Poslovni FM

Poslovni FM
  • 0.0 (0)
  • Entrepreneurship

PoslovniFM – prvi i jedini poslovni podcast-first radio u Europi! Poslovni FM nije samo medij – mi smo jedinstvena multimedijska platforma koja snažno podržava kulturu uspjeha kroz autentičan sadržaj, relevantne glasove i projekte koji povezuju gospodarstvo, znanje i utjecaj. Naša posebnost, potvrđena je brojnim nagradama i priznanjima, uključujući: Najbolji internet poslovni radio u Europi za 2025. (Global Business Awards) Najinovativniji medijski projekt u regiji (2019 Beograd) Finalist Večernjakove ruže 2025. u kategoriji Digitalna ruža Među TOP 5 potpornih sustava za franšizno poslovanje u Europi za 2025. godinu PRVI na Global Business Chartu na platformi Mixcloud Prvi i jedini podcast-first poslovni radio u Europi Kroz naše ključne projekte, servise i naš podcast-first pristup, omogućujemo medijsku vidljivost, kvalitetno pozicioniranje i profesionalnu komunikaciju za naše partnere. Naši podcasti, emitirani uživo na Poslovni FM radiju 24/7 i na svim glavnim podcast platformama, pripremljeni su uz tailor made pristup stvaranja sadržaja i partnerima bitnim temama ili podrškom podcastu iz redovnog programa.

  1. 4d ago

    Biraj zeleno: U smeće ne bacamo samo hranu, nego i novac, energiju i resure

    Otpad od hrane nije samo pitanje onoga što ćemo navečer baciti u kantu za biootpad. Kada bacimo hranu, bacili smo i vodu, energiju, tlo, rad ljudi, transport i novac koji smo za tu hranu platili. Upravo zato smanjenje otpada od hrane sve više postaje pitanje odgovornog ponašanja pojedinca, ali i odgovornosti proizvođača, institucija i cijelog društva. Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane obilježava se svake godine 29. rujna, s ciljem upozoravanja na važnost racionalnog gospodarenja namirnicama i smanjenja otpada u cijelom lancu opskrbe. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2019. godine ovaj dan kako bi se globalno podigla svijest o problemu bacanja hrane i potaknulo djelovanje na svim razinama. Upravo zato, o toj temi u podcastu Ritam posla na Poslovni FM radiju razgovarale profesorica Anet Režek Jambrak, voditeljica Laboratorija za održivi razvoj Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu i Helena Radić Bosanac, voditeljica korporativnih komunikacija Nestléa. Povod je, uz Međunarodni dan, i inicijativa Biraj zeleno, koju Nestlé provodi s partnerima upravo s ciljem edukacije građana o tome kako smanjiti otpad od hrane. U svijetu se, prema podacima, na godinu baci oko 120 milijardi tona hrane, što je gotovo 20 % svih proizvedenih namirnica. U Hrvatskoj se pak godišnje baci oko 70 kilograma hrane po stanovniku, pri čemu najveći dio otpada nastaje u kućanstvima. Zato je, ističu sugovornice u razgovoru s urednicom podcasta Majom Antonić, promjena ponašanja potrošača jedan od ključnih elemenata borbe protiv otpada. Hrana nije otpad, nego resurs Profesorica Anet Režek Jambrak naglašava kako je jedan od problema i nedovoljno razumijevanje oznaka na hrani. Razlika između „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do” važna je za sigurnost, ali i za smanjenje nepotrebnog bacanja hrane. „Najbolje upotrijebiti do” odnosi se na kvalitetu proizvoda – okus, miris i teksturu – dok proizvod nakon tog datuma ne znači automatski da je zdravstveno neispravan. Upravo zato potrošačima treba dati više znanja kako bi mogli pravilno procijeniti što još mogu koristiti. No edukacija ne počinje samo u trgovini. Ona uključuje i planiranje kupnje, pravilno slaganje namirnica u hladnjaku, korištenje ostataka hrane i promišljanje o tome što nam zaista treba. „Hrana je resurs”, jedna je od ključnih poruka razgovora. Takav pogled vodi i prema principima kružne ekonomije: ostatak jedne namirnice može postati sastojak drugog obroka, prilog, umak ili čak sirovina za neki novi proizvod. Paradoks današnjeg vremena jest da nam je hrane dostupnije nego ikada, a upravo zbog te dostupnosti često je manje cijenimo. Generacije naših baka i djedova nisu imale današnji komfor. Hrana se planirala, čuvala i koristila do kraja. Nije se bacalo ono što se moglo iskoristiti. Nestlé je upravo tu ideju stavio u središte ovogodišnje inicijative Biraj zeleno – povezivanje iskustva starijih i znanja mlađih generacija. Na radionici održanoj u ugostiteljsko-turističkoj školi učenici koji se školuju za kuhare kuhali su sa svojim bakama, uz vodstvo chefa Marija Mandarića. Cilj je bio jednostavan: pokazati koliko se namirnica može iskoristiti kada se malo razmišlja izvan uobičajenih obrazaca. Radionice se nastavljaju i na jesen, a planirane su i besplatne radionice za građane. Odgovornost proizvođača ne završava prodajom Helena Radić Bosanac ističe kako Nestlé inicijativu ne promatra samo kao komunikacijsku kampanju. - Kao najveći svjetski proizvođač hrane ne želimo samo govoriti o problemu, nego želimo biti d...

    Biraj zeleno: U smeće ne bacamo samo hranu, nego i novac, energiju i resure

  2. Sep 23

    Harapin Molc: Radna sreća nije luksuz, nego imperativ svake organizacije

    Znate li da od 21. do 25. rujna 2026. traje Međunarodni tjedan sreće na radnom mjestu, globalna inicijativa koja se održava u više od 55 zemalja i želi otvoriti razgovor o tome kako rad učiniti mjestom na kojem ljudi mogu dobro raditi, razvijati se i osjećati se dobro. Prvi poslovni radio Poslovni FM donosi ekskluzivni razgovor dr. Saše Petra s Martinom Harapin Molc – predsjednicom Udruge za radnu sreću, predavačicom na Međunarodnoj akademiji radne sreće i prvom menadžericom radne sreće u Hrvatskoj. Razgovor otvara pitanje koje se često preskače kada govorimo o produktivnosti, rezultatima i poslovanju: kakav je osjećaj biti čovjek na svom radnom mjestu? Što ako problem nije u tome što ljudi ne rade dovoljno, nego u tome što na posao dolaze s grčem u želucu? I što ako produktivnost ne raste kontrolom, pritiskom i strahom od pogreške, nego povjerenjem, dobrim odnosima, jasnim ciljevima i osjećajem da ono što radimo ima smisla? Može li se osoba smijati na poslu i istodobno biti produktivna. Upravo tim pitanjima bavi se nova Poslovna špica, a razgovor na Poslovnom FM-u ide puno dalje od pitanja jesu li zaposlenici zadovoljni ili nezadovoljni. Harapin Molc otvoreno govori o vlastitom iskustvu rada u toksičnom radnom okruženju i o tome kako je upravo iz tog iskustva nastala njezina odluka da se posveti radnoj sreći. Kako kaže, promatrala je kako toksični obrasci guše potencijale ljudi i timova te odlučila istraživati i graditi okruženja u kojima se ljudi osjećaju dobro, vole raditi, ne boje se ponedjeljka i žele dati najbolje od sebe. Radna sreća nije luksuz, već imperativ svake organizacije, poruka je koja se provlači kroz cijeli razgovor. No što zapravo znači biti sretan na poslu? Ne znači sjediti osam sati, zabavljati se, ne raditi ništa i na kraju mjeseca primiti plaću. Ne znači ni da posao mora biti lagan, bez rokova, odgovornosti, pritisaka i stresnih situacija. Radna sreća, objašnjava Harapin Molc, način je na koji čovjek doživljava svoj posao i sebe u tom poslu – uključuje radno okruženje, odnose s ljudima, komunikaciju, osjećaj smisla i spoznaju da naš trud i doprinos netko vidi i prepoznaje. I upravo tu razgovor postaje posebno zanimljiv menadžerima i poduzetnicima. Jer zaposleniku nije dovoljno samo reći: „Imaš posao i plaću, što još želiš?” Ljudi žele osjećaj pripadnosti. Žele da ih se čuje. Žele dati ideju, vidjeti rezultat svojeg rada i znati da njihov doprinos ima vrijednost. Harapin Molc upozorava da dugoročno nije dovoljno samo sjediti na radnom mjestu i izvršavati zadatke. Čovjek je socijalno biće i želi biti prihvaćen, primijećen i uključen. Što ljude zapravo čini nesretnima? Jedan od možda najzanimljivijih dijelova razgovora odnosi se na ono što zaposlenike čini nesretnima. Intuitivno bismo mnogi prvo pomislili na plaću. No prema anketama koje je provodila Udruga za radnu sreću, plaća nije bila na vrhu popisa. Kao važniji izvori nezadovoljstva izdvojili su se međuljudski odnosi, loša komunikacija nadređenih i kolega te izostanak pohvale i priznanja. Jedno jednostavno „hvala” ili „ovo je bilo dobro” može, kaže Harapin Molc, otvoriti puno više prostora za motivaciju nego što menadžeri često pretpostavljaju. To je posebno važno u vremenu kada mnoge organizacije na pad produktivnosti odgovaraju dodatnom kontrolom. Više kontrole. Više zabrana. Više praćenja.

  3. Sep 18

    Dr. Karlica Utrobičić: Prije privatnog zdravstva najprije treba steći kliničko iskustvo

    - Žao mi je što puno prije nisam otišla iz bolnice, ali svakom tko namjerava ući u privatno zdravstveno poduzetništvo preporučila bih kliničko iskustvo i rad u bolnici. Bolnica vas naprosto nauči raditi, istaknula je izv. prof. dr. sc. Dobrila Karlica Utrobičić, specijalistica oftalmologije i vlasnica splitske Poliklinike Optima u razgovoru za PoslovniFM. U novom izdanju podcasta Poslovni đir, dr. Karlica Utrobičić otvoreno urednici Ojdani Koharević govori o odnosu javnog i privatnog zdravstva, razlozima zbog kojih je 2005. godine krenula u vlastiti posao, izazovima privatnog poduzetništva u medicini, potrebnom kliničkom iskustvu, ulaganjima u opremu, ali i o odgovornosti liječnika prema pacijentu. Posebno o privatnom zdravstvu, znanju i odgovornosti prema pacijentu. - Nisam zažalila. Žao mi je što puno prije nisam otišla iz bolnice. Tim je riječima sugovornica odgovorila na upit je li ikad požalila zbog odluke da iz javnog zdravstvenog sustava prije više od dva desetljeća zakorači u privatno poduzetništvo. Njezina priča počinje u vremenu kada privatno zdravstvo u Hrvatskoj nije bilo ni približno razvijeno kao danas. - Razlog zbog kojega sam otišla iz bolnice je da pacijenti imaju pravo izbora. Mogu birati hoće li čekati u redovima ili će doći ovdje gdje će im, primjerice, dijete biti brzo pregledano i gdje ja radim svoj posao kako treba, kaže dr. Karlica Utrobičić. Prije privatnog biznisa – bolnica i kliničko iskustvo No, upravo njezina priča pokazuje da prelazak iz javnog sustava u privatno zdravstvo nije odluka koju bi trebalo donositi samo zato što privatni sektor izgleda kao poslovna prilika. Za mlade liječnike koji razmišljaju o vlastitoj poliklinici ili drugom obliku privatnog zdravstvenog poduzetništva ima vrlo jasan savjet – najprije kliničko iskustvo. - Hrabrosti treba, no da biste vi otišli raditi privatno u ovim našim strukama, morate imati kliničko iskustvo. Bolnica vas nauči raditi. Nemate dovoljno znanja, jer neke situacije koje vidite u bolnici možda privatno nikada nećete vidjeti. A kako ćete onda pomoći?!, poručuje. Oftalmologija je, pritom, specifična i skupa grana medicine. Za razliku od nekih drugih zdravstvenih djelatnosti koje su posljednjih godina snažno razvile privatni sektor, oftalmologija zahtijeva velika ulaganja u opremu i prostor. - Oftalmologija je skupa grana jer se treba mnogo ulagati. Naši alati i oprema jako su skupi. Ja uvijek govorim kako je lakše psihijatru koji će sjediti i slušati, treba samo imati dobar kauč i slušalice, a za nas treba dosta novca za opremu prostora i svime morate znati rukovati, objašnjava. U vlastiti posao krenula je vlastitim novcem i, kako kaže, do danas nije tražila poduzetničke kredite. Dr. Karlica Utrobičić govori i o pitanju koje se posljednjih godina sve češće postavlja – treba li liječnik istodobno raditi u javnom i privatnom sustavu. Takav model, smatra, nije jednostavan. - Morate biti veliki radoholičar i odreći se svoga privatnoga posla. To su jako teška zvanja, međutim treba znati odlučiti kada prekinuti s bolnicom i kada ćete ići privatno. To ne znači da svi iz bolnice trebaju ići privatno, postoje struke i liječnici kojih treba biti u bolnici. Istodobno, pitanje odlaska liječnika iz javnog sustava ne bi trebalo promatrati samo kroz odluku pojedinca. - Zašto ljudi odlaze iz bolnice raditi privatno, to bi trebalo biti dublje pitanje, pa i jesu li...

  4. Sep 7

    Mustapić: Logistika više nije samo isporuka, već postaje strateška funkcija svakog poduzeća

    Logistiku primjećujemo tek kada prestane funkcionirati - istaknuo je dr. sc. Miljenko Mustapić o tome zašto su logistika, timski rad, umjetna inteligencija i održiva mobilnost sve važniji za budućnost poslovanja Kada kažemo logistika, većina još uvijek pomisli na skladište, transport, špediciju i dostavu. No logistika je odavno prerasla granice prijevoza robe od točke A do točke B. Ona danas obuhvaća cijeli opskrbni lanac – od potrebe za proizvodom ili uslugom, preko nabave, proizvodnje i distribucije, sve do povratne informacije korisnika, reciklaže i oporabe materijala. Upravo o toj promjeni u podcastu Poslovna špica na prvom poslovnom radiju Poslovni FM razgovarali su voditelj emisije dr. Saša Petar i dr. sc. Miljenko Mustapić, docent na Sveučilištu Sjever i pročelnik Odjela održive mobilnosti i logistike. Mustapić, koji iza sebe ima više od dva desetljeća iskustva u gospodarstvu, logistiku promatra iz perspektive koja povezuje akademsko znanje i realne poslovne izazove. - Danas očekujemo da roba, informacije i usluge dolaze brzo, pouzdano i gotovo neprimjetno. Logistiku ne primjećujemo sve dok ona ne prestane funkcionirati, ističe Mustapić. Upravo ta nevidljivost možda je jedan od razloga zbog kojih se važnost logistike još uvijek podcjenjuje. Globalni poremećaji u opskrbnim lancima, razvoj e-trgovine, digitalizacija i sve veća potreba za održivim poslovanjem pokazali su koliko je kvalitetno organizirana logistika važna za stabilnost kompanije. Od operativne funkcije do upravljačkog stola Za Mustapića više nema dileme – logistika mora biti dio strateškog promišljanja kompanije. U uvjetima stalnih promjena, od geopolitičkih poremećaja i tržišnih oscilacija do zatvorenih prometnih pravaca i nepredvidivih događaja, sposobnost kompanije da brzo reagira postaje jedna od ključnih konkurentskih prednosti. Zato je, smatra, pogrešno logistiku promatrati samo kao operativni zadatak. Ako je ona izdvojena na razinu „odraditi isporuku“, kompanija propušta mogućnost da logistiku pretvori u zamašnjak poslovanja. - Logistika danas nije samo operativna funkcija koja se bavi isporukama, nego je strateški element koji može bitno utjecati na konkurentnost i dugoročan uspjeh svakog poduzeća, poručuje Mustapić. Takav pristup posebno je važan za male i srednje poduzetnike koji često nemaju vlastite velike logističke odjele. Upravo tu raste prostor za specijalizirane stručnjake i outsourcing logističkih funkcija, odnosno za ljude koji mogu analizirati i optimizirati logističke tokove te pomoći kompanijama da smanje troškove, povećaju učinkovitost i istodobno ostanu fleksibilne. U logistici nema mjesta za „jednom smo to riješili“ Jedna od ključnih poruka razgovora odnosi se na stalnu prilagodbu. Logistički proces jednom uspostavljen na visokoj razini nije zauvijek kvalitetan. Tržište, tehnologija, prometna infrastruktura i globalne okolnosti neprestano se mijenjaju. - Logistika je zapravo stalna igra prilagodbe, kaže Mustapić. Uspjeh zato nije stanje koje se jednom postigne, nego kontinuirani proces učenja, prilagodbe i donošenja odluka. U takvom sustavu presudan nije pojedinac koji „sve zna“, nego dobro organiziran tim. Vrhunskog menadžera treba imati, ali bez ljudi koji međusobno komuniciraju, dijele znanja, preuzimaju odgovornost i samostalno donose odluke nema otpornog logističkog sustava. Posebno u kriznim situacijama, kada o...

  5. Jul 17

    Vineyard Angel: Hrvatska inovacija koja uz pomoć umjetne inteligencije i dronova mijenja budućnost vinogradarstva

    Od doktorskog istraživanja do tehnološkog rješenja koje prepoznaje bolesti vinove loze prije nego što ih ljudsko oko može uočiti – priča o hrvatskoj inovaciji koja spaja agronomiju, umjetnu inteligenciju i preciznu poljoprivredu, koja pokazuje kako hrvatsko znanje može postati globalna poljoprivredna inovacija. Poljoprivreda je danas mnogo više od iskustva i tradicije. Klimatske promjene, sve veći troškovi proizvodnje i potreba za održivijim gospodarenjem traže nova rješenja, a među najvažnijima su precizna poljoprivreda, umjetna inteligencija i analiza podataka. Kako tehnologija već danas mijenja vinogradarstvo, u podcastu Agrovizija na prvom poslovnom radiju Poslovni FM govorila je Ivana Rendulić Jelušić, direktorica i osnivačica tvrtke Alti Agro. Od znanstvenog istraživanja do poduzetničke priče Sve je započelo tijekom doktorskog studija na Agronomskom fakultetu, kada je Ivana među prvima u Hrvatskoj počela istraživati primjenu dronova u vinogradarstvu. U vrijeme kada se o umjetnoj inteligenciji i pametnoj poljoprivredi tek počelo govoriti, prepoznala je priliku spojiti agronomsko znanje s digitalnim tehnologijama. Istraživanje je pokazalo da standardni alati za obradu snimaka ne mogu dovoljno precizno analizirati vinograde jer u obradu uključuju i međuredni prostor s travom i korovom. Upravo je taj problem postao temelj razvoja vlastitog softverskog rješenja koje se fokusira isključivo na vinovu lozu. Vineyard Angel - digitalni pomoćnik vinogradara Rezultat višegodišnjeg razvoja je Vineyard Angel, specijalizirani softver koji koristi multispektralne snimke dronova i algoritme umjetne inteligencije za analizu zdravstvenog stanja vinograda. Sustav prepoznaje problematične zone, prati vegetacijske promjene, broji nedostajuće trsove te vinogradarima omogućuje planiranje proizvodnje s mnogo većom preciznošću nego što je to moguće klasičnim obilaskom vinograda. Unutar sustava nalaze se i prediktivni modeli za razvoj bolesti koji koriste podatke s meteoroloških postaja postavljenih u samim vinogradima. Time proizvođači mogu reagirati prije nego što bolest zahvati veće površine. Podaci vrijede samo ako pomažu donijeti odluku Jedna od najvećih prednosti Vineyard Angela jest što od vinogradara ne traži dodatni administrativni posao. Podaci se prikupljaju automatski - putem dronova, senzora i meteoroloških postaja - dok agronomski tim rezultate pretvara u jasne preporuke za proizvodnju. Kako ističe Ivana Rendulić Jelušić, cilj nije proizvesti što više podataka, nego informacije koje proizvođaču omogućuju kvalitetnije odluke o gnojidbi, zaštiti, rezidbi ili planiranju berbe. Dron vidi ono što ljudsko oko još ne može Multispektralne kamere registriraju promjene u količini klorofila znatno prije nego što biljka pokaže vidljive simptome. To znači da vinogradar može reagirati nekoliko dana prije nego što se problem pojavi golim okom. Osim toga, analiza omogućuje praćenje posljedica mraza, tuče, suše ili drugih stresnih situacija tijekom cijele vegetacijske sezone. Sustav pritom pokazuje kako niti jedan vinograd nije potpuno ujednačen, već svaka parcela ima zone koje zahtijevaju različit pristup. Hrvatske vinarije već koriste tehnologiju Među prvim korisnicima bili su poznati istarski vinari Ivan Damjanić i Ivica Matošević, a danas Alti Agro surađuje s brojnim v...

  6. Jul 10

    Kliček: Bez industrije nema dugoročnog prosperiteta

    Metalska industrija nije relikt prošlosti. Ona je temelj razvoja, izvoza, zapošljavanja i konkurentnosti. A MIV Varaždin pokazuje da se tradicija i moderna industrija itekako mogu graditi zajedno. - Iako je puno industrija odseljeno ili ugašeno u Hrvatskoj, ali i Europi, MIV je uspio s novim vlasnikom zadržati proizvodnju i tradiciju ljevarstva u Varaždinu, kaže u razgovoru za PoslovniFM izvršni direktor MIV-a Filip Kliček i dodaje da nije prepoznato kako je industrija  bazična polazna točka za sve ostale industrije i da je za to potrebna potpora, kakvu daje i druge zemlje za tu industriju. Metalska industrija Varaždin nastala još daleke 1939. godine jedna je od rijetkih domaćih industrija koja je opstala i štoviše, nakon preuzimanja od njemačke grupacije HAWLE 2018. godine, krenula s dodatnim razvojem. Lani je u Varaždinu otvorena nova ljevaonica, projekt vrijednosti 60 milijuna eura, koji još čeka drugu fazu provedbe. U Varaždinu se radi i izvozi na 6 kontinenta, zaposleno je 360 osoba, domaćih stručnjaka sa sjevera zemlje. Prema njegovim riječima, bez snažne industrijske baze nema ni dugoročnog prosperiteta. Hrvatska i Europa, smatra, ne mogu se oslanjati isključivo na tercijarne djelatnosti, dok konkurencija s Dalekog istoka – osobito iz Kine, Indije i Turske – postaje sve agresivnija. Upravo zato, kaže, potrebno je više ulagati u znanje, obrazovanje, tehnologiju i ljude, ali i stvoriti pravednije tržišne uvjete za europske proizvođače. Nova varaždinska ljevaonica za MIV je mnogo više od investicije. To je ostvarenje plana starog više od 40 godina. U pogonu se danas lijevaju odljevci od najmanjih komada pa sve do onih teških deset tona. Posebno je zanimljivo da je tvornica, od polaganja kamena temeljca do prvog odljeva, izgrađena u svega 11 mjeseci – što Kliček ističe kao dokaz iskustva, znanja i predanosti varaždinskog tima. Projekt je, međutim, imao i svoju zahtjevnu stranu. Iako je prijavljen za europsko sufinanciranje, MIV nije dobio traženu potporu od pet milijuna eura. Unatoč tome, vlasnici su odlučili nastaviti ulaganje vlastitim sredstvima, a upravo su znanje zaposlenika, iskustvo i želja da se u Varaždinu očuva proizvodnja bili ključni razlozi za nastavak projekta. Kliček pojašnjava kako je ljevaonici glavna sirovina, osim sirovog željeza, i pijesak u kojem se rade kalupi i kojim se kalupira, odnosno izrađuju proizvodi. Zato je druga faza razvoja ljevaonice već je u pripremi. Ona uključuje i važnu komponentu održivosti – recikliranje iskorištenog pijeska koji se koristi u procesu kalupljenja. Danas se taj materijal svakodnevno transportira, dok bi nova faza trebala omogućiti njegovo ponovno korištenje, smanjenje logističkih troškova i dodatno podizanje učinkovitosti proizvodnje. Uz investicije, jedan od najvećih izazova za industriju ostaje cijena električne energije. Kliček upozorava kako Hrvatska ima jednu od viših cijena struje za industriju, dok neke zemlje, poput Slovenije i Italije, već imaju konkretne modele potpore. Takva bi potpora, smatra, bila snažan poticaj razvoju proizvodnje i novom zapošljavanju. MIV je u Hrvatskoj najpoznatiji po hidrantima i kanalnim poklopcima, no proizvodni portfelj tvrtke daleko je širi. Tvrtka proizvodi ventile za vodovodne sustave, opremu za energetska i kemijska postrojenja te rješenja koja se koriste diljem Europe i svijeta. Posebno je važan segment opreme za vodovodne mreže, gdje MIV sudjeluje u smanjenju velikih gubitaka vode – problema koji je u Hrvatskoj i dalje ozbiljno prisutan. Upravo u tom segmentu Kliček upozorava na važnost kvalitete. Gubici vode u Hrvatskoj procjenjuju se između 52 i 70...

  7. Jul 3

    Zašto zdrave navike moraju početi od kuće?

    Koliko je važno ono što djeca jedu danas za njihovo zdravlje sutra? Zašto je doručak mnogo više od prvog obroka u danu? Kako djecu naučiti zdravim navikama u vremenu ekrana, brze hrane i sve manje kretanja? O tim pitanjima u podcastu Ritam posla razgovarali smo s Koraljkom Novina Brkić, regionalnom nutricionisticom kompanije Nestlé Adriatic i voditeljicom programa Vrtim zdravi film, te dr. sc. Darijom Vranešić Bender, kliničkom nutricionisticom, autoricom brojnih stručnih projekata i jednom od kreatorica sadržaja programa Petica - igrom do zdravlja. Poruka njihovog razgovora može se sažeti vrlo jednostavno: zdrave navike ne nastaju slučajno, one se uče – kod kuće, u školi i u zajednici. Više od 20.000 djece godišnje uči o zdravijem životu Program Vrtim zdravi film Nestlé provodi već 15 godina u suradnji s Hrvatskim školskim sportskim savezom i drugim partnerima. Od nekoliko škola i stotinjak učenika projekt je prerastao u nacionalnu inicijativu koja danas obuhvaća čak 185 škola i svake godine educira između 20 i 25 tisuća djece diljem Hrvatske. Kako ističe Koraljka Novina Brkić, cilj nije samo prenijeti informacije o prehrani, nego pomoći djeci da steknu navike koje će ih pratiti cijeli život. Program se posljednjih godina nadopunjuje i suradnjom s projektom Petica – igrom do zdravlja, koji je pokrenuo Hrvatski liječnički zbor. Dok je Petica usmjerena na djecu nižih razreda osnovne škole, Vrtim zdravi film obraća se učenicima viših razreda, stvarajući svojevrsni kontinuitet zdravstvene edukacije. Vranešić Bender kaže da u Hrvatskoj otprilike svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost i to nisu dobre statistike. Urbane sredine imaju bolje rezultate, ruralne sredine slabije. Sve počinje od roditelja Iako škole imaju važnu ulogu, obje sugovornice slažu se kako je obitelj i dalje najvažnije mjesto usvajanja životnih navika. „Sve kreće od kuće“, naglašava dr. Vranešić Bender, dodajući kako su roditelji uključeni kao sekundarna ciljna skupina upravo zato što bez njih nema trajnih promjena. Djeca mogu usvojiti znanja u školi, ali tek kada ih vide i primijene kod kuće, ona postaju dio svakodnevnog života. Zbog toga oba programa posljednjih godina sve više uključuju roditelje kroz edukativne materijale, recepte i praktične savjete za svakodnevnu prehranu. Posebno je zanimljivo da djeca često postaju ambasadori promjena unutar vlastitih obitelji. Kada u školi nauče zašto je važno piti više vode, jesti voće ili redovito doručkovati, ta znanja prenose roditeljima, braći i sestrama te potiču zajedničke promjene životnih navika. Jedna od ovogodišnjih tema programa je doručak, a podaci koje su iznijele gošće otkrivaju zanimljiv trend. Dok oko 80 posto djece u dobi od osam do devet godina redovito doručkuje, kod petnaestogodišnjaka taj udio pada na približno 50 posto. Zašto je to problem? Brojna istraživanja pokazuju da djeca koja redovito doručkuju imaju bolju koncentraciju, bolje rezultate u školi i manju vjerojatnost razvoja prekomjerne tjelesne mase. Koristi se ne zaustavljaju samo na djetinjstvu. Redoviti doručak povezuje se s manjim rizikom razvoja kroničnih bolesti, boljim mentalnim zdravljem, pa čak i boljim posl...

  8. Jun 26

    Benović: Energetska obnova nije samo računica uštede, ona zgradi produljuje život

    Energetska obnova već je godinama jedna od najčešćih tema među suvlasnicima, predstavnicima suvlasnika, upraviteljima, vlasnicima obiteljskih kuća i javnim naručiteljima. O njoj se govori kroz postotke sufinanciranja, javne pozive, troškovnike, rokove i uštede, ali se u praksi vrlo brzo pokaže da to nije samo tehnički projekt. To je i pravni, financijski i izrazito ljudski proces, posebno u višestambenim zgradama u kojima se odluke ne donose za jednim kuhinjskim stolom, nego među desecima ili stotinama suvlasnika. U novoj epizodi podcasta ZGRADOnačelnik na prvom poslovnom radiju PoslovniFM, urednica Ana Leko razgovarala je s Linom Benović, pravnicom i konzultanticom za energetsku obnovu. Kroz E-Konzalt, koji stoji iza Obnovi.hr, Benović radi na pripremi i prijavama višestambenih zgrada, obiteljskih kuća, projekata obnovljivih izvora energije, programa za energetsko siromaštvo i zgrada javne namjene. Povod razgovoru je i aktualna odluka o osiguravanju sredstava za još 269 zgrada s rezervne liste poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Budući da je taj poziv bio 2024. godine, a nastavak dolazi sada, logično se otvara pitanje jesu li tadašnje cijene, odluke suvlasnika, ponude izvođača, rokovi i financijska konstrukcija još održivi. Paralelno, višestambene zgrade ulaze u novo razdoblje financijskih instrumenata, u kojem će pričuva, kredit i otpis dijela glavnice imati važniju ulogu nego dosadašnji klasični javni pozivi. Benović na početku jasno razdvaja ono što njezin ured radi od obnove koju zgrade same financiraju vlastitim novcem. - Mi radimo projekte preko EU fondova. Dakle, ne radimo energetsku obnovu u situaciji kada se predstavnik suvlasnika javi i kaže da zgrada želi vlastitim financijskim sredstvima obnoviti zgradu. Kada govorimo o EU fondovima, tu ima tehničkog, pravnog i financijskog aspekta. Prije svega je tehnički aspekt, jer se mora napraviti glavni projekt energetske obnove i kasnije izvesti radove. To je 80 posto svega. Ali treba se i prijaviti, prikupiti dokumentaciju, proći, kasnije dokazati da su se postigle uštede. Tu je i financijski dio, dizanje kredita, povećanje pričuve i otplata tijekom 15 ili 20 godina. To je miks svega – istaknula je. Kod obiteljskih kuća, dodaje, odluke se donose jednostavnije jer o svemu najčešće odlučuje jedna obitelj ili jedan vlasnik. Njima je najveći problem hoće li prikupiti valjanu dokumentaciju i hoće li proći na javnom pozivu. Kod višestambenih zgrada situacija je potpuno drugačija. - To znaju biti zgrade sa 100 ili 200 stanova, a potrebno je 51 posto suglasnosti suvlasnika za ulazak u projekt energetske obnove. To je doista zahtjevan projekt, prvenstveno za predstavnika suvlasnika. Ja često kažem da su predstavnici marketinški stručnjaci, jer moraju nagovoriti svih 100 ili 200 suvlasnika da se uđe u tako velik projekt, koji ponekad vrijedi i više milijuna eura - rekla je Benović. Bitno je koga se bira Jedna od najčešćih primjedbi suvlasnika jest da je energetska obnova preskupa, da su cijene prenapuhane i da se ulaganje nikada neće vratiti. Benović kaže da razumije otpor, ali upozorava da nije svaka niža ponuda nužno bolja, niti je svaka veća cijena dokaz da je projekt “pljačka”. - Na tržištu postoje različite tvrtke, različiti izvođači i različite ponude. Uvijek postoji neki obrt koji će dati jeftiniju ponudu, ali pitanje je ima li jamstva, reference, snagu i hoće li se sutra pojaviti na gradilištu. Kod EU fondova, kada se raspisuje nabava za radove, tu se javljaju ozbiljnije tvrtke. One imaju veći hladni pogon, strojeve, materijale i ljude. One jesu skuplje, ali to nije za...

See All (22)

About

PoslovniFM – prvi i jedini poslovni podcast-first radio u Europi! Poslovni FM nije samo medij – mi smo jedinstvena multimedijska platforma koja snažno podržava kulturu uspjeha kroz autentičan sadržaj, relevantne glasove i projekte koji povezuju gospodarstvo, znanje i utjecaj. Naša posebnost, potvrđena je brojnim nagradama i priznanjima, uključujući: Najbolji internet poslovni radio u Europi za 2025. (Global Business Awards) Najinovativniji medijski projekt u regiji (2019 Beograd) Finalist Večernjakove ruže 2025. u kategoriji Digitalna ruža Među TOP 5 potpornih sustava za franšizno poslovanje u Europi za 2025. godinu PRVI na Global Business Chartu na platformi Mixcloud Prvi i jedini podcast-first poslovni radio u Europi Kroz naše ključne projekte, servise i naš podcast-first pristup, omogućujemo medijsku vidljivost, kvalitetno pozicioniranje i profesionalnu komunikaciju za naše partnere. Naši podcasti, emitirani uživo na Poslovni FM radiju 24/7 i na svim glavnim podcast platformama, pripremljeni su uz tailor made pristup stvaranja sadržaja i partnerima bitnim temama ili podrškom podcastu iz redovnog programa.

Information

  • Creator
    Poslovni FM
  • Years Active
    2026
  • Episodes
    22
  • Rating
    Clean
  • Copyright
    © 2026 Poslovni FM
  • Show Website
    Poslovni FM