Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelast Jednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcast Kripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7w ETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167 FB: https://www.facebook.com/galebnikacevic Instagram: https://www.instagram.com/agelast_/ Twitter: https://twitter.com/GalebNikacev A1: https://a1.rs/privatni Mazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rs Ove nedelje nastavljamo da se bavimo trenutim društvenim okolnostima u Srbiji, ali na nešto drugačiji način. Naš gost je dr Danilo Mandić, predavač sa Harvarda, gde radi kao Associate Senior Lecturer, što bi se na srpskom najbliže prevelo kao docent i to na katedri za sociologiju. Njegova uža oblast su upravo društva i nacije koje prolaze kroz određene vrste društvenih/političkih kriza. Danilo dolazi iz škole mišljenja koje se oslanja na čuvenog sociologa Hozea Huana Linca, koji je napravio ključnu razliku između totalitarnih i autoritarnih režima. Iako mi često kolokvijalno ova dva pojma koristimo kao sinonime, oni se vrlo razlikuju. Totaliterni režimi su, pre svega, antidemokratski (i u istoriji modernih društava vrlo retki), dok se autoritarni, zapravo, pozivaju na demokratiju i demokratske procese koje usput u tolikoj meri zlostavljaju, da o demokratiji u takvim društvima nema govora. To su, takozvani, hibridni sistemi. Ova ideja se oslanja na pretpostavku da demokratija i demokratski procesi, zapravo, nisu prirodan razvojni put jednog društva, već da je autokratija njeno prirodno stanje, a da je demokratija proces koji zahteva stalno stanje društvene borbe. To znači da težnja ka autokratiji postoji i u najrazvijenijim demokratijama, ali je u njima ekonomski razvoj društva, kao i rođenje nenasilnih društvenih pokreta koja vrše insitutcionalni i vanistitucionalni pritisak dovoljno jak da se lice te autokratske tendencije ne vidi ili vidi u manjoj meri. Sa druge strane imamo društva u krizi gde je mogućnost za njihovo širenje i jačanje, dramatično veće. U modernim pojavnim oblicima, posebno nakon Hladnog rata, veliki broj takozvanih „novih demokratija" su u suštini društva koja su se nalazila ili se i dalje nalaze na raskrsnici na kojoj je upravo te demokratske procese veoma teško ustanoviti. I tu se nalazi ključna tačka ove epizode; ono što smo probali da uradimo jeste da pogled sa naših trenutnih okolnosti pomerimo unazad i probamo da vidimo širu sliku. Kako istorijski razvoj autoritarnih režima, tako i njihove različite pojavne oblike, od prve polovine 19. veka do danas. Koliko god nama naše iskustvo delovalo jedinstveno, ono to nije. Veliki broj društava u krizi, širom sveta, prolazila su ili prolaze kroz procese koji imaju puno dodirnih tačaka sa nama. Koji elementi ovog režima su univerzalni za sva ova društva širom sveta? Koji elementi su jedinstveni? Koji su principi i na koji način nastaju ovakvi autoritarni režimi? Koje prakse su se pokazale kao dobre, a koje su se pokazale kao loše?Napomena: ova epizoda je snimljena svega nekoliko dana pre 28. juna, a samim tim i pre početka eskalacije protesta u Srbiji. Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/r...