Agro Priče

Agro Priče by AGROmedia

AGRO PRIČE više su od poljoprivrede. To su iskustva koja inspirišu, mudrost i znanje izuzetnih ljudi koje ćete i vi moći da čujete. To su priče o greškama na kojima se uči, o snazi volje, o ljubavi prema svom poslu, o filozofiji života. Sa puno ljubavi posvetili smo se kreiranju podkasta AGRO PRIČE. Među gostima ćete čuti vredne, uspešne i zanimljive ljude – naše drage prijatelje, uspešne preduzetnike, a iznad svega domaćine. Ljude sa vizijom koji će vas informisati, zabaviti, zaintrigirati, a pre svega nadahnuti.

  1. Klimatski ekstremi u Srbiji: suša, poplave i štete u milijardama | Agro Priče EP 19 | Uroš Davidović

    FEB 22

    Klimatski ekstremi u Srbiji: suša, poplave i štete u milijardama | Agro Priče EP 19 | Uroš Davidović

    Da li smo svesni koliko nas klimatske promene već koštaju? Gost ove epizode podkasta Agro priče je Uroš Davidović, meteorolog i ekonomista, sa kojim otvoreno razgovaramo o realnim posledicama suša i poplava u Srbiji, po poljoprivredu, privredu i svakodnevni život.Od 2001. do 2024. godine klimatski ekstremi prouzrokovali su štetu veću od 10 milijardi evra, a najveći deo gubitaka odnosi se na sušu i poljoprivredu. Poplave 2014. godine pokazale su da prava šteta ne staje na prvim procenama, indirektni gubici pogađaju energetiku, distribuciju hrane i čitavu ekonomiju.Da li će suše postajati češće i duže? Zašto je Srbija među najranjivijim zemljama u Evropi? I kako izgleda prilagođavanje poljoprivrede novim klimatskim uslovima?00:00 Uvod01:53 Cena sušnih godina u Srbiji meri se cifrom sa 10 nula!04:21 Koji deo Srbije je najviše pogođen klimatskim promenama, Zapad, Šumadija ili Vojvodina?07:34 Srbija je svetski šampion u zagrevanju leta12:42 Suše će biti češće, jače i duže14:17 Imaćemo sušu a istovremeno i poplave15:50 Postoje dve vrste poplava, na koje NEMAMO vremena da reagujemo?22:03 Kako se zapravo meri šteta od klimatskih promena?26:12 Prava šteta je veća nego što mislimo, poplave iz 2014. godine otkrile su razmeru27:58 3 puta smo siromašniji od EU, ali i 3 puta više gubimo zbog klimatskih promena33:04 3 godine kada šteta od klimatskih ekstrema bila najveća i najviše u poljoprovredi37:18 Srbija je najranjivija država u Evropi47:37 Skandinavci su najspremniji na klimatske izazove u Evropi49:37 Da li će Srbija postati klima Severne Afrike?49:59 Hoćemo li morati da menjamo kulture koje gajimo?50:58 Svet ulaže 93% u ublažavanje a skoro ništa u prilagođavanje51:33 Kao mala zemlja mi najmanje doprinosimo ali najviše patimo

    53 min
  2. Zemljište pamti SVE: Kako pametnim pristupom SMANJITI Troškove | Agro Priče EP 18 | Bogdan Žigić

    FEB 1

    Zemljište pamti SVE: Kako pametnim pristupom SMANJITI Troškove | Agro Priče EP 18 | Bogdan Žigić

    U ovoj epizodi podkasta govorimo o tome kako mikroorganizmi u zemljištu direktno utiču na ishranu biljke, plodnost zemljišta i smanjenje troškova proizvodnje. Kroz primere sa njive objašnjavamo zašto rezultat pobeđuje nepoverenje, kako ublažiti fitotoksiju, da li se mineralna đubriva mogu zameniti mikrobiološkim i kako obezbediti azot i fosfor kada su biljci najpotrebniji. Razgovaramo o održivim rešenjima u teškim godinama, upravljanju zemljištem, zadržavanju vlage i tome zašto znanje o zemljištu omogućava efikasnije rešavanje problema u poljoprivredi.Na ove teme razgovaramo sa spec. dipl. inž. Bogdanom Žigićem iz Biofora, koji više od 20 godina radi na razvoju tehnologija zasnovanih na mikrobiologiji zemljišta i upravljanju plodnošću zemljišta u realnim proizvodnim uslovima.00:00 Put od teorije do rešenje koje već 20 godina "radi" na njivi 01:26 Rezultat uvek pobedi nepoverenje 04:38 Kako se proizvodi razvijaju i zašto to nikad ne prestaje 05:43 Priroda već ima sistem – mikrobiološka đubriva ga pokreću 06:54 Zašto dodajemo sve više, a biljka uzima sve manje 10:41 Mikroorganizmi u zemljištu direktno utiču na ishranu biljke 11:52 Kako u jednoj godini podići plodnost zemljišta i smanjiti troškove 13:27 Rezultat je odgovor na pitanje zašto poljoprivrednici prihvataju nove tehnologije 14:55 Kako Biofor Active pomaže biljci da se ublaži fitotoksija 15:57 Teške godine traže održivo rešenje 17:49 Na kojim kulturama se efekti Biofor preparata najjasnije vide 19:22 Zemljište vapi za životom – a rešenje postoji! 20:56 Da li se mineralna đubriva mogu zameniti mikrobiološkim? 24:02 Kako obezbediti azot kada je biljci najpotrebniji? 24:52 Bez fosfora nema energije ni otpornosti biljke. Kako pokrenuti fosfor koji je zarobljen u zemljištu? 26:03 Biofor koristi ono što već postoji u našem zemljištu jer tu i najbolje radi! 30:05 Mikroorganizmi pomažu biljkama u stresnim uslovima 34:17 Kako do visokog prinosa uz niže troškove? 40:48 Kako proveriti da li vaše zemljište zaista prima i zadržava vlagu? 48:11 Znanje o zemljištu kao osnova za rešavanje problema poljoprvrednika

    52 min
  3. Regenerativna poljoprivreda: Zašto ima smisla, UŠTEDE i Ulaganja | Agro priče EP 17 | Ivan Sudarević

    12/28/2025

    Regenerativna poljoprivreda: Zašto ima smisla, UŠTEDE i Ulaganja | Agro priče EP 17 | Ivan Sudarević

    Šta se dogodi kada zemlju tretiramo kao resurs koji treba iscrpeti, a ne sačuvati? U početku prinosi rastu, onda polako nestaju humus, struktura, voda i sigurnost. Regenerativna poljoprivreda nastaje baš u tom trenutku. Kada shvatimo da više ne možemo da idemo brže, već pametnijeU ovoj epizodi Agro priča razgovaramo sa Ivanom Sudarevićem, poljoprivrednikom iz Subotice koji se regenerativnom poljoprivredom bavi i u praksi i kroz obrazovanje. Na svom gazdinstvu on spaja ratarsku proizvodnju i stočarstvo, analize zemljišta i iskustvo sa njive, i otvoreno govori o onome što funkcioniše, ali i o onome što zahteva strpljenjePričamo o tome kako je nastala savremena poljoprivreda i koje su njene posledice. Zašto se struktura zemljišta menja. Kako pokrovni usevi čuvaju vlagu i hrane zemljište. Koliko zapravo košta prelazak na regenerativni pristup Da li su prinosi manji ili su troškovi ono što pravi razliku? I zašto sve više proizvođača počinje da razmišlja dugoročno.Ovo nije priča o trendu, ovo je razgovor o tome kako da zemlja ostane plodna, proizvodnja održiva, a poljoprivreda posao od kog može da se živi i sutra. Za nekoga će ovo biti ideja kako da unapredi svoju proizvodnju, za nekoga potvrda da je na dobrom putu, a za mnoge — razlog da prvi put razmisle o zemljištu drugačije 00:00 Uvod01:43 Posledice "zelene revolucije" u poljoprivredi 04:17 Promena strukture setve kao odgovor na rizik i posledice 05:17- Da li regenerativna poljoprivreda utiče na kvalitet hrane? 08:45 Šta analize zemljišta otkrivaju o zdravlju zemljišta i plodnosti sa uvođenjem prakse regenerativne poljorivrede? 09:40 Trenutak odluke za ovakav način obrade zemlje - Kada shvatiš da ovako više ne ide 11:06 Šta je zapravo regenerativna poljoprivreda? 11:53 Principi regenerativne poljoprivrede 15:53 Kako ući u regenerativnu proizvodnju bez velikog rizika? 17:35 Zašto bez životinja nema zatvorenog sistema? 18:45 Šta se prvo menja kada zemljištu vratiš život i pređeš na regenerativnu poljoprivredu? 20:56 Pokrovni usevi: ono što se ne vidi, a pravi razliku? 22:35 Kada se seju pokrovne useve i koliko to zaista košta? 28:03 Kada vlage nema, kako pokrovni usevi pomažu zemljištu? 26:42 Kako se dolazi do prave smeše za pokrovne useve i gde se kupuje? 38:03 Da li su pokrovni usevi konkurencija gajnim kulturama? 29:01 Da li je potreba posebna mehanizacija za regenerativnu poljoprivredu? 31:24 Manji traktor je prednost u regenerativnoj poljoprivredi: manje goriva, manje sabijanja 42:26 Ministarstvo poljoprivrede i EAgrar ne prepoznaje regenerativnu poljoprivredu

    47 min
  4. Seoski turizam od A do Š: Kako do gosta, ponuda, česte greške | Agro Priče EP 16 | Vladimir Ivanović

    11/21/2025

    Seoski turizam od A do Š: Kako do gosta, ponuda, česte greške | Agro Priče EP 16 | Vladimir Ivanović

    Jedna od najvrednijih stvari u životu na selu je čuti iskustvo onih koji su već probali – kako izgleda kad gosti dođu prvi put, šta traže, šta pamte, ali i kako domaćini uče iz svakog susreta.Zato u ovoj epizodi Agro priče razgovaramo sa Vladimirom Ivanovićem, osnivačem sajta selo.rs, koji više od dve decenije povezuje domaćine i turiste širom Srbije.On kroz iskustva ljudi koje je upoznao pokazuje kako se od sela može napraviti prilika – ne velika zarada, već siguran posao i život u skladu s prirodom.Pričamo o tome kako se pokreće seoski turizam, koliko zaista treba uložiti, šta gosti danas traže i zašto domaća hrana postaje luksuz. Za nekoga prilika da započne posao na selu, a za nekoga ideja kako da otkrije mesta gde vreme sporije teče. 02:44 – Kako je pandemija probudila interesovanje za seoski turizam 05:36 – Ko su gosti u seoskom turizmu – domaći ili strani posetioci? 06:39 – Gde je seoski turizam najrazvijeniji u Srbiji 08:08 – Da li je odmor na selu i dalje povoljniji od drugih destinacija 09:16 – Postoji li standard u ponudi seoskog turizma 10:41 – Može li se od seoskog turizma pristojno živeti 13:26 – Zašto sve više ljudi bira odmor na selu 14:54 – Kakva je podrška države i da li pomaže domaćinima 18:18 – Ko se bavi promocijom seoskog turizma i šta najviše privlači goste 20:49 – Da li domaćinstva odustaju od seoskog turizma ili ga šire 24:08 – Mladi ili stariji – ko se češće upušta u seoski turizam 27:43 – Koji su propisi i šta je potrebno da bi domaćinstvo legalno radilo 36:19 – Da li je potrebna posebna edukacija za bavljenje seoskim turizmom 37:53 – Kako domaćini privlače goste i zašto dobra fotografija znači sve 41:01 – Šta razlikuje srpski seoski turizam od evropskog i kuda ide dalje

    48 min
  5. Zašto proizvođači odustaju od krompira i kako neki uspevaju? | Agro Priče EP 14 | dr Živko Bugarčić

    07/06/2025

    Zašto proizvođači odustaju od krompira i kako neki uspevaju? | Agro Priče EP 14 | dr Živko Bugarčić

    U ovoj epizodi podkasta Agro Priče gost je dr Živko Bugarčić, jedan od najupućenijih stručnjaka za proizvodnju krompira u Srbiji. Razgovaramo o vremenskim uslovima, kasnoj sadnji i zašto je rod i ove godine pod znakom pitanja. Otkupna cena je ponovo razočaravajuća – da li proizvođači uopšte uspevaju da pokriju troškove? Saznajte koliko košta hektar krompira, koliki su prosečni prinosi i da li je navodnjavanje postalo obavezno. Govorimo i o semenskom krompiru – odakle dolazi, kako ga birati i zašto kvalitet sadnog materijala pravi ogromnu razliku. Postavljamo pitanje – zašto neki napuštaju ovu proizvodnju, a drugi stižu do 50+ tona po hektaru? Porede se uslovi u brdsko-planinskim i ravničarskim područjima, ali i kvalitet krompira. Šta biraju naši proizvođači – beli ili crveni krompir? Koja sorta daje najbolji prinos i ukus? Osvrnuli smo se i na sve veći uvoz krompira i ulogu velikih trgovinskih lanaca. Može li Srbija ponovo postati izvoznik? I koliko bi udruživanje pomoglo proizvođačima da opstanu?Otkupna cena krompira 2025, problemi sa rodnom godinom, ulaganja u proizvodnju krompira, sorte i semenski krompir, navodnjavanje, tržište, razlike između brdskog i ravničarskog krompira, prinosi po hektaru i trend uvoza krompira u Srbiju.📺 Pratite Agro Priče za više sadržaja o poljoprivredi, mehanizaciji, cenama i savetima za proizvođače.🎙 Gost: dr Živko Bugarčić 00:00 – Hoće li biti krompira ove godine? Prognoza za sezonu 2025. 02:35 – Šta je pošlo po zlu prošle godine i koliko je rod propao? 04:46 – Zašto proizvođači odustaju od krompira i gube novac? 06:06 – 5 stvari koje svaki proizvođač krompira mora da zna 07:33 – Ne isplati se čuvati krompir? Evo zašto… 08:06 – Odakle dolazi semenski krompir i šta to znači za nas? 09:14 – Najčešće greške u proizvodnji krompira – i kako ih izbeći 10:47 – Koju mehanizaciju moraš imati za ozbiljnu proizvodnju krompira? 12:46 – Kako se prave bankovi i zašto je važno koliko zemlje ide preko krtole 15:28 – Šta raditi između sadnje i vađenja krompira? 15:57 – Može li se danas uzgajati krompir bez sistema za navodnjavanje? 18:02 – Koliki je prosečan prinos krompira po hektaru u Srbiji? 20:52 – Da li se zaista može uštedeti u proizvodnji krompira? 23:19 – Hemijska zaštita krompira – kada i kako deluje? 27:03 – Zašto je krompir strateška hrana i neophodna u krizi? 28:03 – Ravničarski ili brdskoplaninski krompir – gde uspeva bolje? 33:06 – Je l’ brdski krompir stvarno zdraviji i kvalitetniji? 35:19 – Ko se još bavi krompirom u Srbiji i zašto ih je sve manje? 35:57 – Cena proizvodnje po hektaru – od 600.000 do milion dinara 37:23 – Ko su vodeći proizvođači krompira u Evropi? 38:54 – Zašto su i veliki proizvođači digli ruke od krompira? 41:28 – Koliko proizvođač zaista zaradi po kilogramu krompira? 43:41 – Kako izabrati sortu krompira za prinos, čuvanje i ukus? 46:04 – Ko još zna šta je dobar krompir? (posebno na selu) 46:48 – Šta se desilo sa domaćim sortama krompira? 48:42 – Da li je beli krompir bolji za kuvanje, a crveni za prženje? 50:51 – Kako je Srbija od izvoznika postala uvoznik krompira? 55:35 – Zašto je udruživanje ključno za opstanak proizvođača krompira?

    59 min
  6. Poljoprivredni fakultet Zemunu 100 godina tradicije | Agro Priče EP 10 | prof. dr Vladan Bogdanović

    07/05/2025

    Poljoprivredni fakultet Zemunu 100 godina tradicije | Agro Priče EP 10 | prof. dr Vladan Bogdanović

    U desetoj epizodi podkasta Agro Priče ugostili smo prof. dr Vladana Bogdanovića, dekana Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu i razgovarali sa njim o istoriji, značaju i konceptu obrazovanja na ovom fakultetu, ali i o važnosti obrazovanja i primeni inovacija u poljoprivredi uopšte. Poljoprivredni fakultet u Zemunu ima bogatu istoriju – od osnivanja posle Velikog rata, pokušaja ukidanja i paljenja, pa sve do današnje uloge u razvoju poljoprivrednog sektora. Kako se fakultet prilagođava savremenim izazovima, koji stručnjaci su potrebni za budućnost poljoprivrede i kako država može pomoći domaćim proizvođačima? Dekan fakulteta, prof. dr Vladan Bogdanović otkriva kako fakultet balansira između akademskih, tržišnih i tehnoloških zahteva, priprema programe na engleskom jeziku i teži da postane naučno-istraživačka ustanova. Najnoviju epizodu podkasta AGRO PRIČE pogledajte na našem Youtube kanalu, Spotify platformi, Apple Podcasts i ne propustite da pogledate prethodne epizode. 00:00 Uvod 00:38 Zašto je Poljoprivredni fakultet u Zemunu nastao baš pre nešto više od jednog veka? 03:02 Prvo hteli da ukinu Poljoprivredni fakultet, a zatim je bio i zapaljen?! 08:51 Poljoprivredni fakultet u Zemunu – ključni učesnik u osnivanju poljoprivrednih fakulteta u bivšoj Jugoslaviji! 11:17 Šta se sve izučava na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu i koji programi najviše privlače studente? 15:03 Ovo je fakultet gde studenti stiču znanja van slušaonice - EVO i kako. 16:41 Plaćena praksa, pa posao za buduće inženjere u poljoprivredi! 19:43 Gde sve mogu da se zaposle mladi inženjeri poljoprivrede? 21:26 Ko najčešće upisuje Poljoprivredni fakultet – i zašto su to najmanje đaci poljoprivrednih škola? 24:04 Poljoprivreda danas – da li je to dinamičnija oblast nego što se misli? 24:44 Stručnjaci kao odgovor na paradoks poljoprivrede: jeftini proizvodi i skupa proizvodnja 27:04 Sporazumi o međunarodnoj saradnji i razmena studenata sa drugim univerzitetima 30:01 Stepen rzavijenosti stočarske proizvodnje kao merilo razvijenosti celokupne poljoprivrede 32:35 Subvencije u poljoprivredi – podsticaj za razvoj ili samo socijalna kategorija? 37:59 Zašto država treba da zaštiti domaće poljoprivrednike i učini ih konkurentnijim na tržištu? 39:31 Tržište diktira pravila – ali ko zaista treba da usmerava poljoprivredu? 39:46 Kako razvoj poljoprivredne proizvodnje može da utiče i na ekonomski razvoj? 41:17 Kakva je saradnja između Poljoprivrednog fakulteta i Ministarstvo poljoprivrede 49:30 Koje inovacije očekuju studente Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u budućnosti?

    51 min
  7. Samo obrazovani poljoprivrednici imaće šta da ostave deci | Agro Priče EP 13 | Vladimir Lazarov

    07/04/2025

    Samo obrazovani poljoprivrednici imaće šta da ostave deci | Agro Priče EP 13 | Vladimir Lazarov

    ➡ Zašto je odustao od suncokreta i uveo dvopolje sa pšenicom i kukuruzom?➡ Da li se zemlja danas kupuje iz ljubavi, iz nužde – ili zbog investicije?➡ Šta misli o aktuelnom modelu subvencija i da li država uopšte ima viziju razvoja poljoprivrede?➡ Koliko su skupe greške iz neznanja – i zašto se zemlja u zakupu često izrabljuje?Otvoreno govori i o tome:- zašto veruje da domaće sorte nisu loše, ali nemaju podršku,- kako subvencije odlaze u ruke onih koji ni ne obrađuju zemlju,- da li postajemo zavisni od stranog semena,i zašto ne razume kada roditelji ostavljaju gazdinstvo deci bez ikakvog stručnog obrazovanja.Ovo je razgovor za sve koji veruju da se srpska poljoprivreda može voditi pametnije – i da nije sramota tražiti savet, ulagati u znanje, i razmišljati dugoročno. 00:00:00 Uvod 00:02:01 Dvopolje: kukuruz i pšenica, JEDNOSTAVNO ali nikako i lako i LAKO 00:04:00 Zašto sam izbacio kulturu koja nikad ne omane 00:05:03 Suncokret sam izbacio, ali tražim treću kulturu 00:06:38 Rana setva, gušći sklop – veći prinos 00:09:00 Kad zna svoj prinos pre setve...EVO zašto je važno! 00:09:28 Jedan cilj, jedan fokus: maksimalan prinos 00:11:18 Šta donosi više – znanje sa fakulteta ili iskustvo sa njive? 00:12:49 Najveći problemi na njivi? Počinju u glavi 00:15:13 Zašto je poljoprivrednik otišao u školu menadžmenta? 00:18:28 Poljoprivreda nije posao za jednog čoveka: Ne moraš sve sam – ni ne treba! 00:20:49 Da li će se u Srbiji gajiti GMO? 00:23:00 Kako znaš u šta prvo da uložiš? 00:25:49 Domaće seme nije loše – samo ih niko ne brani 00:28:03 Hoćemo li sejati samo ono što drugi odluče da nam prodaju? 00:30:04 Da li subvencije vode poljoprivredu – ili je ostavljaju da luta? 00:33:33 Kupovina zemlje: trošak, emocija ili strategija? 00:35:08 Ko kupuje, a ko koristi zemlju? I gde ide novac od zakupa zemlje?! 00:36:14 Da li zakup zemlje često znači i njeno izrabljivanje? 00:37:44 Zakupljuje da preživi, iznajmljuje da otplati – ovako danas funkcioniše selo 00:40:00 20. Da li je bolje zemlju prodati ili je dati u zakup?

    1h 5m
  8. Bogati srpski TERROIR, a tek svako deseto vino ima pečat | Agro Priče EP 12 | dr Darko Jakšić

    05/11/2025

    Bogati srpski TERROIR, a tek svako deseto vino ima pečat | Agro Priče EP 12 | dr Darko Jakšić

    U najnovijoj epizodi “Agropriča” dr Darko Jakšić vodi nas kroz svet srpskih vina i vinograda, otkrivajući pravo bogatstvo našeg  terroira. Saznaćete zašto je samo 7 000 ha komercijalnih vinograda zvanično registrovano – i gde leži snaga malih proizvođača i autohtonih sorata, koji jedini mogu da donesu jedinstvenost i opravdaju višu cenu. Otkrićemo i zašto tek svako deseto srpsko vino nosi oznaku geografskog porekla: sa jednom od najnižih stopa u Evropi, naša vina ostaju “nevidljiva” na svetskoj sceni, iako kvalitetom pariraju najboljima. Govorićemo i o sve izraženijim posledicama klimatskih promena kao što su rani početak vegetacije i prolećni mrazovi, ali i rešenjima poput rejonizacije, podizanja zasada na veću nadmorsku visinu i selekcije prilagođenih sorti što otvara nove mogućnosti.  Saznaćete i kako susedi obnavljau svoje zasade preko EU fondova, dok evropski vinogradari imaju mogućnost da koriste gotovo 100% subvencija za za modernizaciju i promociju. Razotkrićemo vinske mitove o prinosu i kvalitetu - zašto manji prinosi često donose bogatiji ukus. Zatim krećemo i na “Vinski put Srbije” da vidimo koje korake treba preduzeti da bi svaki turista mogao u potpunosti da uživa u domaćem vinu. 00:00:00 Uvod 00:03:20 Koji je najveći izazov prilikom nabavke sadnog materijala autohtonih sorti vinove loze? 00:07:42 Srbija na vinskoj mapi - Koliko ima komercijalno registorovanih vinograda? 00:08:15 Zašto se u Srbiji smanjuju površine pod vinogradima i kako utiče konkurencija iz okruženja? 00:15:34 Kako se u EU subvencioniše vinogradarstvo I vinarstvo? 00:17:03 Crna Gora ubrzava rast vinograda EU parama – gde je tu Srbija? 00:19:05 Kakav uticaj na vinogradarstvo imaju klimatske promene? 00:21:17 Koja sorta grožđa se najviše gaji u Vojvodini? 00:22:50 TERROIR je osnov svega - EVO zašto! 00:23:43 Srbija ima BLAGO koje treba čuvati 00:27:39 Oznaka geografskog porekla: šta donosi proizvođačima, a šta potrošačima? 00:30:54 Tek 10 % srpskih vina sa oznakom porekla – samo jedna zemlja stoji lošije 00:33:11 EVO zašto svetska vinska scena propušta srpska vina? 00:35:21 OVA autohtona sorta ima najviše potencijala, ali... 00:36:26 Koja sorta Tamjanike bi mogla da bude autohtona? 00:37:53 Domaća, zapostavljena sorta grožđa idealna za PROSECCO 00:38:35 Kako smo domaću sortu BAGRINA olako poklonili Rumunima? 00:43:46 Manji prinos - BOLJE vino!00:47:33 Iste boce, isti ukusi... ipak, samo ONI mogu sačuvati jedinstvenost! 00:49:16 Imamo kvalitet za evropske čaše ALI za VRHUNSKI status NEŠTO nedostaje 00:50:05 Da li je domaće vino opravdano UVEK skuplje? 00:51:47 Evropski proizvođači vina imaju snažnu podršku, JEDAN je razlog 00:54:03 Da li se više piju bela ili crvena vina? 00:54:39 LOŠA domaća praksa subvencionisanja NOVIH vinograda 00:58:04 Kinesko tržište ŠANSA za domaće proivođače ILI? 00:59:23 Tržište vina u Srbiji: domaća vina u senci uvoza iz regiona 01:00:24 Zašto biramo brend, a ne geografsko poreklo vina? 01:01:56 Vinski put Srbije: od označene mape vinarina do uređenih usluga – šta tu nedostaje?

    1h 7m

Ratings & Reviews

5
out of 5
2 Ratings

About

AGRO PRIČE više su od poljoprivrede. To su iskustva koja inspirišu, mudrost i znanje izuzetnih ljudi koje ćete i vi moći da čujete. To su priče o greškama na kojima se uči, o snazi volje, o ljubavi prema svom poslu, o filozofiji života. Sa puno ljubavi posvetili smo se kreiranju podkasta AGRO PRIČE. Među gostima ćete čuti vredne, uspešne i zanimljive ljude – naše drage prijatelje, uspešne preduzetnike, a iznad svega domaćine. Ljude sa vizijom koji će vas informisati, zabaviti, zaintrigirati, a pre svega nadahnuti.