Zavidavanje

Lado Tomičić

Autorska emisija proslavljenog novinara Lade Tomičića u kojoj gost možda nije uvijek u pravu, ali je svakako u pravo vrijeme na pravom mjestu. Od društva i kulture, preko povijesti i znanosti, do radničkih prava i borbe za bolju budućnost.

  1. 16 lug

    Maja Vodopivec: Mi Jugoslaveni smo izgubili državu, ali izgubiti dušu još je strašnije

    Naša gošća docentica je na sveučilištu Leiden u Nizozemskoj gdje predaje više kolegija iz područja povijesti i mirovnih studija. Predsjednica je Fondacije Dubravke Ugrešić i izvršiteljica posljednje volje velike spisateljice. U njezino područje interesa spada i japanska povijest, u Tokiju je doktorirala, dok je u Beogradu završila studij ekonomije, japanskog jezika i književnosti. Njezino ime je Maja Vodopivec, a govorit će nam o svom prijateljstvu s Dubrakom Ugrešić, iskustvu života u Japanu te prilikama na Dalekom istoku te o istočnoj Europi, odnosno periferiji Eruopske unije kako je vide u centru, u razvijenim europskim zemljama.

  2. 16 lug

    Nedim Sejdinović: U Srbiji se više ne zna gdje završava država, a počinju kriminalne organizacije

    Naš gost je Novosađanin, više od tri desetljeća prisutan na srbijanskoj i regionalnoj medijskoj sceni kao novinar, urednik, do 2019. predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine, autor brojnih medijskih analiza i istraživanja. U profesionalnim krugovima slovi za izvrsnog političkog analitičara, odmjerenog i opreznog u ocjenama, što svakih sedam dana potvrđuje svojim analizama u beogradskom tjedniku Vreme. Prije dvije godine nagrađen je uglednim priznanjem Vitez poziva. Ukratko, Nedim Sejdinović je bez sumnje jedan od najboljih srbijanskih novinara.Također, naš sugovornik je esejist i pisac, autor proznih djela "Hodočašće viška" i "San svakog upaljača", knjige političkih eseja "Zatvorski sindrom" te zbirke poezije "Zapratite me za još korisnih informacija".

  3. 16 lug

    Ivan Jani Novak: U diktaturi algoritama najsubverzivnije je ostati normalan

    Naš gost je Ivan Jani Novak, jedan od osnivača i članova slavnog Laibacha, pop-kulturnog fenomena rođenog 1980. godine u Trbovlju. S epicentrom u slovenskom rudarskom gradiću, potres Laibach u osamdesetima je drmao temelje Jugoslavije. Paradiranje i parodiranje militarističkih i totalitarističkih simbola u izvedbi Laibacha socijalističkom društvu izazivalo je grč u želucu, ali način i stil Neue Slowenische Kunsta neumoljivo je najavljivao neizbježno: raspad jedne države, koja se više nije mogla pogledati u zrcalu. Likovni, odnosno dizajnerski dio izričaja Laibacha do 20. ožujka 2026. predstavljen je u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva u Zagrebu, gdje smo vodili ovaj razgovor.

  4. 16 lug

    Jana Prević Finderle: Žene često nisu svjesne da se za ono što imaju netko trebao izboriti

    Ona je arhitektica, profesorica u pulskoj Tehničkoj školi, planinarka, svjetska putnica, pjesnikinja, prozna spisateljica, majka troje djece. Ukratko, u pitanju je vrlo aktivna, znatiželjna i pametna žena. Govorit će nam o svojim putovanjima po Iranu, Kini i drugim zemljama, o radu s djecom, o planinama i hodačkim turama s naglaskom na glasoviti El Camino, hodočasničku turu dugu preko 800 kilometara, koju je prepješačila sa svojim ocem. Rođena je i odrasla u Daruvaru, u Zagrebu je završila studij arhitekture, živi u Pazinu. Objavila je šest proznih knjiga i zbirki poezije, jedna je od organizatorica pazinskog književnog festivala Kalibar. Naša gošća Jana Prević Finderle od one je vrste ljudi koja oplemenjuje i čini boljim svakom mjesto na kojem se zatekne. Zato smo ponosni što je možemo predstaviti svojim gledateljima i gledateljicama.

  5. 16 lug

    Mehrdad Khameneh: Iran u ovom ratu može dugo izdržati

    Naš gost je iranski pisac, filmski i kazališni redatelj. Akademiju dramskih umjetnosti studirao je u Beogradu i Zagrebu, a u Hrvatsku je ponovo stigao nakon što je u lipnju prošle godine počeo dvanaestodnevni rat Izraela protiv Irana. Mehrdad Khameneh nije pristalica iranskog režima. Štoviše, u Iranu je aktivno zagovarao njegovu promjenu, ali rušenje iranskih gradova raketama i avionskim bombama smatra duboko pogrešnim i štetnim, ponajprije za demokratske snage u Iranu, čije su žrtve i višedesetljetna borba ovim ratom bačene u blato. Govorit će nam o Iranu i njegovom društvu, o aktualnom ratu SAD-a i Izraela protiv njegove zemlje te o dubokom nerazumijevanju Amerikanaca o tome što je i kakav je Iran pod teokratskim režimom uspostavljenim nakon islamske revolucije 1979. godine.

  6. 16 lug

    Srđan Dragojević: Snimao sam 'Anđele' i bježao od mobilizacije

    Naš gost po obrazovanju je klinički psiholog i filmski redatelj. Autor je velikih filmskih ostvarenja srpske kinematografije uz devedesetih i dvijetisućitih. Filmovima "Mi nismo anđeli", "Lepa sela lepo gore" i "Rane" Srđan Dragojević etablirao se kao jedan od najvažnijih redatelja generacije koja je autorski sazrijevala u godinama raspada Jugoslavije. Njegov film "Parada" iz 2011. zabilježio je do tada neviđen komercijalni uspjeh u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Osim u filmskoj, Dragojević je agilan i u književnoj produkciji. Objavio je tri zbirke pjesama, dvije dječje slikovnice, javljao se kratkim pričama, a trenutno promovira svoj prvi roman "Lajk", horor s fokusom na društvene mreže i svijet influensera, objavljen u okrilju izdavačke kuće Profil.

  7. 16 lug

    Nataša Škaričić: Sredstva javnog zdravstva prelijevaju se privatnicima

    Naša gošća je novinarka, koja već desetljećima neumorno istražuje jedan od najzatvorenijih i naosjetljivijih sustava, a to je zdravstvo. Tijekom karijere radila je u vodećim hrvatskim dnevnim listovima, a danas piše u Novostima, tjedniku srpske nacionalne manjine, jednom od posljednjih bastiona dobrog novinarstva u Hrvatskoj. Nataša Škaričić javnosti je otkrila na desetine korupcijskih afera uzdravstvenom sektoru, godinama je upozoravala na njegove manjkavosti i davala material za konkretne “dijagnoze” onima koji bi trebali mijenjati i unapriijeđivati sustav. Njezini tekstovi kojima otvara Pandorinu kutiju odnosa politike, novca i javnog zdravlja nerijetko su postavljali pitanja na koja državne institucije ne mogu, ne znaju ili ne žele odgovoriti.

  8. 16 lug

    Katarina Peović: Naša budućnost ne izgleda lijepo, možda ćemo biti prisiljeni na otpor

    Naša gošća je doktorica znanosti, redovna profesorica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Ona je, također, glazbenica, početkom devedesetih s bendom Maxmet izdala je svoj prvi album Mačke vole grebati. Široka javnost poznaje je kao saborsku zastupnicu, predsjedničku kandidatkinju i udarnu pesnicu Radničke fronte, jedine hrvatske političke stranke koju se bez sumnje može označiti lijevom. Katarina Peović pošteno je odradila svoj saborski mandat, kao jedna od najaktivnijih saborskih zastupnica, a potom se vratila profesuri i glazbi. Osnovala je bend Fronta, s kojim je izdala album i na njemu prepjev talijanske partizanske budnice Bella Ciao.

Elenco completo (33)

Descrizione

Autorska emisija proslavljenog novinara Lade Tomičića u kojoj gost možda nije uvijek u pravu, ali je svakako u pravo vrijeme na pravom mjestu. Od društva i kulture, preko povijesti i znanosti, do radničkih prava i borbe za bolju budućnost.

Informazioni

  • Creatore
    Lado Tomičić
  • Anni di attività
    2025 - 2026
  • Puntate
    33
  • Classificazione
    Contenuti adatti a tutti
  • Copyright
    © VIDA 2025
  • Sito web del podcast
    Zavidavanje
  • Fornitore

Potrebbero piacerti anche…