HistoryCast

PodMedia

HistoryCast otkriva priče iza istorijskih činjenica, upoznaje ljude iza istorijskih likova i nalazi život iza istorijskih datuma.

  1. 129 - Irski rat za nezavisnost

    −1 D

    129 - Irski rat za nezavisnost

    🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/ 🎁 Naručene proizvode šaljemo nedeljno, kurirskom službom Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast Irska pamti Kada govorimo o Irskoj revoluciji, o ratu za nezavisnost između 1919. i 1921. godine ili o krvavom građanskom ratu koji je usledio, lako je pomisliti da je sve počelo tada, u vihoru XX veka. Ali ta priča je mnogo dublja, starija. Ona se proteže kroz vekove kolonijalnih odnosa, verskih podela, ekonomskih lomova i političkih frustracija koje su oblikovale irsko društvo mnogo pre nego što su se pojavile puške i gerilske jedinice. Od normanskog prodora u XII veku i dugog procesa engleskog osvajanja ostrva, preko protestanata, unionista u Ulsteru i zakonodavstva koje je katoličku većinu gurnulo na marginu političkog života, Irska je vekovima živela u stanju napetog suživota između imperijalne vlasti i lokalnog otpora. Zemlja, vera i identitet postali su tri tačke oko kojih se vrtela čitava istorija ostrva. XIX vek doneo je još jednu duboku pukotinu. Velika glad iz četrdesetih godina, jedna od najvećih demografskih katastrofa u evropskoj istoriji, promenila je Irsku zauvek. Milioni su umrli ili emigrirali, čitave zajednice nestale su sa mape, a ideja da je britanska vlast zakazala u zaštiti stanovništva postala je trajni deo irske političke svesti. U isto vreme jačao je moderni nacionalni pokret, od kulturnog preporoda i obnove irskog jezika koji je do tada gotovo nestao do političkih borbi za autonomiju. Početak XX veka doneo je trenutak u kome su se sve te istorijske linije sudarile. Uskršnji ustanak 1916. godine bio je vojno neuspešan, ali politički presudan - mala grupa pobunjenika uspela je da pokrene proces koji će ubrzo prerasti u rat za nezavisnost. Gerilski sukob između Irskih republikanskih snaga i britanske vlasti promenio je prirodu borbe i doveo do sporazuma kojim nastaje Irska Slobodna Država. Ali upravo tu počinje nova tragedija. Sporazum koji je doneo nezavisnost podelio je irsko društvo i izazvao građanski rat između nekadašnjih saboraca. Sukob je bio kratak, ali duboko traumatičan, jer je rat za državu pretvoren u rat oko toga kakva ta država treba da bude. U ovoj epizodi kumovi i istoričari Nikola Đukić i Nikola Šipka otvaraju čitavu tu složenu priču - od imperijalne prošlosti i društvenih podela, preko gladi i emigracije, do revolucije i građanskog rata koji su oblikovali modernu Irsku. Priču o zemlji u kojoj su istorija, identitet i politika vekovima rasli zajedno, sa dubokim posledicama koje se osećaju i danas.

    1 tim 28 min
  2. 127 - Engleska Republika, Oliver Kromvel

    11 MARS

    127 - Engleska Republika, Oliver Kromvel

    🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/ Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast U zimu 1649. Engleska je izvela svog kralja na stratište i time presekla lanac koji je vekovima povezivao vlast, tradiciju i božanski autoritet. Čarls I osuđen je i pogubljen javno, hladno i proceduralno. Sečivo je palo, a sa njim i ideja da je kruna nedodirljiva. U tom trenutku Engleska je ostala bez kralja, ukinula monarhiju, nije imala ustav. Pitanje više nije bilo ko sedi na prestolu. Pitanje je bilo da li presto uopšte postoji. Nakon građanskog rata ostao je da vlada samo Krnji parlament (Rump Parliament) čiji je legitimitet bio upitan, jer je poticao iz tradicije koja je prekinuta proglašenjem Komonvelta. Parlament je vekovima postojao uz kralja, a ne umesto njega. U zemlji u kojoj je vlast vekovima dolazila "odozgo“, kroz kralja kao pomazanika Božjeg, sada se traži novi izvor suvereniteta. Odakle dolazi vlast ako ne dolazi od Boga kroz kralja? U središtu tog vtektonskog poremećaja našao se, a i odlično snašao Oliver Kromvel, puritanac, vojskovođa, čovek snažne religiozne svesti i političkog instinkta. Kada parlament pokaže slabost i neodlučnost, Kromvel ga 1653. raspušta silom. Ubrzo nastaje prvi pisani ustavni dokument Engleske Instrument of Government i uspostavlja se Protektorat. Engleska formalno ostaje republika, ali Kromvel kao Lord Protektor u rukama drži koncentrisanu vlast kakva je po mnogo čemu podsećala na monarhiju bez krune. Odbija titulu kralja, ali prihvata ceremonijal, rezidenciju i političku strukturu koja nosi težinu gotovo suverene vlasti. Evropa ovaj čin posmatra kao zločin. Pogubljenje kralja doživljava se kao svetogrđe, kao opasna poruka svim dinastijama. Engleska postaje izolovan slučaj, laboratorija u kojoj se ispituje da li se vlast može graditi bez svetog autoriteta. Uz Nikolu Đukića i Ivana Drljaču danas pratimo Englesku republiku kao politički eksperiment bez presedana: državu bez kralja, vlast bez tradicije, poredak koji traži novi izvor legitimnosti. Kroz lik Olivera Kromvela otvaramo pitanje da li je Protektorat bio revolucionarni iskorak ili oblik lične vlasti u novom ruhu. Posmatramo kako ideja suvereniteta prelazi put od božanskog prava do političke konstrukcije i kako se kratki republikanski period, iako neuspešan u institucionalnom smislu, pokazao presudnim za kasniji razvoj ograničene i ustavne monarhije. Engleska republika trajala je jedva jedanaest godina. Ali pitanje koje je otvorila - odakle dolazi vlast - ostalo je trajno.

    1 tim 55 min
  3. 126 - Ataturk, od bolesnika sa Bosfora do moderne Turske

    3 MARS

    126 - Ataturk, od bolesnika sa Bosfora do moderne Turske

    Podsećamo da je počela sa radom naša prodavnica, gde možete istorijski odgovorno da trošite svoje pare: 🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/ 🎁 Naručene proizvode šaljemo petkom, kurirskom službom Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast Jednog prolećnog jutra 1919. godine, oficir bez države iskrcava se u Samsunu, sa željom da organizuje sveobuhvatni, nacionalni otpor grčkoj invaziji na Tursku. Iza njega je poraz, ispred njega ne postoji plan koji bi u tom trenutku iko priznao kao realan. I baš taj trenutak je početak priče o Mustafi Kemalu Ataturku, ocu moderne Turske, čoveku koji je, i u doslovnom smislu, podigao državu iz ruševina i pepela. Istoričari Nikola Đukić i Nikola Šipka prate Ataturkov put od osmanskog generala, školovanog u vojnoj tradiciji propadajuće imperije, do političara koji svesno ruši njene temelje. Govorimo o ratu za nezavisnost vođenom bez međunarodnog priznanja, o Ankari kao improvizovanoj prestonici otpora, o skupštini koja nastaje pre države, o lideru koji shvata da pobeda na frontu ništa ne znači bez potpune promene društva. Ataturkova biografija puna je zanimljivih, često kontradiktornih detalja. Bio je oficir koji prezire dvorsku politiku, modernizator koji zabranjuje šerijatski zakon, poligamiju, fes, ali i insistira na čvrstoj disciplini, državnik koji uvodi sekularno pravo, obavezno obrazovanje, latinično pismo, prezime i stvarna prava žena, mnogo pre nego u Evropi, dok istovremeno gradi kult ličnosti i ne trpi ozbiljnu opoziciju. Njegove reforme nastale su iz uverenja da se društvo mora povući i gurati napred čak i kada se tom napretku opire. Ataturkova priča je je nedvosmisleno studija moći, modernizacije i istorijskog rizika, ali, šta se dobija kada se društvo menja brzo i bez kompromisa a šta se time zauvek gubi? Zašto je Ataturk i danas politička linija razdvajanja i zašto se savremena Turska i danas vraća upravo njemu kada pokušava da definiše sopstveni identitet?

    2 tim 7 min
  4. 125 - Salvador Dali

    27 FEB.

    125 - Salvador Dali

    Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast Jedina razlika između mene i ludaka je u tome što ja nisam lud Salvador Dali Salvador Dali jedan je od onih umetnika kod kojih je granica između dela i života namerno izbrisana. Ekscentrična pojava, brkovi kao zaštitni znak, skandali, ekscesi i pažljivo režirana ludost često zasene ono najvažnije: hladnu inteligenciju, opsesivnu disciplinu i duboko promišljen umetnički projekat koji stoji iza svega. Dali nije bio haotični genije, on je haos pretvorio u sistem. U ovoj epizodi istoričari umetnosti Mina Radovanović i dr Nikola Piperski skidaju slojeve mita i ulaze u suštinu Dalijevog sveta: od formativnih godina i odnosa sa nadrealizmom, preko paranoično-kritičke metode, do načina na koji su snovi, psihoanaliza, strahovi i želja za kontrolom oblikovali njegove slike. Razgovaramo i o Daliju kao svesnom graditelju sopstvenog, šokantnog lika, umetniku koji je voleo da pati ali mu se nije dalo, geniju koji je savršeno razumeo moć spektakla i snagu marketinga u modernom dobu. Ovo je priča o umetniku koji je znao tačno šta radi, zašto to radi i kome se obraća. O Daliju koji istovremeno provocira avangardu, koketira sa masovnom kulturom i testira granice umetnosti u XX veku. Mina i Nikola postavljaju pitanje koje se često izbegava: gde prestaje performans, a gde počinje ozbiljna umetnost, i da li je kod Dalija to uopšte moguće razdvojiti. Kako je jedan umetnik uspeo da sopstvenu paranoju, ego i preciznost pretvori u jedan od najprepoznatljivijih vizuelnih jezika modernog doba?

    1 tim 57 min
  5. 124 - Krimski rat

    14 FEB.

    124 - Krimski rat

    🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/ Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast Važni istorijski događaji, ratovi posebno, najčešće počinju sporim gubitkom ravnoteže. Krimski rat upravo je takav trenutak u istoriji, trenutak u kome se svet lomio, tiho ali nepovratno. Bio je to rat koji se često gura na marginu, a koji je zapravo poslednji "stari" rat i prvi moderni globalni sudar imperija. Rat koji s razlogom često nosi naziv nulti svetski rat. Na Krimu se sredinom XIX veka sukobljavaju koncepti moći. Prvi rat velikih sila u kome se frontovi ne tiču samo jednog regiona, već čitavog međunarodnog poretka: Rusija, Osmansko carstvo, Velika Britanija, Francuska i Pijemont (Sardinija) sudaraju se oko pitanja moći, uticaja, mora i legitimiteta. Krim postaje poligon na kome se rađa savremeni rat: rovovi, ratna propaganda, telegraf, fotografija, masovna logistika i medijsko praćenje sukoba. Paralela sa današnjim ratom između Rusije i Ukrajine nije nikakva slučajnost niti metafora, već obrazac: Rusija pokušava da pomeri granice poretka uspostavljenog spolja, Zapad reaguje koalicijama, sankcijama i posrednim ratovanjem a Krim je tačka gde se lome imperijalne ambicije, bezbednosne doktrine i međunarodno pravo. Krimski rat razotkriva mit o stabilnoj Evropi, pokazuje koliko su mirovni sporazumi kratkog daha i koliko se istorija ne ponavlja, već nastavlja. Pričamo o ratu koji je najavio XX vek, o porazu iluzija i o logici sukoba koja i danas oblikuje svet u kome živimo.

    1 tim 54 min
  6. 123 - Demon bojnog polja, Voja Tankosić

    6 FEB.

    123 - Demon bojnog polja, Voja Tankosić

    Još jednom da se pohvalimo da je počela sa radom naša prodavnica, gde možete istorijski odgovorno da trošite svoje pare: 🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/ Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast *Venac besmrtne slave srpska ti vila plete, nad tvojim grobom, Vojo, komitske plaču čete* Vojislav Voja Tankosić, čovek koji je svojom energijom remetio poredak, podizao temperaturu događaja u kojima je učestvovao, detonator jedne epohe koja je pod njegovim uticajem gubila ravnotežu. Dete Tamnave koje je izraslo u oficira zaverenika, komandanta dobrovoljaca, idealistu posvećenog nacionalnoj ideji, heroja balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, drugog čoveka Crne ruke, predanom, beskompromisnom vođi i vojvodi. Bio je figura oko koje se Srbija prelamala između slobode i zavere, ideala i krvi, vizije i brutalne stvarnosti, podignuta na nivo legende i među svojim saborcima i među narodom. U specijalnoj epizodi koju ste vi tražili, istoričar Nikola Đukić i istoričar umetnosti dr Nikola Piperski ulaze pravo u srž biografije čoveka koji je na prelazu dva veka postao sinonim za neustrašivost, političku subverziju i vojničku disciplinu, ali i za haos jedne epohe koja je tražila upravo takve ljude. Tankosićev put je priča o Srbiji koja se iz Kneževine pretvara u modernu državu kroz balkanske ratove, atentate, likvidacije, tajne sastanke, bitke i legende sa bojnog polja. Od dečaka iz Tamnave do vođe dobrovoljaca i jednog od ključnih ljudi Crne ruke, pred nama je biografija koja se ne drži jedne ravne linije, nego ide onako kako ide istorija kada postane ozbiljna: naglo, opasno, nepredvidivo. Majski prevrat, Crna ruka, Balkanski ratovi, atentati, tajne mreže, Istra, Šumadija, Beograd; gde god se lomila istorija, Tankosić je bio u blizini. Ovo je priča o oficiru koji je živeo brže nego što je država mogla da izdrži. O čoveku koji je umeo da mobiliše mase, ali i da komanduje malim, opasnim odredima. O čoveku koji je znao kako se ruši režim, kako se vodi rat i zašto se javnost tako lako deli između divljenja i straha. Đukić i Piperski otvaraju ključne tačke Tankosićevog uspona i njegovog poslednjeg poglavlja u Prvom svetskom ratu, poglavlja koje i danas izaziva rasprave i nerazjašnjene dileme. Njegova smrt nisu kraj priče o Vji Tankosiću, jer, on je simbol cele jedne generacije koja je koja je želela nezavisnu i snažnu Srbiju, ali je istovremeno prolazila kroz lomove, frakcije i unutrašnje sukobe, i u tim lomovima izgorela. Kroz dokumente, svedočenja, političke veze i kulturološke posledice, naši istoričari rekonstruišu i ceo sistem u kojem je baš takav, taj čovek mogao da nastane, i pokušavaju da odgovore na pitanje: gde se završava legenda, a gde počinje stvarni istorijski lik, ponekad surov, ponekad briljantan, uvek opasan, i uvek važan? Uz ovu, ukoliko niste, predlažemo da pogledate i epizodu o Majskom prevratu https://www.youtube.com/watch?v=UT87adj8LI4 Austrougarskom ultimatumu: https://www.youtube.com/watch?v=6BWi2feN6R8 i Gavrilu Principu: https://www.youtube.com/watch?v=cV0MZ_ZHQnE&pp=0gcJCSkKAYcqIYzv

    1 tim 58 min
  7. 122 - Vizantijske carice

    29 JAN.

    122 - Vizantijske carice

    Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast Postoji ukorenjena predstava da je Vizantija svet careva, patrijarha i dvorskih intriga u kojima žene stoje po strani , kao ukras, zalog dinastije ili tiha senka prestola. Ova epizoda razbija upravo taj mit. Jer biti carica u Vizantiji nije značilo biti nevidljiva. Naprotiv. U razgovoru istoričarke umetnosti dr Jovane Milovanović i istoričarke Ivane Veselinović otvara se jedno slojevito i često zanemareno pitanje: šta je zaista značilo biti žena na vrhu najdugovečnije imperije evropske istorije? Vizantijske carice nisu bile samo supruge careva. One su bile regentkinje, zakonodavke, politički igrači, pokroviteljke umetnosti i Crkve, ali i figure oko kojih su se lomile dinastije, ikonoklastičke krize i državni udari. Od Teodore, koja iz najnižih slojeva društva dolazi do samog vrha vlasti i zajedno sa Justinijanom oblikuje zakonodavstvo Carstva, preko Irine Atinske, prve žene u Vizantiji koja samostalno vlada i potpisuje akte kao basileus, pa do Jelene Dragaš, čiji život je bio posvećen politici i podršci sinu, Konstantinu XI Paleologu Dragašu, ova epizoda pokazuje da su carice često bile ključni nosioci moći, čak i kada formalno nisu nosile krunu. Razgovaramo o tome kako je izgledao položaj žena u vizantijskom društvu, gde su bile granice njihovog delovanja, ali i kako su te granice stalno pomerane upravo na dvoru. Koliko je religija bila sredstvo kontrole, a koliko prostor uticaja? Zašto su carice istovremeno slavljenje kao svetice i demonizovane kao opasne zavodnice? I zbog čega je Vizantija, za razliku od mnogih zapadnoevropskih država, relativno često dopuštala ženama da vladaju, makar u kriznim trenucima? Ovo je priča o realnoj moći, političkoj inteligenciji i institucionalnim okvirima koji su caricama omogućavali da budu mnogo više od simbola - žene koje su oblikovale istoriju.

    2 tim 12 min

Betyg och recensioner

5
av 5
2 betyg

Om

HistoryCast otkriva priče iza istorijskih činjenica, upoznaje ljude iza istorijskih likova i nalazi život iza istorijskih datuma.

Du kanske också gillar