 120 - Kralj Petar II

    16. JAN.

    120 - Kralj Petar II

    Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast Petar II Karađorđević je kralj koji je na presto stupio kao dečak, a istoriju napustio kao čovek bez zemlje, bez krune i bez države kojoj se mogao vratiti. Poslednji kralj Jugoslavije, simbol jedne epohe koja se raspala brže nego što je stigla da sazri, ostao je zarobljen između mita, politike, rata i lične tragedije. Na presto je stupio kao sedamnaestogodišnjak, u trenutku kada se Evropa već raspadala pod težinom rata, a Jugoslavija ulazila u svoju najdublju krizu. Njegova sudbina od samog početka nije bila državnički projekat, već istorijski lom: spoj detinjstva prekinutog atentatom, prerano nametnute simbolike i političkih odluka koje su se donosile mimo njega. Nikola Đukić i Ivan Drljača ne govore o romantičnom kralju u egzilu, već o realnoj istorijskoj figuri: o poreklu i dinastičkom nasleđu Petra II, o detinjstvu provedenom u senci atentata na kralja Aleksandra, o 27. martu 1941. i trenutku kada je maloletni kralj pretvoren u politički simbol otpora. Epizoda detaljno prati Petrovu ratnu sudbinu: odlazak iz zemlje, londonsku emigraciju, političku marginalizaciju i gubitak kontrole nad događajima u zemlji koja je formalno još bila njegova. Govori se o odnosima sa britanskom vladom, o sukobima unutar jugoslovenske emigracije, o prelasku saveznika na stranu partizanskog pokreta i trenutku kada je postalo jasno da se kralj neće vratiti. Nakon 1945. sledi zabrana povratka, konfiskacija imovine, život u egzilu, lični slomovi, bolest i smrt daleko od zemlje čiji je bio vladar. Ova epizoda otvara i pitanja kolektivnog sećanja: kako je Petar II pretvaran čas u mučenika, čas u nevažnu fusnotu; zašto je njegova lična sudbina često svedena na mitove, poluistine i ideološke karikature i koliko je njegova tragedija zapravo tragedija cele jedne kraljevine koja je nestala zajedno sa svojim kraljem. Ko je zaista bio Petar II Karađorđević i zašto je njegova priča i dalje bolna tačka jugoslovenske istorije? Zašto je u socijalističkoj Jugoslaviji sistematski potiskivan, a kasnije često idealizovan bez stvarnog razumevanja njegovih ograničenja? Koliko je istine u pričama o izgubljenom kralju, a koliko u pokušajima da se lična tragedija pretvori u političku poruku?

    3 Std. 45 Min.
  6. 119 - Kublaj-kan i mongolsko carstvo

    8. JAN.

    119 - Kublaj-kan i mongolsko carstvo

    Otvorili smo prodavnicu na podmedia.rs/historycast Ugrabite merč dok ga još ima :) U XIII veku, veku, dok Evropa još zamišlja Mongole kao senku što se nadvija nad horizontom, jedan čovek već priprema nešto nezamislivo: premeštanje težišta najvećeg carstva u istoriji iz stepe u srce Kine. Kublaj kan ulazi u istoriju ne kao puki nastavak Džingis-kanove osvajačke mašinerije, već kao njen najambiciozniji vođa. To je trenutak kada nomadska vojska, navikla na otvorene ravnice i brzinu, mora da nauči da vlada gradovima čiji zidovi pamte hiljade godina. Kublaj shvata da se carstvo ne održava samo udarima konjanika, već sposobnošću da se prihvati i preoblikuje civilizacija koju osvaja. Zato od Pekinga pravi prestonicu koja simbolički i politički označava njegovu novu ulogu: vladara koji ne želi samo teritoriju, već želi poredak. Nikola Đukić i Nikola Šipka u ovoj epizodi seciraju taj prelomni trenutak. Prate kako Kublaj učvršćuje vlast u borbi protiv sopstvene braće, kako razume važnost kineske birokratije i koristi je da stvori dinastiju Juan, i kako iz jedne nomadske strukture proizvodi državnu mašinu koja funkcioniše u razmerama kakve svet do tada nije video. Istovremeno, Mongolsko carstvo širi se na jug, istok i more, ali upravo na tim granicama vidimo koliko su ogromne Kublajeve ambicije. Pokušaji osvajanja Japana, intervencije u Indokini, diplomatske igre u Centralnoj Aziji; sve to govori o vladaru koji ne miruje, koji razume da moć traje samo dok se širi, čak i kada imperija već pokazuje prve pukotine. U tom vrtlogu pojavljuje se Marko Polo kao čovek koji prvi put prenosi Evropi sliku o dvoru gde se upravlja papirom, novcem, kanalima, brzim poštama, astronomima i činovnicima koji pomeraju granice svakodnevice. Njegovi zapisi su i putopis i dokaz da je pod Kublajem nastao svet koji nadmašuje evropsku predstavu o redosledu, disciplini i veličini. Kako se najmoćnije nomadsko carstvo pretvorilo u kinesku dinastiju? Kako je baš u tom prelazu otkriveno koliko je Kublaj kan bio različit od svih Mongola pre njega? Zbog čega je baš Kublaj postao figura koja objedinjuje dva sveta - mongolski i kineski? I šta nam Marko Polo zapravo govori o Kublajevom svetu, a šta o granicama evropske mašte? Ovo je priča o vladaru koji je neposredno odredio tok istočnoazijske istorije i oblikovao svet mnogo pre nego što će Evropa to razumeti.

    2 Std. 3 Min.
  7. 118 - Najveće istorijske laži

    2. JAN.

    118 - Najveće istorijske laži

    Prvo da se pohvalimo da je počeo sa radom naš webšop, gde možete istorijski odgovorno da trošite svoje pare: 🛍️ HistoryCast webshop 👉 https://podmedia.rs/historycast/ Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast Nova godina je pravo vreme da se razbiju iluzije koje su mnogi decenijama uzimali zdravo za gotovo, a i danas ih se neki drže grčevito. U ovom novogodišnjem specijalu HistoryCasta naša ekipa se hvata u koštac sa najvećim istorijskim lažima, poluistinama i mitovima koji su se, ponavljanjem, ideologijom i popularnom kulturom, pretvorili u "opšte znanje“. Kako istorijske laži nastaju, zašto opstaju i zašto ih je toliko teško iskoreniti? Da li Aleksandar Karađorđević zaista "nije bio pravi kralj“ zbog toga što nije bio zvanično krunisan? Kako je nastala priča o "čistom Vermahtu“ i zašto je ta laž bila toliko korisna posle 1945. godine? Koji narodi stvarno vode poreklo iz antičkog doba i odakle priča o kontinuitetu? Da li fašistički i nacistički pozdrav zaista vode poreklo iz antičkog Rima, ili je antika samo grubo zloupotrebljena kao dekor za modernu ideologiju? Razbijamo i estetske mitove: antičke skulpture nisu bile simbol uzvišenosti ovenčan u belini mermera i "večnog dostojanstva“, već sveta boja, pigmenata i sasvim drugačijih vizuelnih poruka. Govorimo i o robovlasništvu i Američkom građanskom ratu: zašto tvrdnja da je rat bio "o pravima država“ ne može da opstane pred istorijskim izvorima? Vraćamo se i u renesansu da razjasnimo jednu od najupornijih slika popularne kulture: kako je zaista radio Mikelanđelo Buonaroti dok je oslikavao Sikstinsku kapelu i zašto je mit o "slikanju ležeći na skeli“ toliko dugo opstao? Tu se pozivamo i na, verovali ili ne, svedočenje samog Mikelanđela. Dobro, ne baš svedočenje, više kuknjavu. Obrađujemo još zanimljivih laži koje su predugo opstale ili su se prečvrsto ukorenile ponavljanjem i nadograđivanjem, a sve sa ciljem da vam ova epizoda bude zanimljiva, korisna i sa željom da u Novoj godini i vi i mi slušamo što manje laži. Pa, uz nadu da smo danas makar malo u tome pomogli, želimo vam da lepo provedete praznike, i srećnu Novu 2026. godinu!

    1 Std. 24 Min.
  8. 117 - Miroslavljevo jevandjelje

    25.12.2025

    117 - Miroslavljevo jevandjelje

    Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast Ja grešni Gligorije dijak nedostojan da se nazovem dijakom zastavih ovo Jevanđelje zlatom knezu velikoslavnomu Miroslavu sinu Zavidinu a mene gospodine ne zaboravi grešnoga no me sačuvaj sebi... Miroslavljevo jevanđelje. Najstariji ćirilični rukopis koji nikada nije bio samo rukopis. Knjiga koja je preživela sve: osvajanja, požare, krađe, preseljavanja, i tumačenja koja su je menjala više nego vreme. Ovaj rukopis već osam stotina godina stoji na raskršću umetnosti, politike i identiteta. U njemu se čita sve: od vizantijskog uticaja i latinskih upliva, do ambicija humskih kneževa i pitanja koja i dalje izazivaju rasprave i razdore: ko ga je tačno naručio, ko ga je pisao, i zašto se njegov put ne uklapa u mirnu, linearnu predstavu o nastanku srpske pismenosti. Dr Jovana Milovanović i dr Nikola Piperski otvaraju jedno od najdragocenijih poglavlja srpske srednjovekovne kulture, pričajući o knjizi koja je postala jedan od simbola srpskog nacionalnog identiteta, svedok moći, politike, ambicije i sporova koji i danas odzvanjaju. Istorija Miroslavljevog jevanđelja jedno je od najdragocenijih poglavlja srpske srednjovekovne kulture; na njega danas gledamo ne samo kao na remek-delo iluminacije, već i kao na dokument čije je poreklo, autorstvo i put kroz vekove uvek bilo isprepletano nedoumicama, sukobima i borbom za simboličku prevlast. Jovana i Nikola razmatraju i probleme koji su pratili rukopis: sporove oko porekla, tumačenja natpisa, nedostatke u samom datovanju, političke upotrebe rukopisa u modernoj eri, kao i večitu borbu oko toga kome "pripada“ i šta znači danas narodu, državi, nauci ili istoriji umetnosti. Ova epizoda je priča o prvom ćiriličnom rukopisu, ali i duboki ulazak u svet u kojem se mešaju ambicija dvora, umeće nepoznatih pisara, i savremene kontroverze koje pokazuju da ni srednjovekovne knjige nisu imune na prepisivanja, borbe za interpretaciju i političke zahvate. Miroslavljevo jevanđelje je ogledalo srednjeg veka kakav jeste: neuredan, složen, politički, fascinantno lep i duboko protivrečan. Ovo je priča o moći rukopisa koji je preživeo sve svoje tumače.

    1 Std. 55 Min.
4,8
von 5
12 Bewertungen

Info

HistoryCast otkriva priče iza istorijskih činjenica, upoznaje ljude iza istorijskih likova i nalazi život iza istorijskih datuma.

Das gefällt dir vielleicht auch