Occamova britva

Dario Špelić
  • 0,0 (0)
  • FILOSOFIA
  • SEMANALMENTE

Emisija o filozofskim i etičkim teorijama i dilemama.

  1. -1 DIA

    Occamova britva: Kulturna hegemonija

    Bio je osnivač i prvi čovjek Komunističke partije Italije. Fašističke vlasti uhapsile su ga 1926. kako bi, kako je to na suđenju izjavio javni tužitelj, zaustavile njegov mozak na dvadeset godina. On je onda u 11 godina tamnovanja napisao oko 3 000 stranica koje su prokrijumčarene iz zatvora i objavljene kao Zatvorske bilježnice i Pisma iz zatvora. U tom se njegovom djelu posebno ističe pojam kulturne hegemonije o kojemu se danas raspravlja i na ljevici i na desnici. O kojem je to misliocu riječ? Zašto je taj pojam kulturne hegemonije i danas bitan? Poslušajte u Occamovoj britvi. Naš je sugovornik dr. Mislav Žitko s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

    33 min

  2. 30/04

    Occamova britva: Banalnost zla

    11. travnja 1961. u Jeruzalemu počeo je zasjedati posebni okružni sud. On ne zasjeda u uobičajenoj sudnici, zbog velikog interesa za to suđenje za sudnicu je preuređena dvorana kazališta Beit Ha'am koja je mogla primiti 750 ljudi. Trojica sudaca sude čovjeku koji sjedi u za metke neprobojnoj staklenoj kabini, čovjeku srednjega rasta, mršavom, srednjovječnom, proćelavom, lošeg zubala, koji će tijekom suđenja istezati mršavi vrat prema sudačkoj klupi. Ime optuženika, koji publiku u sudnici nikada neće pogledati, je Adolf Eichmann. S tog će suđenja izvještavat će i Hannah Arendt i napisat će o tome knjigu pod naslovom Eichmann u Jeruzalemu. U podnaslovu ona je napisala ove riječi: banalnost zla. Zašto je Hannah Arendt napisala te riječi? Poslušajte u Occamovoj britvi. Naš je sugovornik profesor doktor Žarko Puhovski.

    29 min

  3. 23/04

    Occamova britva: Neprijatelj

    Britanski filozof politike David Runciman tog je pravnika i političkog filozofa nazvao “card carrying Nazi”, nacist s članskom iskaznicom nacističke stranke. Runciman nije pretjerivao. Taj se pravnik i politički filozof učlanio u Nacionalsocijalističku njemačku radničku stranku i podržavao politiku njezinog vođe Adolfa Hitlera. Zbog toga neće moći predavati u Saveznoj republici Njemačkoj. A opet, djelo takvog čovjek sve se više proučava, pogotovo ova njegova misao: “Specifično političko razlikovanje na koje se mogu svesti političke radnje i motivi jest razlikovanje prijatelja i neprijatelja“. Ove je riječi napisao Carl Schmitt. Zašto je Schmittov pojam neprijatelja tako bitan, zašto se o njemu raspravlja? Poslušajte u današnjoj Occamovoj britvi. Naš je sugovornik profesor doktor Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

    30 min

  4. 16/04

    Occamova britva: Treći čovjek

    Najpoznatiji treći čovjek je onaj koji su stvorili pisac Graham Greene i režiser Carol Reed: Orson Welles kao Harry Lime koji svojem prijatelju kojeg glumi Joseph Cotten, u poslijeratnom Beču govori kako je Italija pod vladavinom obitelji Borgia imala ratove, ubojstva i krvoprolića, ali je dala i Michelangela, Da Vincija i renesansu, a Švicarska je za petsto godina mira i demokracije uspjela proizvesti sat s kukavicom. Pojam Treći čovjek ušao je i u svijet špijunaže. Kada su 1951. godine sovjetski špijuni Guy Burgess i Donald Maclean uspjeli pobjeći u Sovjetski Savez, počelo se nagađati tko je treći čovjek u sovjetskoj špijunskoj mreži u Velikoj Britaniji. Ali. i svijet filozofije ima svog trećeg čovjeka. On nije špijun, ali je dosta nezgodna figura. Kakav je to filozofski treći čovjek? Tko ga je stvorio? O tome ćemo u Occamovoj britvi razgovarati s dr. Filipom Grgićem sa zagrebačkog Instituta za povijest.

    31 min

  5. 9/04

    Occamova britva: Platonova špilja, II. dio

    "Vlasnik lađe nadmašuje sve ostale u lađi veličinom i snagom, ali je nagluh, te jednako tako slabo vidi i slabo razumije pomorstvo. Lađari se među sobom svađaju za kormilarenje, svaki misli da ima on biti kormilar. Samo se neprestance kupe oko vlasnika broda, mole i svašta čine, da kormilo njima preda, a ako ga sami ne mogu nagovoriti nego ih preteku u tome katkada drugi, ili ih ubijaju ili bacaju iz lađe, a vlasnika broda omame bunikom, pićem ili čim drugim, pa lađom upravljaju sami. O pravom kormilaru nemaju ni pojma". Ovako Platon u dijalogu Država piše o kaosu koji vlada na brodu. Taj je brod slika grada kojim vladaju svi samo ne oni koji bi njime trebali vladati. Slika broda dolazi prije jedne još poznatije Platonove slike, slike ljudi zatočenih u pećini. Zašto su slika o pećini i slika o brodu važne za najpoznatiji Platonov dijalog? To su teme današnje Occamove britve. Naš je sugovornik profesor doktor Ozren Žunec.

    30 min

  6. 2/04

    Occamova britva: Platonova špilja, I. dio

    Oni su od djetinjstva zatočeni u špilji. Na nogama i oko vrata imaju okove. Glava im je tako okovana da ju ne mogu okretati, mogu gledati samo ispred sebe. Ispred njih nalazi se zid, iza njih gori vatra i od te vatre dolazi jedino svjetlo. Iza tih okovanih ljudi nalaze se ljudi koji nose svakojake sprave i kipove. Jedino što ti okovani ljudi vide jesu sjene od tih sprava i kipova koje nosi ti drugi, neokovani ljudi. Neki od tih ljudi koji nose te sprave i kipove se glasaju, kako bi se činilo da te sjene na zidu imaju i glasove. Sve ovo dosad mogao bi biti početak nekog filma strave i užasa, neka celuloidna ili prava noćna mora. A zapravo je riječ o jednoj od najglasovitijih slika u povijesti filozofije. O toj će glasovitoj, ali i tjeskobnoj slici biti riječi u Occamovoj britvi. Naš je sugovornik profesor doktor Ozren Žunec.

    30 min

  7. 26/03

    Occamova britva: Neprisiljena komunikacija

    Jürgen Habermas rođen je 1929., umro je u ožujku 2026. Za dugog života predavao je kao sveučilišni nastavnik, napisao je četrdesetak knjiga. Enciklopedija Britannica o njemu piše kao o najvažnijem njemačkom filozofu druge polovine 20. Stoljeća. Ali, Habermas nije bio samo to-bio je i mislilac kojemu je bilo stalo do zajednice, građanin filozof. Danas u Occamovoj britvi govorit ćemo o jednoj od središnjih tema Habermasovog djela-neprisiljenoj komunikaciji. Kakva je to komunikacija i zašto je ona preduvjet zdravog, suvislog i za život ugodnog demokratskog društva? To je tema današnje Occamove britve. Naš je sugovornik profesor doktor Žarko Puhovski.

    31 min

  8. 19/03

    Occamova britva: Agripina trilema

    Enesidem je postavio deset tropa ili modusa koji su trebali pokazati relativnost naše spoznaje. Ti tropi tvrde da onaj koji spoznaje, okolnosti tog spoznavanja te osjetila s kojima spoznajemo utječu na našu spoznaju. Agripa je ovim tropima dodao još svojih pet: diskrepanciju, regres ad infinitum, relativnost, hipotezu i cirkularnost. Od drugog, četvrtog i petog Agripinog tropa stvoreno je nešto što se naziva Agripina trilema, jedan od osnovnih skeptičkih argumenata koje još i danas muči filozofiju. Danas u Occamovoj britvi govorit ćemo o toj Agripinoj trilemi. Naš je sugovornik doktor Boran Berčić s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.

    30 min
Ver tudo (32)

Sobre

Emisija o filozofskim i etičkim teorijama i dilemama.

Informação

  • Autoria
    Dario Špelić
  • Anos em atividade
    2025 - 2026
  • Episódios
    32
  • Classificação
    Para todos
  • Copyright
    © Hrvatska radiotelevizija
  • Site do programa
    Occamova britva

Talvez também goste