Poslovni FM

Poslovni FM

PoslovniFM – prvi i jedini poslovni podcast-first radio u Europi! Poslovni FM nije samo medij – mi smo jedinstvena multimedijska platforma koja snažno podržava kulturu uspjeha kroz autentičan sadržaj, relevantne glasove i projekte koji povezuju gospodarstvo, znanje i utjecaj. Naša posebnost, potvrđena je brojnim nagradama i priznanjima, uključujući: Najbolji internet poslovni radio u Europi za 2025. (Global Business Awards) Najinovativniji medijski projekt u regiji (2019 Beograd) Finalist Večernjakove ruže 2025. u kategoriji Digitalna ruža Među TOP 5 potpornih sustava za franšizno poslovanje u Europi za 2025. godinu PRVI na Global Business Chartu na platformi Mixcloud Prvi i jedini podcast-first poslovni radio u Europi Kroz naše ključne projekte, servise i naš podcast-first pristup, omogućujemo medijsku vidljivost, kvalitetno pozicioniranje i profesionalnu komunikaciju za naše partnere. Naši podcasti, emitirani uživo na Poslovni FM radiju 24/7 i na svim glavnim podcast platformama, pripremljeni su uz tailor made pristup stvaranja sadržaja i partnerima bitnim temama ili podrškom podcastu iz redovnog programa.

  1. 3 days ago

    Benović: Energetska obnova nije samo računica uštede, ona zgradi produljuje život

    Energetska obnova već je godinama jedna od najčešćih tema među suvlasnicima, predstavnicima suvlasnika, upraviteljima, vlasnicima obiteljskih kuća i javnim naručiteljima. O njoj se govori kroz postotke sufinanciranja, javne pozive, troškovnike, rokove i uštede, ali se u praksi vrlo brzo pokaže da to nije samo tehnički projekt. To je i pravni, financijski i izrazito ljudski proces, posebno u višestambenim zgradama u kojima se odluke ne donose za jednim kuhinjskim stolom, nego među desecima ili stotinama suvlasnika. U novoj epizodi podcasta ZGRADOnačelnik na prvom poslovnom radiju PoslovniFM, urednica Ana Leko razgovarala je s Linom Benović, pravnicom i konzultanticom za energetsku obnovu. Kroz E-Konzalt, koji stoji iza Obnovi.hr, Benović radi na pripremi i prijavama višestambenih zgrada, obiteljskih kuća, projekata obnovljivih izvora energije, programa za energetsko siromaštvo i zgrada javne namjene. Povod razgovoru je i aktualna odluka o osiguravanju sredstava za još 269 zgrada s rezervne liste poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Budući da je taj poziv bio 2024. godine, a nastavak dolazi sada, logično se otvara pitanje jesu li tadašnje cijene, odluke suvlasnika, ponude izvođača, rokovi i financijska konstrukcija još održivi. Paralelno, višestambene zgrade ulaze u novo razdoblje financijskih instrumenata, u kojem će pričuva, kredit i otpis dijela glavnice imati važniju ulogu nego dosadašnji klasični javni pozivi. Benović na početku jasno razdvaja ono što njezin ured radi od obnove koju zgrade same financiraju vlastitim novcem. - Mi radimo projekte preko EU fondova. Dakle, ne radimo energetsku obnovu u situaciji kada se predstavnik suvlasnika javi i kaže da zgrada želi vlastitim financijskim sredstvima obnoviti zgradu. Kada govorimo o EU fondovima, tu ima tehničkog, pravnog i financijskog aspekta. Prije svega je tehnički aspekt, jer se mora napraviti glavni projekt energetske obnove i kasnije izvesti radove. To je 80 posto svega. Ali treba se i prijaviti, prikupiti dokumentaciju, proći, kasnije dokazati da su se postigle uštede. Tu je i financijski dio, dizanje kredita, povećanje pričuve i otplata tijekom 15 ili 20 godina. To je miks svega – istaknula je. Kod obiteljskih kuća, dodaje, odluke se donose jednostavnije jer o svemu najčešće odlučuje jedna obitelj ili jedan vlasnik. Njima je najveći problem hoće li prikupiti valjanu dokumentaciju i hoće li proći na javnom pozivu. Kod višestambenih zgrada situacija je potpuno drugačija. - To znaju biti zgrade sa 100 ili 200 stanova, a potrebno je 51 posto suglasnosti suvlasnika za ulazak u projekt energetske obnove. To je doista zahtjevan projekt, prvenstveno za predstavnika suvlasnika. Ja često kažem da su predstavnici marketinški stručnjaci, jer moraju nagovoriti svih 100 ili 200 suvlasnika da se uđe u tako velik projekt, koji ponekad vrijedi i više milijuna eura - rekla je Benović. Bitno je koga se bira Jedna od najčešćih primjedbi suvlasnika jest da je energetska obnova preskupa, da su cijene prenapuhane i da se ulaganje nikada neće vratiti. Benović kaže da razumije otpor, ali upozorava da nije svaka niža ponuda nužno bolja, niti je svaka veća cijena dokaz da je projekt “pljačka”. - Na tržištu postoje različite tvrtke, različiti izvođači i različite ponude. Uvijek postoji neki obrt koji će dati jeftiniju ponudu, ali pitanje je ima li jamstva, reference, snagu i hoće li se sutra pojaviti na gradilištu. Kod EU fondova, kada se raspisuje nabava za radove, tu se javljaju ozbiljnije tvrtke. One imaju veći hladni pogon, strojeve, materijale i ljude. One jesu skuplje, ali to nije za...

    36 min
  2. 18 Jun

    Rojnica Šunjić: Svatko ima prepoznatljiv stil i može doći do kupca

    Njezin životni poziv bio je ekonomija, s diplomom Ekonomskog fakulteta Ivana Rojnica Šunjić iz Splita zaposlila se u privatnoj tvrtki, no onda se sasvim neočekivano upleo onaj kreativni, dio tada skriveni dio njezinog života, te je postala poduzetnica. Danas vlasnica obrta Lapjat iz Splita. Mlada poduzetnica gošća je podcasta Poslovni đir na prvom poslovnom radiju Poslovni FM, kojeg uređuje i vodi Ojdana Koharević. U njezinoj radionici koja je krenula s radom prije četiri godine danas se izrađuju šalice zanimljivih natpisa, a posebno je vrijedno što sve izrađuje sama, svojim rukama uz pomoć jedne studentice i jedne peći iz koje na tržište izlaze zanimljive šalice neobičnih oblika. Kako je ekonomistica u sebi otkrila taj poduzetnički duh to i nije toliko slučajno, no kako je iz svijeta ekonomije stigla u kreativni svijet otkriva za PoslovniFM. Sam naziv obrta, za one koji ne znaju, u p'jat ili pijat u dalmatinskom narječju znači tanjur, jer upravo je tanjur odredio početak njezinog poduzetničkog puta.    - Krenula sam s radionicama izrade keramike prije 5 godina dok sam bila na porodiljskom dopustu, odlučila sam sama svojim novcem kupiti peć. U planu je bila proizvodnja tanjura, no poslije se to promijenilo i najviše izrađujemo šalice jer šalice se najbolje prodaju i šalicama se ljudi uvijek vraćaju…, priča Ivana. U to vrijeme počela je s proizvodnjom u kući, otvorila obrt i krenula s objavama na društvenim mrežama. Ljudima se svidjelo, njezine šalice su se počele tražiti, što joj je bila najbolja potvrda kako je pogodila i vrijeme i vrstu posla. Riječ je za sve nas, a posebno za poduzetnike o vrlo neizvjesnom vremenu nakon pandemije covida, u kojem se mnogi nisu snašli, no Ivana je upravo u to vrijeme pronašla svoj put. - Bilo je to izazovno vrijeme, a ja na porodiljnom, s malim djetetom mi je više odgovarao rad od kuće i klizno radno vrijem, prisjeća se mlada poduzetnica. Uz nesebičnu pomoć obitelji, u to je vrijeme onu, važnu financijsku pomoć dobila od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kroz mjeru samozapošljavanja. - Prijavila sam se i uspjela dobiti poticaje, s tim novcem sam kupila drugu peć te još neke alate neophodne za rad i to me jako puno poguralo, to daje onaj početnički vjetar u leđa. Da toga nije bilo, možda bi priča bila drugačija, priznaje poduzetnica.   Ovako priča je dobila uspješan poduzetnički put, a ova je mjera HZZ-a jedna od dobrih strana države. U sadašnjem vremenu mnogo je ljudi koji se bave keramikom, pa je sve teže pronaći put na tržištu, no unatoč konkurenciji, Ivana drži kako svatko ima prepoznatljiv stil i može doći do kupca. - Ne možeš ti iskopirati nečiji stil, svatko radi za sebe i kupci to prepoznaju, tvrdi poduzetnica. Iako je Split turistički grad u kojem je sve više suvenirnica, poduzetnica iz našeg razgovora svoje proizvode za sada nudi tek na nekoliko mjesta, svoje šalice ne vidi u svojoj prodavaonici već ih nudi isključivo putem web prodaje. Na pitanje urednice i voditeljice kako izgleda sam proces izrade i koliko dugo traje izrada jedne šalice, Ivana kaže: - Sam proces izrade ima jako puno koraka, isto tako ima puno načina izrade svakog pojedinog predmeta, to može lijevanje koje mi koristimo, može biti izrada iz ploče, iz kugle. Jako puno je vrsta gline, puno različitih temperatura na kojima se ta glina peče, jako puno glazura… Zanimljivo je kako za jednu turu od 50 šalica treba 15 dana, što znači da mjesečno može izraditi oko 100 šalica. Što se tiče keramike, prodaja je jako dobro organizirana u našoj državi, te zato jako puno naručuje od domaćih tvrtki, no dio sirovina mora naručiti. - Radim s dvije tvrtke, imaju širok asortiman i jako sam zadovoljna, kaže ova mlada poduzetnica. S obzirom kako joj u poslu već mnogo pomoglo sufinanciranje HZZ-a, jednog dana možda počne razmišljati i o sufinanciranju uz pomoć loka...

    24 min
  3. 1 Jun

    Počele prijave za Nestlé Summer’s Cool plaćenu ljetnu praksu, za mlade osobe koje žele rasti

    Kako privući i zadržati mlade talente u vremenu kada se poslodavci diljem Europe bore s nedostatkom kvalitetne radne snage? Kako izgraditi organizacijsku kulturu u kojoj zaposlenici ostaju, razvijaju se i preuzimaju odgovornost? O tome su u podcastu Ritam posla govorili Tina Gjuriš, voditeljica ljudskih resursa kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu , i Leo Vukić, nekadašnji polaznik Nestlé Summer School programa, a danas zaposlenik kompanije. Njihov razgovor otkriva kako izgleda moderna organizacija koja razvoj ljudi stavlja u samo središte poslovne strategije. Tina Gjuriš svoju je karijeru u Nestléu započela prije dvadeset godina u lancu opskrbe. Upravo joj je rad u u odjelu planiranja ponude i potražnje omogućio razumijevanje funkcioniranja velike međunarodne kompanije iznutra. No kroz godine je shvatila da je ono što je najviše motivira rad s ljudima - razvoj talenata, izgradnja timova i stvaranje organizacijske kulture u kojoj pojedinci mogu ostvariti svoj puni potencijal. Danas upravo ta kombinacija poslovnog i iskustva u ljudskim resursima predstavlja njezinu najveću profesionalnu prednost. U Nestléu smatraju da se uspješno poslovanje više ne može odvojiti od razvoja ljudi. Poslovni rezultati i zadovoljstvo zaposlenika nisu dvije odvojene kategorije, nego međusobno povezani elementi istog sustava. Mladi više ne traže samo sigurnost Jedna od najvećih promjena na tržištu rada posljednjih godina odnosi se upravo na očekivanja zaposlenika. Nekada je stabilnost radnog mjesta bila presudna. Danas mladi ljudi od poslodavca očekuju puno više: fleksibilnost, mogućnost razvoja, osjećaj svrhe, transparentnost i priliku da njihov rad ima stvaran utjecaj. Nestlé upravo u toj promjeni vidi priliku. Mladi zaposlenici, smatra Gjuriš, donose novu energiju, drugačije perspektive i svježe ideje koje organizacije guraju prema naprijed. Njihova želja za učenjem, istraživanjem i isprobavanjem različitih poslovnih okruženja izazov je za poslodavce, ali istovremeno i snažan poticaj za kontinuirano unapređenje radnog okruženja. Nestlé Summer's Cool: više od studentske prakse Jedan od najpoznatijih projekata kojima Nestlé razvija mlade talente je program Nestlé Summer's Cool, koji se održava već sedmu godinu zaredom u sklopu globalne inicijative Nestlé Needs Youth. Riječ je o plaćenoj ljetnoj praksi koja studentima ne nudi promatranje poslovanja sa strane, već aktivno uključivanje u rad kompanije. Sudionici rade na konkretnim projektima, imaju svoje mentore, surađuju u međunarodnim timovima te preuzimaju odgovornost za zadatke koje dobivaju. Posebna vrijednost programa je multikulturalno okruženje jer u njemu sudjeluju studenti iz šest zemalja jugoistočne Europe. Cilj programa nije prvenstveno zapošljavanje budućih radnika, nego pružanje mladima prvog ozbiljnog profesionalnog iskustva i izgradnja samopouzdanja koje im je potrebno za ulazak na tržište rada. No upravo iz takvih programa često nastaju budući zaposlenici. Od praktikanta do zaposlenika Jedan od njih je Leo Vukić. Prije tri godine prijavio se na Nestlé Summer's Cool, privučen međunarodnim okruženjem i mogućnošću rada s kolegama iz različitih zemalja i obrazovnih sustava. Danas je zaposlenik kompanije i iz prve ruke potvrđuje koliko takva iskustva mogu oblikovati profesionalni put mladih ljudi. Njegovo iskustvo pokazuje ono što mnoge kompanije danas pokušavaju postići – stvaranje prirodnog mosta između obrazovanja i poslovnog svijeta. Tijekom razgovora posebno se istaknula tema organizacijske kulture. Prema riječima Tine Gjuriš, zadovoljstvo zaposlenika danas nije dodatna vrijednost nego preduvjet dugoročnog poslovnog uspjeha. Kompanije koje žele ostvarivat...

    36 min
  4. 29 May

    Turalija: Zelena gradnja više nije tema budućnosti, EU taksonomija već danas odlučuje tko dobiva kapital

    Održiva gradnja u Hrvatskoj godinama je bila stvar entuzijazma nekolicine. Snježana Turalija, vlasnica tvrtke GREENiKA i jedna od vodećih hrvatskih stručnjakinja za održivu gradnju i certificiranje, dobro zna kako je to izgledalo: puno konferencija, malo gradilišta. No danas, kada EU taksonomija uvjetuje pristup financiranju, a klimatski rizici postaju svakodnevna projektantska realnost, situacija se mijenja. U novoj epizodi podcasta ZGRADOnačelnik na prvom poslovnom radiju PoslovniFM razgovarala je s urednicom Anom Leko o tome što zelena gradnja zapravo znači u praksi, zašto su certifikati postali tržišni preduvjet i gdje Hrvatska još uvijek kasni. - Sad već „davne“ 2009. osnovali smo Hrvatski savjet za zelenu gradnju i nadala sam se da ćemo brzo preuzeti svjetske i europske prakse. No to se nije događalo jer nije bilo financijskog razloga. Tek nakon 2020. godine, kada smo počeli osjećati učinke EU taksonomije, a komercijalne banke i fondovi počeli su postavljati konkretna pitanja o CO2 otisku i energentima, investitori su se počeli zaista okretati prema pravoj zelenoj gradnji - rekla je Turalija. Prekretnica je došla s nizom događaja koji su se gotovo istovremeno složili: pandemija, potres u Zagrebu, zatim u Petrinji, i Europski zeleni plan koji je prerastao u financijsku uredbu s jasnom porukom svim investitorima. EU taksonomija definira šest ciljeva koje svaka investicija mora zadovoljiti kako bi bila podobna za europski kapital, a svi su u izravnoj vezi s principima zelene gradnje: od smanjenja CO2 emisija i učinkovitog korištenja resursa do zaštite bioraznolikosti i klimatske otpornosti. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na 10-ak podcast platformi, Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. Iako većina održivost poistovjećuje s energetskom učinkovitošću, Turalija objašnjava da je to samo jedan od šest stupova zelene gradnje, uz ekonomske parametre, tehničke sustave, sociokulturološki aspekt, procese i lokaciju. Posebno naglašava lokaciju kao element koji se dramatično mijenja, više nije samo pitanje cijene po četvornom metru, nego i izloženosti klimatskim rizicima - poplavama, olujnim vjetrovima, sve intenzivnijim kišama. Zgrada se projektira na 50 godina, a u nekim slučajevima traje i više od 100 godina, i sve to vrijeme mora biti sigurna i funkcionalna. - Lokaciju danas ne možemo sagledavati samo iz ekonomskog aspekta. Moramo sagledati i klimatske rizike. Vidimo sve češće bujične poplave, kiše koje su sve snažnije, vjetrove koji dođu niotkuda i naprave ogromnu štetu. O čemu se tu radi? Radi se o zaštiti ljudi i zaštiti imovine - naglasila je. Među certifikacijskim sustavima posebno se osvrnula na DGNB, njemački standard koji smatra najiscrpnijim jer uz ekološki obuhvaća i ekonomski, tehnički, sociokulturološki aspekt te lokaciju i procese - ukupno oko 40 kriterija i 150 indikatora koje svaki projekt mora dokumentirati i dokazati. U Hrvatskoj je trenutačno oko 30 projekata u različitim fazama tog procesa. Uglavnom su to poslovne zgrade, čiji vlasnici certificiranjem postižu bolju tržišnu poziciju i lakši pristup financiranju. Stambeni i javni sektor gotovo da ne postoje u toj priči. Škole, bolnice i ostale javne zgrade građene novcem poreznih obveznika trebale bi predvoditi, a ne zaostajati. Najavljuje da su razgovori s resornim ministarstvima u tijeku i da se polako kreće u tom smjeru, ali naglašava da tempo nije ni blizu onoga što situacija zahtijeva. Paralelno, upozorila je da iste standarde moraju pratiti i sva ostala ministarstva koja financiraju projekte iz EU fondova ili nacionalnih sredstava, od zdravstva do turizma. - Zakonska regulativa prelazi s gotovo nultih energetskih zgrada na zgrade nultih emisija. Imamo možda dvije godine. I kao uvijek, neki...

    42 min
  5. 22 May

    AI, nekretnine i startup iz Hrvatske: Kako Vendue Tech želi pojednostaviti ulaganje u nekretnine diljem Europe

    Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Kako izgleda kada hrvatski startup odluči riješiti jedan od najvećih problema tržišta nekretnina - nepreglednost podataka, sporost procesa i fragmentirane informacije između država? Upravo o tome u podcastu Pametna Hrvatska, poweered by Janaf, govori Ivan Livić, suosnivač startup projekta i CEO Vendue Tech i platforme Bidsale, koja želi objediniti podatke o javnim aukcijama nekretnina i pretvoriti ih u strukturirane, razumljive i investitorima dostupne informacije. U razgovoru s Marijanom Matković na prvom poslovnom radiju PoslovniFM, Livić je opisao kako izgleda razvoj deep-tech startupa koji kombinira umjetnu inteligenciju, cloud infrastrukturu i real estate tržište, ali i kako izgleda povratak iz Singapura u Hrvatsku nakon više od desetljeća rada u globalnim tehnološkim kompanijama. Vendue Tech danas razvija platformu koja bi investitorima trebala omogućiti jednostavniji pristup podacima o nekretninama iz različitih država, posebno onima koje se pojavljuju na javnim aukcijama. Problem koji su prepoznali nije nedostatak podataka, nego njihova neorganiziranost. - Podaci postoje, ali su često nestrukturirani, teško dostupni i nečitki. Naš cilj je omogućiti investitorima da na jednom mjestu dobiju strukturirane informacije, procjene rizika, pravne podatke i analitiku, objašnjava Livić. Platforma je trenutno u beta fazi, a tim iz zagrebačkog ZICER-a već surađuje s ranim partnerima i klijentima iz Njemačke, Španjolske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Među interesentima su pravne tvrtke, agencije za nekretnine i family office investitori koji danas velik dio analiza još uvijek rade ručno. Poseban izazov predstavlja upravo međunarodno tržište nekretnina. Iako Europska unija formalno omogućuje ulaganja i kupnju nekretnina među članicama, praksa je daleko složenija. Dokumentacija dolazi u različitim formatima, pravni sustavi nisu usklađeni, a mnogi podaci još uvijek postoje samo u skeniranim dokumentima. Tu Vendue Tech vidi svoju priliku. - Želimo da investitor dobije iskustvo slično onome koje danas ima na Amazonu ili modernim trading platformama, brzo, pregledno i strukturirano, naglašava Livić. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na 10-ak podcast platformi, Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. Osim same tehnologije, zanimljiva je i poduzetnička priča iza projekta. Ivan Lijević nakon FER-a odlazi u Maleziju, zatim u Singapur, Indoneziju i Australiju, gdje radi na projektima obnovljivih izvora energije, cloud infrastrukture i enterprise tehnologija za velike međunarodne kompanije. Radio je za Amazon Web Services, telekom grupacije i edutech kompanije, a paralelno razvijao i vlastite startup projekte. Jedan od početaka, prisjetio se, bio je i TastyCarrot odnosno Mrkva.hr – platforma za dostavu hrane koja je, kako kaže, bila preteča današnjeg Wolta. Projekt su razvijali još prije deset godina, kada tržište dostave hrane u regiji praktički nije bilo razvijeno. - Napravili smo cijeli ekosustav za restorane, dostavu i naručivanje hrane, ali tržište tada još nije bilo spremno za takav model, prisjeća se. Nakon gotovo jedanaest godina života u Aziji, povratak u Hrvatsku bio je prvenstveno obiteljska odluka. No upravo je povratak otvorio prostor za razvoj novog projekta. Danas Vendue Tech funkcionira kao remote-first tvrtka s međunarodnom mrežom suradnika iz Europe, Amerike i Azije. Tim broji više desetaka suradnika, a projekt se razvija uz snažan fokus na istraživanje, razvoj i intelektualno vlasništvo. Lijević ističe kako startup ne želi biti „još jedna jednostavna AI plat...

    43 min
  6. 15 May

    Priča o baletnom studiju u alkarskom gradu i kako plesati u svijetu brojki

    Žao mi je što u poduzetništvo nisam krenula prije, iskreno će, prvi put za medije, reći Andrea Poljak, vlasnica Baletnog studija Aladea iz Sinja. Zašto je odlučila otvoriti baletni studio u alkarskom gradu, kako je iz svijeta plesa, doplesala u svijet brojki, poduzetništva, otkriva u razgovoru s urednicom i voditeljicom podcasta Poslovni đir Ojdanom Koharević. - Sve je počelo prije tri godine, imala sam dugogodišnju želju vratiti se svijetu baleta, a pogotovo nakon što sam postala majka i dobila dvoje djece, htjela sam i svojoj djeci prikazati najbolju verziju sebe. Kako su godine prolazile, ta želja me sve više vukla…tako o počecima govori Andrea. Za sve je, kako kaže, zaslužna njezina prijateljica Kristina, ona joj je uz obitelj bila velika podrška, jer je naslijedila njezin baletni studio što joj je znatno pomoglo u počecima. Sada nakon tri godine od otvaranja - jako je zadovoljna, vijest o otvaranju baletnog studija brzo se proširila alkarskim gradom. Kako kaže, drago joj je jer je na taj način nastavila s baletnom karijeru iz Splita, 14 godina je plesala u Hrvatskom narodnom kazalištu Split, a odnedavno je baletnim koracima krenula i u Sinju. Ulazak u svijet poduzetništva nije joj bio težak, jer ostvarila je svoj san, a ova mlada poduzetnica jednostavno objašnjava svoj poduzetnički put. - Bilo mi je puno teže raditi za drugoga i ulagati neko svoje vrijeme za drugoga, a nisam bila u potpunosti ispunjena. Kada počneš s nečim što stvarno voliš, a ne iz nekog hira, ti se toliko uneseš u to, ti ne gledaš na sat, jedva čekaš da dođe novi dan, kako bi realizirao neku svoju ideju, projekt, otvoreno će Andrea Poljak. Iako je još u mladoj dobi, svima savjetuje kako bi za uspjeh svatko trebao pronaći svoju kreativnu stranu, usuditi se krenuti s nečim novim. Ponavlja kako joj je puno strašnije raditi nešto što ne voli. - Početak je uvijek težak, ulaganje u opremu, prostor, morate uložiti dosta novca, a niste ni počeli s poslom, a pogotovo zarađivati od posla. Međutim, ja sam primjer da se može, treba sve staviti na papir…, kaže sugovornica. Do sada, kako ističe, nije koristila poduzetničke kredite ni druge načine sufinanciranja, no unatoč tome uspjela je staviti studio na noge i opstati na poduzetničkom tržištu. Iako mnogi pri pokretanju posla teže perfekcionizmu, osjećaju kako prostor mora biti savršeno sređen, ova poduzetnica misli kako to ne treba biti u prvom planu, već je i u ovom poslu najvažnije - znanje. - Balet je u mom životu od početka jer sam od 3. godine života u baletu, tada s danas pokojnim Jozom Borčićem, te s baletnom prvakinjom Albinom Rahmatullinoma u HNK Split. Sretna sam jer sam imala jako dobre učitelje i pedagoge, naglašava sugovornica. Kako navodi, ljudi često imaju krive pretpostavke o baletu, „jer sve je krasno, pleše se balet“, no ne znaju da se ulaže 100 posto svojim tijelom, a na žalost moguće su i ozljede. Jedna takva ozljeda promijenila joj je životni put. - Od naših baletnih 'špica' na stopalu mi se pojavio dobroćudni tumor, od pretjeranih vježbi. Međutim na operaciji mi je ozlijeđen živac i morala sam prekinuti s plesom, prepričava dio životnoga puta. Bila je prestrašena jer se tumor mogao vratiti, znala je kako se baletu neće moći posvetiti kao prije, zato se i nije odmah vratila baletu. Sada joj je žao što s ovim poduzetničkim putem nije krenula puno prije. Kako to obično biva ona uzrečica 'nije svako zlo za zlo' potvrdila se u njezinom slučaju pa je umjesto karijere balerine izabrala karijeru balerine – poduzetnice. - Da nije bilo te ozljede vjerojatno bi ostala u HNK, plesala bi, a ne vjerujem da bi išla za nečim svojim, kaže sugovornica. Strah od perfekcionizma često koči, no najvažnije je da znate kako niste sami. Pri kraju ovog poduzetničko-baletanskog razgovora urednica i voditeljica upitala je...

    25 min
  7. 11 May

    Hrvatski startup razvija bioplastiku koja bi mogla zamijeniti milijarde tona otpada

    Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Što ako bi folija u koju danas pakiramo voće, povrće ili gotovu hranu, umjesto da zagađuje planet tisućama godina, jednostavno nestala u nekoliko tjedana? Upravo na tom pitanju nastala je priča o Fybrionu, inovativnom hrvatskom startupu koji razvija biobaziranu i biorazgradivu alternativu klasičnoj plastici. U novom izdanju emisije Pametna Hrvatska na Poslovnom FM-u gostovali su Vanja Jurišić s Agronomskog fakulteta i Nikola Španić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, suosnivači tvrtke i kreatori tehnologije koja bi mogla postati jedan od važnijih hrvatskih green-tech iskoraka. Njihova bioplastika nastaje iz ostataka poljoprivredne biomase i drvne industrije, sirovina koje se godinama promatraju kao otpad, a koje Fybrion pretvara u održivo rješenje za industriju pakiranja hrane. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. - Danas smo proizveli više od devet milijardi tona fosilne plastike, a reciklirali svega devet posto. Alternative više nisu pitanje izbora, nego nužnosti, istaknula je Vanja Jurišić tijekom razgovora. Za razliku od klasične plastike, Fybrionova folija može se biološki razgraditi bez dugotrajnog opterećenja okoliša, a pritom zadovoljavati kriterije prehrambene industrije i nadolazeće europske ESG regulative. Projekt je već privukao pažnju velikih sustava poput Podravke i Cromarisa, koji su iskazali interes za buduću suradnju, dok startup paralelno vodi razgovore s međunarodnim investicijskim fondovima. Hrvatski investicijski ekosustav, priznaju osnivači, još uvijek sporije prepoznaje deep-tech i green-tech projekte u odnosu na AI i software industriju, zbog čega su se snažnije okrenuli inozemnim investitorima. Posebno zanimljiv dio razgovora otvorio je pitanje “greenwashinga” i stvarne održivosti proizvoda koje svakodnevno koristimo. Gostovanje je donijelo i niz zabrinjavajućih podataka o mikroplastici, recikliranom polietilenu i potencijalnim dugoročnim posljedicama za zdravlje ljudi. No iza ozbiljne tehnologije krije se i vrlo ljudska startup priča - dvoje fakultetskih profesora koji nakon redovnog radnog vremena, često do kasno u noć, grade tvrtku s globalnim potencijalom. - Ne gledamo na ovo kao na čudo koje će riješiti cijeli problem plastike. Ali ako uspijemo zamijeniti barem mali dio otpada nečim održivim - napravili smo veliku stvar, rekao je Nikola Španić. Fybrion je danas u fazi pripreme investicije, zaštite intelektualnog vlasništva i skaliranja proizvodnje, a cilj je do kraja sljedeće godine imati spremnu tehnologiju za komercijalizaciju. Ako uspiju, Hrvatska bi uskoro mogla imati tehnologiju koja neće samo zamijeniti plastiku, nego promijeniti pravila igre u industriji održivog pakiranja. Cijelu epizodu Pametna Hrvatska poslušajte i u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM. Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Urednica podcasta Pametna Hrvatska: Marijana Matković Objavljeno 11. svibnja 2026. Sva prava pridržana PoslovniFM.

    42 min
  8. 4 May

    Pametna Hrvatska: kako platforma SIADUS povezuje studente i gradi inkluzivnije društvo

    Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. U novom izdanju podcasta Pametna Hrvatska na PoslovniFM donosimo priču o mladim ljudima koji vlastitim znanjem i inicijativom konkretno mijenjaju svakodnevicu studenata s invaliditetom. U studiju su gostovali Fran Matija Krasnić, Leon Benković i Jan Krajinović, dio tima koji stoji iza projekta SIADUS, inovativne digitalne platforme koja povezuje studente s invaliditetom s kolegama spremnima pružiti im podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima. Uz njih, na projektu rade i Patrik Cavrić i Dominik Milković. SIADUS je osmišljen kao sustavno i tehnološki napredno rješenje koje olakšava studiranje osobama s invaliditetom. Platforma omogućuje jednostavno povezivanje studenata s invaliditetom s kolegama koji im mogu i žele biti asistenti, odnosno spremni su pomoći u konkretnim situacijama – od kretanja u kolicima po fakultetu, pa sve do nošenja torbe ili pomoći oko vaenja stvari u dvorani i slično. - Cijeli proces funkcionira kroz pametni sustav uparivanja, temeljen na rasporedima i potrebama korisnika, uz dodatni nadzor koordinatora platforme, koji osigurava kvalitetu i pouzdanost suradnje, pojasnio je Leon Benković. Kako bi projekt imao stalnu evaluaciju i bio zanimljiv korisnicima, pogotovo mladim ljudima koji će se uključivati kao asistenti, nakon svake ostvarene pomoći sudionici evaluiraju iskustvo, a asistenti za svoj angažman dobivaju bodove koji se mogu vrednovati kroz ECTS sustav, čime se dodatno potiče sudjelovanje i društvena odgovornost, ističe Fran Matija Krasnić. - Projekt je već uspješno testiran na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje ga koristi tridesetak studenata. Nakon početne faze i uočenih tehničkih izazova, tim je unaprijedio sustav i pripremio novu verziju s dodatnim funkcionalnostima, dok je mobilna aplikacija u završnoj fazi razvoja. Upravo će mobilno rješenje omogućiti još jednostavnije i brže korištenje putem notifikacija, što je posebno važno u dinamičnom studentskom okruženju – ističe Leon Beković. Ideja za SIADUS proizašla je iz osobnog iskustva Frana Matije Krasnića, koji je nakon srednje škole ostao bez asistentske podrške te se na fakultetu morao sam snalaziti u svakodnevnim situacijama. Upravo ta potreba potaknula je razvoj platforme koja danas nudi strukturirano i dostojanstveno rješenje za mnoge studente. Važno je naglasiti kako projekt ne doprinosi samo funkcionalnoj pomoći, već i razvoju društvene svijesti – kroz svakodnevna uparivanja studenti se upoznaju, ruše predrasude i često stvaraju nova prijateljstva, ističe Jan Krajinović. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. Osim pozitivnog utjecaja na studente, SIADUS donosi i šire koristi za obrazovne institucije. Fakulteti koji ga implementiraju dobivaju alat za unaprjeđenje inkluzije, ali i mogućnost jačanja svojih ESG pokazatelja te lakšeg pristupa europskim fondovima. Upravo zato interes za projekt već dolazi s drugih fakulteta u Hrvatskoj, ali i iz Europske unije, gdje ovakvo rješenje zasad nema direktnu konkurenciju, ističe mladi trojac. Dečki iz Siadusa ne planiraju stati samo na visokom obrazovanju. Dugoročna vizija uključuje proširenje platforme na tržište rada, odnosno povezivanje osoba s invaliditetom s poslodavcima. Cilj je stvoriti cjelovit sustav koji prati korisnike od studija do zaposlenja, olakšavajući im prvi korak na tržištu rada i istovremeno pomažući poslodavcima da lakše pronađu kvalificirane kandidate. Ideja je stvoriti platformu u sklopu koje bi osobe s invaliditetom koje traže posao mogle istaknuti neke svoje prednosti, ali i poteškoće ili ograni...

    44 min

About

PoslovniFM – prvi i jedini poslovni podcast-first radio u Europi! Poslovni FM nije samo medij – mi smo jedinstvena multimedijska platforma koja snažno podržava kulturu uspjeha kroz autentičan sadržaj, relevantne glasove i projekte koji povezuju gospodarstvo, znanje i utjecaj. Naša posebnost, potvrđena je brojnim nagradama i priznanjima, uključujući: Najbolji internet poslovni radio u Europi za 2025. (Global Business Awards) Najinovativniji medijski projekt u regiji (2019 Beograd) Finalist Večernjakove ruže 2025. u kategoriji Digitalna ruža Među TOP 5 potpornih sustava za franšizno poslovanje u Europi za 2025. godinu PRVI na Global Business Chartu na platformi Mixcloud Prvi i jedini podcast-first poslovni radio u Europi Kroz naše ključne projekte, servise i naš podcast-first pristup, omogućujemo medijsku vidljivost, kvalitetno pozicioniranje i profesionalnu komunikaciju za naše partnere. Naši podcasti, emitirani uživo na Poslovni FM radiju 24/7 i na svim glavnim podcast platformama, pripremljeni su uz tailor made pristup stvaranja sadržaja i partnerima bitnim temama ili podrškom podcastu iz redovnog programa.