Povijesne kontroverze

Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)

Radio emisija Hrvatskog radija 3. program usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina.

  1. 2D AGO · BONUS

    Zrin - 730 godina grada Zrinskih 2. dio - BONUS

    Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. stoljeća sve do 1577. bio je u posjedu velikaškog roda Šubića koji su upravo zbog njegove važnosti dodali si pridjevak Zrinski. Život u mjestu Zrin nije stao ni nakon prelaska u okvire Osmanskog Carstva 1577., a nakon povrataka kršćanske vlasti 1689. godine Zrin je izgubio svoju stratešku važnost. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a preživjelo stanovništvo je izbjeglo. Život se u mjesto u potpunosti nije vratio sve do okončanja Domovinskog rata. U povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastaviti prošlotjedni izvještaj i poslušati sažetke predavanja održanih na tom znanstvenom skupu, koja su obuhvatila pogled na povijest Zrina u modernom i suvremenom dobu.Ova verzija epizode nije ranije emitirana na Hrvatskom radiju zbog vremenskog ograničenja termina u radio programu.

    1h 5m

  2. 2D AGO

    Zrin - 730 godina grada Zrinskih 2. dio

    Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. stoljeća sve do 1577. bio je u posjedu velikaškog roda Šubića koji su upravo zbog njegove važnosti dodali si pridjevak Zrinski. Život u mjestu Zrin nije stao ni nakon prelaska u okvire Osmanskog Carstva 1577., a nakon povrataka kršćanske vlasti 1689. godine Zrin je izgubio svoju stratešku važnost. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a preživjelo stanovništvo je izbjeglo. Život se u mjesto u potpunosti nije vratio sve do okončanja Domovinskog rata. U povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastaviti prošlotjedni izvještaj i poslušati sažetke predavanja održanih na tom znanstvenom skupu, koja su obuhvatila pogled na povijest Zrina u modernom i suvremenom dobu.Epizoda je premijerno emitirana 17. veljače 2026. na HR3.

    55 min

  3. FEB 11 · BONUS

    Zrin - 730 godina grada Zrinskih 1. dio - BONUS

    Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke jedne grane velikaškoga roda Šubića, koji su po toj utvrdi dobili prezime Zrinski. Šubići su proširili utvrdu koja je postala središtem njihovih posjeda. Ipak 1577. Godine Zrin pada u osmanske ruke i tek 1689. Osmanlije napuštaju grad. Početkom 19. stoljeća utvrda je stradala u požaru, a 1925., u povodu tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« obnovila je utvrdu i branič-kulu. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a u rujnu 1943., kada ga zauzimaju partizanske snage preživjelo je stanovništvo izbjeglo. Život se u ovo mjesto bogate prošlosti počeo vraćati tek nakon Domovinskoga rata, a u povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u sljedećih nekoliko epizoda Povijesnih kontroverzi poslušati sažetke najznačajnijih predavanja održanih na tom znanstvenom skupu.Ova verzija epizode nije bila ranije emitirana na Hrvatskom radiju zbog vremenskog limita u radio programu.

    1 hr

  4. FEB 11

    Zrin - 730 godina grada Zrinskih 1. dio

    Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke jedne grane velikaškoga roda Šubića, koji su po toj utvrdi dobili prezime Zrinski. Šubići su proširili utvrdu koja je postala središtem njihovih posjeda. Ipak 1577. Godine Zrin pada u osmanske ruke i tek 1689. Osmanlije napuštaju grad. Početkom 19. stoljeća utvrda je stradala u požaru, a 1925., u povodu tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« obnovila je utvrdu i branič-kulu. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a u rujnu 1943., kada ga zauzimaju partizanske snage preživjelo je stanovništvo izbjeglo. Život se u ovo mjesto bogate prošlosti počeo vraćati tek nakon Domovinskoga rata, a u povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u sljedećih nekoliko epizoda Povijesnih kontroverzi poslušati sažetke najznačajnijih predavanja održanih na tom znanstvenom skupu.Epizoda je prvi put emitirana 10. veljače 2026. na HR3.

    56 min

  5. FEB 5

    O karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine

    Od 1945. do 1990. u Hrvatskoj je 27. srpnja slavljen kao „Dan ustanka naroda Hrvatske“. To je promijenjeno odlukom nove hrvatske vlasti 1991., koja je dotadašnji državni blagdan zamijenila Danom antifašističke borbe, za čiji je dan obilježavanja određen 22. lipnja. Iako je gotovo dvadesetak godina „Dan ustanka naroda Hrvatske“ bio gotovo zaboravljen, u proteklih nekoliko godina ta problematika opet je postala zanimljiva javnosti zbog obnovljenih proslava tog nekadašnjeg državnog blagdana i s njima povezanim javnim raspravama. Što o događajima iz srpnja 1941. govori historiografija i jesu li ti događaj temelj hrvatskog antifašizma razgovaramo s dr. sc. Mariom Jarebom. Epizoda je premijerno emitirana 3. studenog 2016. na HR3.

    45 min

  6. FEB 4

    Tko je bio Filip Lukas?

    Nedavno preimenovanje Ulice Filipa Lukasa i još nekoliko drugih ulica u Zagrebu izazvalo je brojne rasprave u javnosti o liku i djelu Filipa Lukasa — geografa, profesora, dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske, i jedne od najzagonetnijih figura hrvatske intelektualne povijesti 20. stoljeća. Za jedne – ugledni znanstvenik, domoljub i kulturni vizionar; za druge – ideolog isključivog hrvatstva i intelektualni suputnik režima NDH. Tko je zapravo bio Filip Lukas? Je li njegovo djelovanje bilo izraz nacionalne samosvijesti ili ideološke zatvorenosti? Kakv je bio njegov odnos prema Židovima i Srbima, a kakav prema Anti Paveliću? O tim i drugim pitanjima raspravljat ćemo u novoj epizodi emisije „Povijesne kontroverze“, u kojoj gostuje dr. sc. Mario Jareb.

    55 min

  7. FEB 4

    Stradanje nesrpskog civilnog stanovništva na okupiranom području bivše općine Vukovar (1992. - 1998.)

    U današnjoj emisiji bavimo se manje poznatim, ali iznimno važnim poglavljem Domovinskog rata – sudbinom nesrpskog civilnog stanovništva na okupiranom području bivše općine Vukovar između 1992. i 1998. godine. Naš sugovornik je povjesničar dr. sc. Slaven Ružić iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, autor istraživanja koje otkriva razmjere progona, ubojstava i sustavnog terora kojem su bili izloženi Hrvati, Rusini i drugi narodi na području pod okupacijskom srpskom upravom. Govorit ćemo o ulozi paravojnih postrojbi, neistraženim zločinima, ulozi međunarodne zajednice te o važnosti daljnjeg istraživanja i pamćenja tih tragičnih događaja.

    55 min

  8. FEB 4

    Srpska pobuna i rat u zapadnoj Slavoniji 1990. – 1991.

    Što se u vrijeme tranzicije iz socijalizma u višestranačje događalo na prostoru zapadne Slavonije? Kako su djelovali tamošnji lokalni srpski političari prema novoj demokratski izabranoj vlasti Republike Hrvatske i koji su bili uzroci srpske pobune na tom području? Kako je i zašto došlo do stvaranja tzv. SAO Zapadne Slavonije, u kakvom je odnosu vodstvo te tvorevine bilo s vodstvom pobunjenih Srba u Kninu i na području istočne Slavonije, a u kakvom s političkim vrhom u Beogradu? Kako je provođena okupacija teritorija Republike Hrvatske, a što se dogodilo sa srpskim stanovništvom nakon oslobođenja dijela toga područja u operacijama „Orkan-91“, „Otkos-10“ i „Papuk-91“ samo su neka od pitanja na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Janjom Sekulom.

    56 min
See All (309)

About

Radio emisija Hrvatskog radija 3. program usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina.

Information

  • Creator
    Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)
  • Years Active
    2025 - 2026
  • Episodes
    309
  • Rating
    Clean
  • Copyright
    © Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)
  • Show Website
    Povijesne kontroverze

You Might Also Like