Agelast podcast

Galeb Nikačević Hasci-Jare

Najstarija priča na svetu je mit o potrazi. Čovek otkako postoji, on traga. Traganje može da bude prostorno, ali traganje može da bude i unutrašnje. Tragamo za srećom, za identitetom, tragamo pokušavajući da odgovorimo na mnoga pitanja. Kroz razgovore i putovanja, ovo je moja potraga, moj pokušaj da pobegnem od besmisla.Agelast podcast je projekat Galeba Nikačevića.

  1. 6 days ago

    Beograd ima više od 60 tropskih noći godišnje | dr Ivan Simić, dr Ana Šabanović | Agelast 349

    Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/ Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacev Šta je tropska noć? Tropska noć je meteorološki termin koji znači da minimalna temperatura tokom noći ne padne ispod 20 °C. Drugim rečima, čak ni pred zoru vazduh se ne ohladi ispod 20 stepeni. Što se Beograda tiče, klimatski prosek iz perioda 1961–1990. bio je otprilike 10–15 tropskih noći godišnje. U 2017. godini izmereno je preko 50 tropskih noći godišnje, a tokom 2024. i 2025. godine preko 60 tropskih noći u toku godine. Verovatno ste se već navikli na sms poruke upozorenja koje nam stižu od MUP Srbije i Hidrometeorološkog zavoda Srbije na jake i dugotrajne toplotne talase. Brojni urbanisti danas, između ostalog, razmatraju da bi trebalo strateški da se razmišlja i da se gradsko zelenilo zameni vrstama koje će moći da podnesu temperature i klimatske uslove koji nas čekaju u budućnosti. Drugim rečima, strukture gradova, planiranje i infrastrukture moraju da se menjaju, ne samo da bi se prilagodili i ublažili efekte klimatskih promena, već da bi mogli da prežive. Gradovi više ne mogu i ne smeju da budu antropocentrični, to jest, da se odnose isključivo prema čoveku i njegovim potrebama, već kao prioritet moraju da postave celokupnu prirodu, floru i faunu, kruženje materije i protok energije. Unutar tog biodiverziteta humani ekosistem je samo jedan njegov deo.  Upravljanje vodama, smanjenje efekta urbanog toplotnog ostrva ili topografija izgradnje i izbor materijala samo su neki od elemenata tih rešenja. Naši gosti ove nedelje su dr Ivan Simić i dr Ana Šabanović koji se bave upravo urbanizmom i prostornim planiranjem sa akcentom na uticaj klimatskih promena na planiranje i projektovanje, kao i na unapređenje rezilijentnosti gradova na klimatske promene, sa departmana za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Nacionalni program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove: demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_01/SG_119_2023_012.htm https://share.google/WCzTKui9oBkKFVhxf  https://share.google/QgVZWzubswKypMPxn  https://share.google/7MQqMnbDly1f8FQV7 Akcioni plan adaptacije na izmenjene klimatske uslove sa procenom ranjivosti: https://share.google/hYoIneoHzIGgRucHI Strategija zelene infrastrukture: https://share.google/KJkJSemkMNFfJZTU3 URBEL - Plan generalne regulacije sistema zelenih površina Beograda https://share.google/U6qsJSGfA72NYXvL3 Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/ Audio: Marko Ignjatović Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_

    Beograd ima više od 60 tropskih noći godišnje | dr Ivan Simić, dr Ana Šabanović | Agelast 349
  2. 2 Aug

    Kojim vrstama preti nestanak? Prva crvena knjiga sisara Srbije | Milan Paunović | Agelast 348

    Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/ Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacev Koje životinjske vrste smo izgubili, koje su ugrožene, a koje su kritično ugrožene u Srbiji i zašto? Deluje neverovatno, ali dokument koji se bavi ovim problemom — crvena knjiga sisara — do sada nikada nije objavljena u Srbiji. Opšte je poznata činjenica da više od punog veka industrijalizacije, nezajažljiv apetit kapitalizma, kao i brojni drugi faktori za posledicu imaju ne samo klimatske promene, već i dramatičan nestanak velikog broja životinjskih i biljnih vrsta. Pored samog problema izlovljavanja tu je i svesno, nesvesno, ali svakako nesavesno uništavanje velikog broja staništa. Ekosistemi su vrlo složeni, pa time i najmanje promene u njima izazivaju domino efekat sa posledicama čiju dalekosežnost veoma teško možemo da predvidimo. Ali kako stoje stvari u Srbiji, to jest, u regionu? Šta je sa lokalnom faunom, preciznije — sisarima?Tek je nedavno završena prva crvena knjiga sisara Srbije u kojoj su klasifikovane 102 vrste, a koje su potom, prema međunarodnom standardu IUCN-a (International Union for Conservation of Nature), klasifikovane u šest različitih kategorija ugroženosti, od ranjivih, preko kritično ugroženih do, nažalost, iščezlih vrsta.Naš gost ove nedelje je dr Milan Paunović, biolog i bivši direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu. Njegova uža specijalnost je mamalogija (proučavanje sisara) sa posebnim akcentom na istraživanje, rad na terenu, zaštitu i biologiju sisara u Srbiji i regionu. Učestvovao je u značajnim otkrićima i praćenju faune i zaslužan je za registraciju nekih novih vrsta. Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/ Audio: Marko Ignjatović Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_

    Kojim vrstama preti nestanak? Prva crvena knjiga sisara Srbije | Milan Paunović | Agelast 348
  3. 26 Jul

    Kako su evolucija mozga i društveni život doveli do pojave morala? | Biljana Stojković | Agelast 347

    Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/ Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacev Od prvih hominina koji su hodali uspravno do čoveka kakav danas postoji, ljudski mozak se utrostručio. Ovo uvećanje je rezultat složenog spleta faktora: od prelaska na mesnu ishranu i termičke obrade hrane koja je oslobodila ogromne količine energije, pa do života u sve složenijim zajednicama u kojima je preživljavanje zahtevalo sve veću kogniciju. Jedan od ključnih mehanizama bila je neotenija, usporavanje razvića mozga koje je rezultat svega nekoliko genetičkih promena, među kojima i jedna duplikacija gena pre oko 2,5 miliona godina koja je usporila migraciju i time omogućila nakupljanje većeg broja neurona, što je dovelo do formiranja složenijeg neokorteksa. Mozak nije evoluirao sam, već se menjao zajedno sa fizionomijom, ishranom i načinom života ljudi. Uspravni hod je suzio karlicu, a rast mozga uslovio je povećanje lobanje, što je porođaj pomerilo u raniju fazu sa nedovršenim razvojem mozga da bi uopšte prošla kroz porođajni kanal. Ovo je ljudsku novorođenčad učinilo bespomoćnijom od bilo kojeg drugog primata. Vatra i kuvanje su nam omogućili da preživimo sa crevima predugačkim za mesojeda, a apstraktno mišljenje da izgradimo moral i velika, složena društva. O evoluciji čoveka, istoriji evolucione ideje od starih Grka do moderne genetike, o esencijalizmu i njegovoj povezanosti sa naučnim rasizmom i diskriminacijom, o ukrštanju ljudi sa neandertalcima i Denisovcima, nastanku morala i pitanju da li smo zarobljeni sopstvenim genima ili slobodni da osmislimo društvo kakvo poželimo — u novoj epizodi podkasta razgovaramo sa prof. dr Biljanom Stojković. Biljana Stojković je redovna profesorka na Katedri za genetiku i evoluciju Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na istom fakultetu, a od 1996. godine učestvuje u naučnim projektima iz oblasti evolucione biologije. Na Institutu za biološka istraživanja vodi Laboratoriju za eksperimentalnu evoluciju, koju je nasledila od svog profesora i u kojoj se već četrdeset godina prati evolucija populacije pasuljevog žiška. Autorka je knjiga „Darvinijana: vodič kroz evolucionu biologiju" i „Od molekula do organizma: molekularna i fenotipska evolucija". Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/ Audio: Marko Ignjatović Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_

    Kako su evolucija mozga i društveni život doveli do pojave morala? | Biljana Stojković | Agelast 347
  4. 19 Jul

    Život i delo Mike Alasa | Matematičar, ribar, izumitelj, putopisac | Saša Šepec | Agelast 346

    Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/ Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacev Mihailo Petrović, poznatiji kao Mika Alas, bio je ono što bismo danas nazvali renesansnom ličnošću: matematičar, izumitelj, kriptograf, istraživač, putopisac i ribar koji je živeo i delovao na prelazu iz 19. u 20. vek. Konstruisao je hidrointegrator, analogni računar koji je diferencijalne jednačine rešavao potapanjem tela specifičnog oblika u tečnost, a za ovaj izum je na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. osvojio bronzanu medalju. Osmislio je šifarnik koji je u srpskoj diplomatiji i vojsci korišćen do Drugog svetskog rata, daljinar za artiljeriju čiji je patent navodno otkupila ruska vojska, i uređaj za otkrivanje santi leda na principu odbijanja zvuka, mnogo pre pojave sonara. Rođen je u Beogradu, studirao je u Parizu, gde je i doktorirao, a po povratku u Srbiju osnovao je katedru za matematiku i uspostavio moderan studij matematike na Visokoj školi u Beogradu. Bio je jedan od prvih srpskih doktora nauka u ovoj oblasti i čovek koji je postavio temelje matematičke kulture u Srbiji. Profesuru na Visokoj školi dobio je za jedan glas. Sam je kasnije govorio da bi, u slučaju da nije primljen, odustao od matematike i bavio se ribolovom do kraja života. Ribar je, ipak, ostao i tokom profesorske karijere, ali i nakon nje. Čitav život je proveo vezan za Dunav, čamce i ribarske mreže. Istraživao je i opisivao vrste riba u srpskim rekama, beležio ribolovne tehnike i običaje starih ribara svestan da čitava ta tradicija nestaje, a organizovao je i međunarodne izložbe posvećene srpskom ribarstvu na kojima je izlagao alate, mreže i čamce koje je sam prikupljao.  Tridesetih godina prošlog veka odlazi na ekspedicije širom sveta: na Severni i Južni pol, zatim na Karibe, a stigao je i do Indijskog okeana, gde se ukrcao na brod koji lovi kitove, što mu je bio dečački san. S ekspedicija je pisao putopise u kojima je beležio i naučna zapažanja i lične doživljaje. O liku i delu Mihaila Petrovića Alasa, o kontekstu vremena u kojem je Srbija sistematski slala mlade ljude u inostranstvo da se školuju i vrate sa znanjem, o njegovim izumima, ekspedicijama i protivrečnostima, muzejskoj delatnosti u Srbiji, i o tome zašto je matematika jedna od najkorisijih stvari na svetu, u novoj epizodi podkasta razgovaramo sa Sašom Šepecom, muzejskim savetnikom u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu. Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/ Audio: Marko Ignjatović Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_

    Život i delo Mike Alasa | Matematičar, ribar, izumitelj, putopisac | Saša Šepec | Agelast 346
  5. 12 Jul

    „Pamćenje gusenice se prenosi na leptira, čak i u sledeću generaciju" | Miloš Popović | Agelast 345

    Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/ Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacev Metamorfoza leptira jedan je od najfascinantnijih procesa u prirodi, a čak ni nauka još uvek ne može da ga razume u potpunosti. Unutar lutke, stadijuma između gusenice i leptira, gusenica se potpuno razgradi, a sve što ostane je tečnost u kojoj su razbacane pojedinačne ćelije. Iz te tečnosti, leptir se izgradi od nule: sva tkiva, svi organi, delovi tela, krila. Nedavni eksperimenti su pokazali nešto još neobičnije: pamćenje gusenice se prenosi na leptira koji iz nje nastane, pa čak i na njegovu sledeću generaciju. Leptiri na Zemlji postoje više od 300 miliona godina, a nastali su u periodu karbona, pre pojave dinosaurusa. Danas su jedni od najvažnijih bioindikatora stanja ekosistema. Na osnovu prisustva ili odsustva određenih vrsta, naučnici sa velikom preciznošću mogu da utvrde kakvo je zdravlje staništa i koliko su ozbiljne posledice intenzivne poljoprivrede, klimatskih promena ili gubitka podzemnih voda. U Srbiji su tri vrste leptira proglašene regionalno izumrlim, a populacije čak i u zaštićenim područjima beleže dramatičan pad. Leptiri su fascinirali ljudske civilizacije i mnogo pre pojave nauke. Starogrčka reč za leptira je psihe, što istovremeno znači i duša. U astečkoj kulturi, leptiri su smatrani dušama najhrabrijih ratnika i njihovo ubijanje bilo je nezamislivo. Nezavisno od kontinenta i epohe, leptiri su u gotovo svim civilizacijama simbolizovali ljudsku dušu i ponovno rođenje. O evoluciji, biologiji, kulturnoj istoriji i ugroženosti leptira, u novoj epizodi podkasta razgovaramo sa dr Milošem Popovićem, lepidopterologom i ekologom iz Zaječara. Zaposlen je kao viši naučni saradnik na Departmanu za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, a doktorirao je na temu populacione ekologije močvarnog mravnika, vrste leptira koju je sa kolegama prvi put pronašao u Srbiji kod Subotice 2012. godine. Jedan je od pokretača aplikacije „Biologer“, najveće otvorene baze podataka o biodiverzitetu u jugoistočnoj Evropi, i koautor predstojeće Crvene knjige dnevnih leptira Srbije. Član je udruženja „Eko Istok“, koje se trenutno bori za zaštitu klisure reke Timok i sprečavanje otvaranja rudnika bakra u neposrednoj blizini UNESCO-vog nalazišta Felix Romuliana kod Zaječara. O Biologer inicijativi:https://info.biologer.orghttps://biologer.rs Biologer Android aplikacija:https://play.google.com/store/apps/details?id=org.biologer.biologer Izvorni kod Biologer aplikacije:https://github.com/BiologerFB stranica o leptirima:https://www.facebook.com/groups/butterflyserbia Info za ljude koji žele da se pridruže brojanju leptira:https://info.biologer.org/sr_latin/posts/butterflies-15-minutes/ Metamorfoza zajednica za monitoring leptira u Srbiji:https://metamorfoza.substack.com WhatsUp grupa projekta monitoringa leptira u Beogradu:https://chat.whatsapp.com/LSRrYlTIeED8d3Blv65A3j Sajt ekološke inicijative "Timočka buna": https://timockabuna.org Pronađite našeg gosta na društvenim mrežama:https://www.facebook.com/gpopac/https://www.facebook.com/biologer.team/https://www.instagram.co...

    „Pamćenje gusenice se prenosi na leptira, čak i u sledeću generaciju" | Miloš Popović | Agelast 345
  6. 5 Jul

    „Dobar fotograf je onaj koji čini vidljivim ono što je nevidljivo“ | Muhammed Muheisen | Agelast 344

    Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/ Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacev Muhammed Muheisen je dvostruki dobitnik Pulicerove nagrade, najprestižnijeg novinarskog priznanja na svetu.  Petnaest godina je radio za Associated Press kao jedan od njihovih glavnih fotoreportera, pokrivajući izraelsko-palestinski sukob, rat u Iraku, Jemensku revoluciju, Arapsko proleće, građanski rat u Siriji, izbegličku krizu širom Evrope, sahranu Nelsona Mandele i desetine drugih velikih događaja širom sveta. Časopis Time ga je 2013. proglasio najboljim agencijskim fotografom na svetu.  U Srbiju je prvi put došao 2017. godine, kada je u napuštenim skladištima iza Glavne železničke stanice u Beogradu fotografisao stotine maloletnih izbeglica bez pratnje, dece starosti od osam do šesnaest godina, koja su sama pešačila iz Avganistana i Pakistana do Evrope. Drugi put je došao nedavno, na otvaranje svoje izložbe fotografija „Trenuci u vremenu", kojom predstavlja život izbeglica širom sveta. Ključna prekretnica u njegovoj karijeri desila se kada je odlučio da objektiv „okrene na drugu stranu“. Umesto eksplozija i tenkova, fokus je pomerio na fotografisanje ljudi koji nastavljaju da žive usred ratnih sukoba: njihovu otpornost, hrabrost, trenutke radosti koji opstaju i u najtežim okolnostima. Nakon petnaest godina dokumentovanja sukoba, izbegličkih kriza i života u ratnim zonama, Muheisen je napustio jednu od najmoćnijih novinskih agencija na svetu, zbog toga što, kako kaže, više nije mogao samo da posmatra. Zajedno sa suprugom je osnovao fondaciju Everyday Refugees, kroz čiji rad se danas vraća u zajednice koje je fotografisao, i pomaže im na različite načine. Profesionalni put je nastavio kao fotograf National Geographic-a, gde radi i danas.  O odrastanju u Jerusalimu usred sukoba, fotografiji kao terapiji i misiji, ceni koju fotoreporter plaća za izveštavanje iz ratnih zona, iskustvima sa terena, moralnim dilemama, i o tome zašto je napustio jednu od najmoćnijih novinskih agencija na svetu da bi pomagao ljudima koje fotografiše, sa Muhammedom razgovaramo u novoj epizodi podkasta. Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/ Audio: Marko Ignjatović Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_

    „Dobar fotograf je onaj koji čini vidljivim ono što je nevidljivo“ | Muhammed Muheisen | Agelast 344
  7. 1 Jul

    „Mi volimo da kažemo, ne da smo lokalni mediji nego mediji zajednice”, Južne vesti/021/Glas Šumadije

    Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/ Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacev Ovoga puta fokus je na važnosti, održivosti i problemima sa kojima se suočavaju upravo lokalni mediji. Lako je govoriti o centralnim i nacionalnim medijima koji su skoro uvek u fokusu šire javnosti dok se važnost i uloga lokalnih medija često prenebregava u toj jednačini. Sa druge strane, pritisci, finansijski problemi, kao i njihova presudna uloga u informisanosti i koheziji javnog prostora ostaje zanemarena. Kako biti istovremeno finansijski održiv, nezavistan i odgovarati na pitanja lokalnih zajednica u vremenima kada pritisci, posebno u manjim sredinama redovno idu i do interpesonalnog nivoa? Lokalni mediji su najčešće mesto gde buduće velike medijske ličnosti stasavaju, ali se veoma teško zadržavaju u nemilosrdnim tržišnim uslovima. Gosti u ovoj epizodi su nam predstavnici medija iz tri regiona, a to su: 1. Slobodan Krajnović, 021 iz Novog Sada2. Vitomir Ognjanović, Južne vesti3. Jovanka Nikolić, Glas Šumadije Ova epizoda podkasta je nastala u okviru UNESCO projekta „Izgradnja poverenja u medije u Jugoistočnoj Evropi: Podrška novinarstvu kao javnom dobru“, koji finansira EU. Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/ Audio: Marko Ignjatović Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_

    „Mi volimo da kažemo, ne da smo lokalni mediji nego mediji zajednice”, Južne vesti/021/Glas Šumadije
  8. 28 Jun

    Kako pauci lete kilometrima bez krila i prave mrežu jaču od čelika? | dr Gordana Grbić | Agelast 343

    Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/ Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacev A1: https://a1.rs/privatni Mazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook:  / mazdasrbija3. Instagram:   / mazda.rs Svi pauci su otrovni, ali oko 90% njih ima toliko slab usni aparat da ne može da probije ljudsku kožu. Oni koji mogu, svesno kontrolišu da li će pri ujedu da ispuste otrov i u kojoj količini, jer za njegovu proizvodnju troše ogromne količine energije. Paučina, jedno od najvećih čuda prirodne arhitekture, smatra se jačom od čelika, otporna je na bakterije i nerastvorljiva u vodi. Pauci nemaju krila, ali lete, tako što ispuste dugačku nit paučine i puste da ih vetar nosi. Na takav način, mogu da prelete i na stotine kilometara. Pauci su najbrojniji kopneni beskičmenjaci na planeti i nastanjuju sve ekosisteme osim Antarktika. Opisano je više od 53.000 vrsta pauka, a samo u poslednjih 20 godina, u svetski katalog je uneto više od 14.000 novih. U Srbiji ih je zabeleženo oko 750, dok bi stvarni broj trebao da bude mnogo veći, zbog toga što ogromni delovi zemlje nikada nisu sistematski istraženi. Vrste poput crne udovice i tarantule vekovima izazivaju strah i divljenje među ljudima, što je dovelo do stvaranja brojnih mitova i narodnih rituala, ali i do naučnih otkrića koja su još neverovatnija od bilo koje legende. O fascinantnoj biologiji, evoluciji i zabludama koje prate jednu od najstigmatizovanijih grupa životinja na svetu, u novoj epizodi podkasta razgovaramo sa dr Gordanom Grbić, biološkinjom i arahnološkinjom iz Novog Sada. Biologiju je diplomirala na Univerzitetu u Novom Sadu, gde se specijalizovala za zaštitu životne sredine. Doktorirala je na temu paukova Subotičke peščare, gde je sa timom sakupila više 23.000 primeraka pauka i popisala 225 vrsta, od kojih je 30 prvi put pronađeno u Srbiji. Vodila je istraživanja i na Fruškoj gori i Deliblatskoj peščari, koristeći paukove kao bioindikatore stanja ekosistema i kao dodatne argumente za zaštitu staništa. Jedna je od osnivačica udruženja „Paukovi Srbije“ i trenutno je jedina arahnološkinja u Srbiji, nakon što su svi ostali stručnjaci za paukove napustili zemlju. Saznajte više na sajtu: http://www.paukovisrbije.com/                                       https://www.facebook.com/paukovisrbije/ Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/ Audio: Marko Ignjatović Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https:...

    Kako pauci lete kilometrima bez krila i prave mrežu jaču od čelika? | dr Gordana Grbić | Agelast 343

About

Najstarija priča na svetu je mit o potrazi. Čovek otkako postoji, on traga. Traganje može da bude prostorno, ali traganje može da bude i unutrašnje. Tragamo za srećom, za identitetom, tragamo pokušavajući da odgovorimo na mnoga pitanja. Kroz razgovore i putovanja, ovo je moja potraga, moj pokušaj da pobegnem od besmisla.Agelast podcast je projekat Galeba Nikačevića.

You Might Also Like