Zatišje pred buru - tako je američki predsjednik opisao primirje u ratu s Iranom. Teheran i Washington međusobno se optužuju za zastoje u pregovorima, no nakon što su razmijenili oštre prijetnje novim sukobima, američki je predsjednik Donald trump ipak na svojoj društvenoj mreži objavio da odgađa napade koji su bili planirani za utorak. Izraelski su mediji tijekom vikenda javljali kako se Sjedinjene Države i Izrael intenzivno pripremaju za mogući nastavak neprijateljstava. Prema izvješću, moguće su i kopnene operacije radi zauzimanja ključnih naftnih izvoznih terminala na otoku Harku u Perzijskom zaljevu te preuzimanja procijenjenih 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto koji posjeduje Iran. Koje su opcije na stolu i ima li pomaka u pregovorima pitali smo vojnog analitičara, profesora na Fakultetu političkih znanosti, Roberta Barića. Donald Trump je nakon posjeta Kini rekao da se predsjednik Xi obvezao uskratiti vojnu opremu Iranu. Analitičari se pitaju i je li Trump Kini ponudio i neke ustupke, osobito kad je riječ o Tajvanu. I sam Xi je rekao da je za Kinu Tajvan najvažnije pitanje - te je upozorio da bi pogrešni američki koraci prema Tajvanu mogli dovesti od izravnog sukoba Washingtona i Pekinga. Kineski je predsjednik razgovarao i s ruskim kolegom, Vladimirom Putinom, koji je u Peking stigao nakon Donalda Trumpa. Kao i američkog predsjednika, i ruskog je čelnika protekla dva dana u Pekingu pratilo veliko gospodarsko izaslanstvo. Ne smiruju se napetosti između Kube i SAD-a. Nakon što je portal Axios objavio, pozivajući se na tajne obavještajne podatke, da je Kuba nabavila više od 300 bespilotnih letjelica i počela planirati napade i na američku bazu u zaljevu Guantanamo i na instalacije na Floridi, kubanski ministar vanjskih poslova rekao je da SAD očito priprema izgovor za moguću vojnu agresiju. Europska unija postigla je, nakon 10 mjeseci pregovora i unutarnjih sukoba, privremeni dogovor o ukidanju uvoznih carina na američku robu, kako bi se napokon proveo trgovinski sporazum sa SAD-om i izbjegle nove carine kojima je ponovno zaprijetio Donald Trump. Što je točno dogovoreno, pitali smo našeg dopisnika iz BruxellesaTihomira Vinkovića. Zbog katastrofalnih rezultata vladajućih laburista na upravo održanim lokalnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, manje od dvije godine od osvajanja znatne većine u parlamentu, laburistička je vlada u krizi. Premijer Keir Starmer vlast je osvojio obećanjem da će donijeti stabilnost i završiti desetljeće političkog kaosa, a sad se našao usred njega. Sve više laburističkih zastupnika zahtijeva njegovu ostavku, vlada mu se osipa, a preokrenuta je i odluka da se njegov najvjerojatniji protukandidat Andy Burnham ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima. Najdugovječniji slovenski političar, 68-godišnji Janez Janša, predložen je u parlamentu za mandatara nove vlade, a glasovanje je najavljeno za sutra. Prijedlog je potpisalo 48 zastupnika, što znači da bi Janša trebao imati većinu za sastavljanje svoje četvrte vlade od 2004. godine, kada je prvi put preuzeo ključeve premijerskog ureda. No, samo je jedan mandat odradio do kraja, a pitanje je što će biti i s potencijalnom četvrtom vladom, s obzirom na to da će zapravo biti manjinska. Urednica: Jelena Mikovčić
