U novoj epizodi EU Lens podcasta pokušavamo odgovoriti na pitanje zašto je život sve skuplji. Inflacija muči Europljane već godinama, a rijetko gdje se osjeća jače nego u Hrvatskoj, koja je godinama pri vrhu ljestvice inflacije u eurozoni. Prolazimo kroz tri velika šoka koja su Europu dovela do tuda - pandemiju, rat u Ukrajini i rat na Bliskom istoku. Govorimo o posljednjem potezu Europske centralne banke, koja je podigla kamatne stope, ali i o nečemu bliže domu - zašto cijene pizze, kave i piva jednostavno ne prestaju rasti. Hrvatska oporba tu pojavu naziva "Plenkovićevom inflacijom", pa istražujemo kako su poskupljenja postala jedna od najvećih političkih bitaka u zemlji. Cjelovita slika, od početka do kraja - od makroekonomije i politike do onoga što inflacija zapravo znači za svakodnevni život. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. Što je Lens EU podcast? Novi tjedni podcast Lens EU na pet jezika trebali bi približiti europsku politiku ljudima koji su njome izravno pogođeni. Odluke EU-a oblikuju cijene energije, prava na zaštitu podataka, tržišta nekretnina i vjerodostojnost izbora diljem kontinenta. Unatoč tome, politički Bruxelles za mnoge Europljane djeluje pomalo apstraktno. Ideja ovog podcasta je da tu europsku politiku približimo našim čitateljima i slušateljima. LensEU koordinira OKO.press iz Poljske. Ostali partneri su CORRECTIV iz Njemačke, Die Presse iz Austrije, TVNET iz Latvije i Telegram iz Hrvatske. Projekt podržavaju međunarodna novinska agencija AFP iz Francuske, ENEX iz Luksemburga i Mainspring iz Austrije. AI transkript: 00:00:00,340 --> 00:00:08,760 [Speaker 0] Pozdrav svima. Slušate podcast EU Lens. Moje ime je Filip Raonić, voditelj sam podcasta na Telegramu, hrvatskom informativnom portalu. 00:00:11,750 --> 00:00:20,940 [Speaker 0] U današnjoj epizodi podcasta EU Lens istražujemo inflaciju, problem koji trenutno pogađa svakog Europljanina, a posebno nas ovdje u Hrvatskoj. 00:00:22,320 --> 00:00:35,800 [Speaker 0] Kako se zapravo nosimo s činjenicom da život postaje sve skuplji? Dotaknut ćemo se i monetarne politike, odluka koje dolaze iz Europske središnje banke i naše, naše vlastite Hrvatske narodne banke. 00:00:37,120 --> 00:00:46,960 [Speaker 0] Čut ćemo što obični građani misle o rastu cijena, pogledati kako se hrvatska Vlada bori protiv inflacije i razgovarati o tome kako je ova tema postala političko pitanje broj jedan. 00:00:48,420 --> 00:01:25,420 [Speaker 0] Dakle, danas razgovaramo o, ovaj, inflaciji, temi koja zapravo nije izašla iz vijesti posljednjih nekoliko godina, a ipak svaki put kad izađu brojke, nove brojke, priča se malo promijeni. Počnimo, ovaj, sa svježim podacima. Prema procjeni Eurostata, godišnja inflacija u eurozoni iznosila je dva zarez osam posto u lipnju 2026., što je pad s tri zarez dva posto u svibnju kada je inflacija bila na najvišoj razini od rujna 2023. 00:01:27,140 --> 00:01:58,660 [Speaker 0] Ako to raščlanimo po komponentama, energija je i dalje bila najveći pokretač inflacije u eurozoni u lipnju s godišnjom stopom od osam zarez sedam posto iako je to znatno manje od deset zarez osam posto u svibnju. Usluge su porasle za tri zarez dva posto. Hrana, alkohol i duhan porasli su za jedan zarez šest posto, a Hrvatska, mi smo, nažalost, još uvijek blizu vrha europske ljestvice. 00:02:00,740 --> 00:02:12,680 [Speaker 0] Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija u Hrvatskoj u lipnju iznosila je, ovaj, četiri zarez pet posto na godišnjoj razini, mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena. 00:02:13,840 --> 00:02:29,520 [Speaker 0] Mjereno harmoniziranim indeksom, onim koji je usporediv na razini Europske unije, ta je brojka iznosila četiri zarez dva posto. Obje su brojke niže nego u svibnju. Nacionalni indeks iznosio je pet zarez dva posto, a harmonizirani indeks četiri zarez devet posto. 00:02:30,549 --> 00:02:50,040 [Speaker 0] No, to nas i dalje svrstava, ovaj, među zemlje s najvećom inflacijom u cijeloj Europskoj, ovaj, uniji. Prema Eurostatu, samo su dvije zemlje u eurozoni imale veću inflaciju, Litva s pet zarez pet posto i Bugarska s pet zarez tri posto. 00:02:52,190 --> 00:02:58,360 [Speaker 0] Prije nego što prijeđemo na razloge, vrijedi na trenutak zastati i objasniti što je zapravo inflacija. 00:02:59,420 --> 00:03:34,220 [Speaker 0] Jednostavno rečeno, to je stopa po kojoj opća razina cijena roba i usluga raste tijekom vremena, što znači da ista košarica namirnica, isti spremnik goriva ili ista stanarina danas koštaju više nego prije godinu dana, a za isti iznos novca možete kupiti manje nego prije. Središnje banke poput Europske središnje banke nastoje održati inflaciju niskom i stabilnom obično oko dva posto godišnje jer se to smatra idealnim za zdrav i održiv gospodarski rast bez da cijene izmaknu kontroli. 00:03:37,160 --> 00:03:45,620 [Speaker 0] Danas mi se pridružuje Jasmin Klarić, moj kolega i Telegramov glavni politički analitičar i razgovarat ćemo o političkoj strani ovoga. 00:03:47,220 --> 00:04:19,540 [Speaker 0] Hrvatska je bila posljednja, uhm, članica Europske unije koja je uvela euro i iskreno, mnogi se Hrvati još uvijek ne osjećaju potpuno ugodno s njim iako su prošle gotovo četiri godine od prelaska. Brojke jednostavno ne sjedaju na isti način kao euri i kuna, valuta koju smo imali prije. Eh, Jasmin, uhvatiš li se još uvijek kako preračunavaš cijene natrag u kune ili si potpuno prešao na razmišljanje u eurima? 00:04:21,079 --> 00:04:26,640 [Speaker 1] Ovaj, još uvijek ponekad preračunavam i uvijek mi, ovaj, bude malo zlo kad to radim. 00:04:27,940 --> 00:04:45,380 [Speaker 1] Ovaj, na primjer, eh, jedno pivo je sada u kafiću četiri eura, tri i pol ili četiri eura. To je trideset kuna, ovaj, ili više i to je stvarno, to je bolesno. Bilo je, ovaj, deset do jedanaest kuna prije tri godine. 00:04:45,380 --> 00:04:49,420 [Speaker 0] Znači dva eura, ovaj, prije tri godine. Da i ovaj- 00:04:49,420 --> 00:04:49,430 [Speaker 1] Da. 00:04:49,430 --> 00:05:00,080 [Speaker 0] Dok sjediš nekako se opustiš jer sjedimo ovdje, ovaj, blizu kafića gdje je pola litre piva pet eura. Tako da, ovaj, da, naručili smo, ovaj... 00:05:04,570 --> 00:05:08,040 [Speaker 1] Pet eura i raste, bit će i više. Jesi lud? 00:05:08,040 --> 00:05:46,100 [Speaker 0]
