Pantelićev Georeport

Velike priče

Željko Pantelić polazi od ideje da izađemo u susret onima koji više vole da slušaju nego da čitaju, a cilj nam je da počnemo da komuniciramo direktno sa vama i da debatujemo o velikim spoljnopolitičkim temama. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

  1. 6d ago

    Rađa li se Izrael bez Netanjahua?

    Građani Izraela glasaju za političke opcije koje predstavljaju njihov etnički, verski, svetonazorni bekgrаund, a često ulogu igra i geografsko poreklo (da li njihovi preci dolaze iz Evrope, Afrike ili Azije), zato nema velikog prelivanja glasova i glavna bitka se vodi oko mobilizacije vlastitog biračkog tela i demotivacije protivničkog. Svako „pleme“ ima svoju partiju, čak i svog dugovečnog lidera, sa izuzetkom dela desnog centra, gde je general Gadi Ajzenkot popunio prostor koji je ostao prazan iza generala Benija Ganca. Likud je od Menahema Begina bio stranka radničke klase i Mizraha, odnosno Jevreja poreklom iz Afrike i Azije, nastanjenih uglavnom na periferijama i u gradovima izgrađenim tokom pedesetih i šezdesetih godina. Demokrate, bivši laburisti, predstavljaju laički deo populacije, uglavnom evropskog porekla i levo orijentisan. Koalicija „Zajedno“ i partija generala Gadija Ajzenkota „Jašar“ imaju biračku bazu u cionističkom, umereno desničarskom, vrlo blago religioznom delu društva. Ultranacionalisti ili religijski cionisti glasaju za „Snagu Izraela“ i „Religijski cionizam“. Ultraortodoksni Jevreji imaju dve partije: Šas i Ujedinjeni judaizam Tore. Prvi su Sefardi, a drugi su Aškenazi. I Jevreji iz bivšeg SSSR-a imaju svoju stranku „Naš dom Izrael“, dok Arapi imaju Raam i Zajedničku listu. Rezultati izbora za Kneset potvrdili su cementiranost podela, uslovno rečeno, plemenskih zajednica u Izraelu. Praktično, ne postoji fluidnost birača, odnosno čak ni 7. oktobar nije uspeo značajnije da pomeri biračko telo iz ucrtanih rovova. Kompletna izborna borba se igrala i igra se na ubeđivanju vlastitih birača da izađu na birališta i kampanji obeshrabrivanja protivničkih glasača, što će reći da je jedina varijabila izlaznost na izborima. Pokušaj Netanjahua da ospori izborne rezultate tobožnjim uplivom Katara u izbornu kampanju završio se neslavno, pošto su sva kompetentna tela, počev od izborne komisije, konstatovala da izborni rezultat nije uslovljen stranim uticajem. Veliko iznenađenje izbora bila je visoka izlaznost, pogotovo arapskih građana Izraela, preko 70 odsto. Prvi put je, procentualno, manje-više izašao isti broj Jevreja i Arapa, što je rezultiralo dupliranjem broja poslanika sa arapske dve liste, sa deset na 19 poslanika. Praktično, Arapi nisu izašli tako masovno na izbore od Druge intifade 2000. godine. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

    Rađa li se Izrael bez Netanjahua?
  2. Nov 10

    Pao je Teksas: Da li je ovo kraj MAGA pokreta?

    Demokrate su pobedile tamo gde niko nije verovao. Da li je ovo kraj MAGA pokreta? Veljko Lalić kaže da jeste. Željko Pantelić kaže: ne tako brzo. U specijalnom izdanju Georeporta Željko Pantelić i Veljko Lalić analiziraju rezultate američkih izbora za Kongres, veliki poraz republikanaca i Donalda Trampa, budućnost MAGA pokreta i posledice koje bi političke promene u Americi mogle da imaju po Evropu i svet. Demokrate su pobedile u Teksasu, Kanzasu i Ajovi. Posebno je važan Teksas, koji je prvi put od 1988. izabrao demokratskog senatora. Za Lalića, koji je u prethodnom gostovanju najavio mogućnost ovakvog preokreta, to je događaj koji menja američku političku mapu za naredne decenije. Lalić i Pantelić razgovaraju o Trampovim mogućim naslednicima – Džej Di Vensu, Marku Rubiju i Ronu Desantisu – ali i o usponu nove generacije demokrata, od Džejmsa Talarika i Abdula El-Sajeda do Zohrana Mamdanija i Aleksandrije Okasio-Kortez. Može li Amerika da se pomeri još više ulevo, pa čak i prihvati evropski model socijaldemokratije? Važna tema je i veštačka inteligencija, odnos tehnoloških kompanija i države i nadmetanje SAD i Kine. Lalić i Pantelić govore i o budućnosti Evrope i mogućnosti velikog američko-kineskog dogovora na samitu u Šenženu, svojevrsne nove Jalte, u kojoj bi Evropa mogla da plati visoku cenu. Otvara se i pitanje koliko nova generacija američkih političara uopšte razume Evropu i njene interese. Na kraju razgovora osvrću se na 2027. godinu, u kojoj Evropu očekuju važni izbori i političke promene, od Francuske i Španije do Italije i Poljske, ali i Srbije, gde su promene već započete. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

    Pao je Teksas: Da li je ovo kraj MAGA pokreta?
  3. Oct 12

    Kraj levice u Evropi

    Dobrodošli u CLV izdanje Georeporta na kanalima Velikih priča. “Volim mnogo Francusku, ali je volim previše da bih bio nacionalista“, čuvena je rečenica Alberta Kamija, francuskog pisca, filozofa, nobelovca. Ako bismo sledili Kamijevu osvetljenu stazu, mogli bismo da zaključimo da u Evropi sve manje ljudi previše voli svoju zemlju. Čini se da nije moguće voditi politiku koja nije bazirana na treš ili fetiš nacionalizmu, koji se prodaje kao vrhunski patriotizam, a u multietničkim zemljama najveća etnička grupa ga često plasira kao „građanski koncept“. Jačanje ekstremne desnice i agresivnog nacionalizma na Starom kontinentu ima tri, uslovno rečeno, oca: pogrešna imigrantska politika, maligna propaganda Rusije i cilj desničarskih snaga bliskih Trampovoj administraciji da zaustave proces federalizacije EU i da kreiraju Evropu nacija, gde bi od EU ostalo samo jedinstveno tržište i ništa više. Nesposobnost tzv. mejnstrim vladajućih stranaka u EU da vode efikasne i svrsishodne imigracione politike, kao i nerazumevanje za najsiromašnije i najmanje obrazovane slojeve društva, koji imigrante vide kao nelojalnu konkurenciju na tržištu rada, privilegovanu grupu za socijalna davanja i pretnju za bezbednost, odnosno kao izvor kriminala, gurnuli su nekada tradicionalno levičarsko biračko telo u ruke ekstremne desnice. Sa novom političkom geografijom u Evropskom savetu, kojom bi dominirale evroskeptične desničarske snage, više ne bismo imali agendu čiji je cilj dublja integracija EU i eventualna implementacija agende Marija Dragija, već promenu političkog pravca ka tzv. Evropi nacija, a to znači, na srednji i dugi rok, pripremu za sukobe između evropskih zemalja nakon jednog veka mira i prosperiteta. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

    Kraj levice u Evropi
  4. Sep 28

    Balkan je osvojio Francusku: Šta ostaje iza Makrona?

    Odlazeći predsednik Francuske Emanuel Makron jeste uspeo u nameri da oslabi, gotovo obesmisli, umerenu desnicu i umerenu levicu, ali je istovremeno proizveo mnogo veću kolateralnu štetu jer je delegitimizujući socijaliste i republikance ojačao ekstremnu desnicu i radikalnu levicu, otvarajući put za Marin Le Pen i Žan-Lika Melanšona. Drugo negativno nasleđe Makrona biće veoma nestabilan politički sistem budući da je došlo do „balkanizacije“ partijske panorame i budući stanovnik Jelisejske palate neće imati otvoren put za dobijanje većine u Nacionalnoj skupštini, čak i u slučaju da raspiše vanredne izbore, što je vrlo verovatno imajući u vidu aktuelni parlamentarni sastav. Od izbora za Evropski parlament i zatim prevremenih parlamentarnih izbora Francuska se nalazi u konstantnoj političkoj krizi budući da u Nacionalnoj skupštini ne postoji stabilna većina. Predsednik Makron je u drugom mandatu promenio pet premijera za četiri godine, nešto što se u Francuskoj nije videlo još iz perioda Četvrte republike neposredno posle Drugog svetskog rata. Predsednička izborna kampanja u Francuskoj je već počela, a ritam kampanje kao i teme diktiraju ekstremna ultranacionalistička desnica i radikalna islamo-levica. Vrlo je indikativno da se pripadnici Nacionalnog okupljanja ljute kada ih definišu kao ekstremnu desnicu, baš kao i članovi Nepokorene Francuske koji odbacuju definiciju „islamo-levičara“. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

    Balkan je osvojio Francusku: Šta ostaje iza Makrona?

Ratings & Reviews

5
out of 5
3 Ratings

About

Željko Pantelić polazi od ideje da izađemo u susret onima koji više vole da slušaju nego da čitaju, a cilj nam je da počnemo da komuniciramo direktno sa vama i da debatujemo o velikim spoljnopolitičkim temama. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

You Might Also Like