Lens EU

Presshaus
  • 0,0 (0)
  • Politika

Novi tjedni podcast LENS EU na pet jezika trebali bi približiti europsku politiku ljudima koji su njome izravno pogođeni. Odluke EU-a oblikuju cijene energije, prava na zaštitu podataka, tržišta nekretnina i vjerodostojnost izbora diljem kontinenta. Unatoč tome, politički Bruxelles za mnoge Europljane djeluje pomalo apstraktno. Ideja ovog podcasta je da tu europsku politiku približimo našim čitateljima i slušateljima. LensEU koordinira OKO.press iz Poljske. Ostali partneri su CORRECTIV iz Njemačke, Die Presse iz Austrije, TVNET iz Latvije i Telegram iz Hrvatske. Projekt podržavaju međunarodna novinska agencija AFP iz Francuske, ENEX iz Luksemburga i Mainspring iz Austrije. Projekt sufinancira Europska unija u sklopu programa Multimedia Actions, a traje 24 mjeseca počevši od travnja 2026. U titlovanju i prijevodu podcasta korišteni su AI alati.

Bölümler

  1. 22 sa. önce

    Može li se Europa naoružati zajedno?

    Europa ubrzano ulaže u obranu, a u središtu te promjene nalazi se SAFE (Security Action for Europe) – novi instrument EU-a vrijedan do 150 milijardi eura koji državama članicama omogućuje povoljne zajmove za vojne sposobnosti i potiče zajedničku nabavu opreme. U ovoj epizodi LENS podcasta razgovaramo s europskim povjerenikom za obranu i svemirAndriusom Kubiliusom o razlozima pokretanja SAFE-a, dok kroz priloge iz Hrvatske, Latvije i Poljske istražujemo kako se program primjenjuje u praksi – od kontroverzne hrvatske nabave tenkova Leopard 2 i propuštene prilike za domaću obrambenu industriju, preko latvijskog ulaganja u dronove i vlastitu proizvodnju, do poljske političke polarizacije oko najveće prijave za SAFE sredstva u Europi. Epizoda postavlja ključno pitanje: može li se Europa doista naoružati zajedno, ili će nacionalni interesi i dalje usporavati zajedničku obrambenu integraciju? Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. AI transkript: 00:00:05,120 --> 00:00:17,140 [Speaker 0] Europa se priprema za nešto za što se nadala da se više nikada neće morati suočiti. Diljem kontinenta vlade naručuju projektile, bespilotne letjelice, streljivo, oklopna vozila i sustave protuzračne obrane.  00:00:18,180 --> 00:00:51,280 [Speaker 0] Proračuni za obranu rastu. Od tvornica se traži da proizvode brže, a promijenio se i politički rječnik. Europa više ne govori samo o potpori Ukrajini, već govori o vlastitoj obrani. Ali postoji problem. Oružje je skupo. Mnoge su vlade već pod pritiskom duga, inflacije i napregnutih državnih proračuna, a europske su zemlje desetljećima gradile svoje obrambene sustave, uglavnom odvojeno kupujući različitu opremu od različitih dobavljača prema različitim nacionalnim planovima.  00:00:52,990 --> 00:01:19,700 [Speaker 0] Tu na scenu stupa SAFE. SAFE je kratica za sigurnosnu akciju za Europu. To je novi instrument Europske unije za zajmove u području obrane, vrijedan do sto pedeset milijardi eura, osmišljen kako bi pomogao državama članicama da brže investiraju u vojne sposobnosti i gdje je to moguće kupuju ih zajedno. No, SAFE nije samo tehnički instrument financiranja. On nameće puno veće pitanje može li se Europa doista ponovno naoružati zajedno?  00:01:22,100 --> 00:01:31,890 [Speaker 0] Dobar dan i dobrodošli u LANCEU podcast u kojem detaljno analiziramo što pokreće europsku zajednicu. Ja sam Linda Anna Daldere, novinarka TV Neta u Latviji.  00:01:33,100 --> 00:02:03,800 [Speaker 0] Svaki tjedan okupljamo sugovornike iz cijele Europe kako bismo istražili kako europske odluke utječu na ljude diljem kontinenta. Danas se pitamo kako bi SAFE mogao preoblikovati europsku obranu i može li ispuniti svoje obećanje. Kako bismo to istražili, čut ćemo stajališta Europske komisije i iz cijele Europe, uključujući Hrvatsku, Latviju i Poljsku. Za početak sam pitala europskog povjerenika za obranu i svemir Andriusa Kubiliusa zašto je, eh, uopće trebao S A F E.  00:02:03,800 --> 00:02:08,620 [Speaker 1] Well SAFE, eh, was you know targeting one-  00:02:08,620 --> 00:02:15,800 [Speaker 0] Za početak sam pitala europskog povjerenika za obranu i svemir Andriusa Kubiliusa zašto je, eh, uopće trebao S A F E.  00:02:16,840 --> 00:02:29,980 [Speaker 1] Well SAFE, eh, ovaj bio je, znate, usmjeren na jedan ovaj od izazova koji smo ovaj, eh, trebali riješiti, a to je kako povećati ovaj, ovaj vrlo brzo dostupna financijska sredstva s-s državama članicama  00:02:29,980 --> 00:02:31,220 [Speaker 2] [preklapajući dijalog]  00:02:31,220 --> 00:02:32,489 [Speaker 1] Zauzeće s-s-s obrambenim sposobnostima.  00:02:33,680 --> 00:02:37,340 [Speaker 1] Eh, defence, dakle ovaj, eh  00:02:37,340 --> 00:02:37,900 [Speaker 2] [preklapajući dijalog]  00:02:37,900 --> 00:02:39,460 [Speaker 1] Gdje ste, govorimo o  00:02:39,460 --> 00:02:40,049 [Speaker 2] [preklapajući dijalog]  00:02:40,049 --> 00:02:40,049 [Speaker 1] Uklonjen, zato što  00:02:40,049 --> 00:02:40,049 [Speaker 2] [preklapajući dijalog]  00:02:40,049 --> 00:02:42,300 [Speaker 1] U ovom trenutku europske eh  00:02:42,300 --> 00:02:43,960 [Speaker 2] [preklapajući dijalog]  00:02:43,960 --> 00:02:47,420 [Speaker 1] S ovim, u tome su s našim transatlantskim partnerima  00:02:47,420 --> 00:02:47,670 [Speaker 2] [preklapajući dijalog]  00:02:47,670 --> 00:02:55,150 [Speaker 1] Gledamo našu obranu i zato što su novac svojih poreznih obveznika. Eh, gdje su ovaj  00:02:55,150 --> 00:02:55,329 [Speaker 2] [preklapajući dijalog]  00:02:55,329 --> 00:02:59,890 [Speaker 1] Gdje su transatlantski partneri. Oni vide sada da zbog strateških razloga  00:02:59,890 --> 00:03:00,420 [Speaker 2] [preklapajući dijalog]  00:03:00,420 --> 00:03:00,620 [Speaker 1] U  00:03:01,880 --> 00:03:11,630 [Speaker 1] pacifičkoj regiji prema zapadnoj hemisferi i traže od nas da preuzmemo odgovornost za europsku, ovaj, obranu, a to znači da, znate, vrlo brzo moramo povećati ovaj obrambeni  00:03:11,630 --> 00:03:13,040 [Speaker 2] [preklapajući dijalog]  00:03:13,040 --> 00:03:18,800 [Speaker 1] Sustav, tako da je SAFE bio jedan od instrumenata, ali ne jedini. Također, vi, hm,  00:03:20,320 --> 00:04:24,940 [Speaker 1] mi smo, hm, odobrili takozvanu nacionalnu izuzeće klauzulu koja je omogućila državama članicama da troše svoj nacionalni novac, eh, više za obranu, a ne da imaju problema sa svojim deficitom. Tako da, ovaj, posebno za zemlje istočnog krila za baltičke države koje se suočavaju s, ovaj, ovaj, velikim prijetnjama, ovaj, od moguće ruske agresije. Ovo je ulaganje u obranu je vrlo ključno i naravno, ovo je ulaganje ne samo u nacionalnu obranu, nego i ulaganje u europsku, jačan...

    25 dk.

  2. 2 Tem

    Šume u opasnosti: Klimatske promjene mijenjaju lice Europe

    Znate li da čak 40 posto Europe prekrivaju šume? U ovoj epizodi Lens EU podcasta istražujemo kako se europske šume nose s klimatskim promjenama – kontinent se zagrijava gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka, a požari, suše i najezde štetočina poput potkornjaka sve ozbiljnije ugrožavaju šumske ekosustave od Latvije do Iberskog poluotoka. Novinar portala OKO.press razgovara s klimatologom Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih učinaka te novinarkom TVNET grupe iz Latvije o tome zašto su šume ključna infrastruktura – jednako važna kao ceste i bolnice – i što je potrebno da prežive i ostanu naš "zeleni zlatni rudnik" za buduće generacije. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. Što je Lens EU podcast? Novi tjedni podcast Lens EU na pet jezika trebali bi približiti europsku politiku ljudima koji su njome izravno pogođeni. Odluke EU-a oblikuju cijene energije, prava na zaštitu podataka, tržišta nekretnina i vjerodostojnost izbora diljem kontinenta. Unatoč tome, politički Bruxelles za mnoge Europljane djeluje pomalo apstraktno. Ideja ovog podcasta je da tu europsku politiku približimo našim čitateljima i slušateljima. LensEU koordinira OKO.press iz Poljske. Ostali partneri su CORRECTIV iz Njemačke, Die Presse iz Austrije, TVNET iz Latvije i Telegram iz Hrvatske. Projekt podržavaju međunarodna novinska agencija AFP iz Francuske, ENEX iz Luksemburga i Mainspring iz Austrije. AI transkript: 00:00:00,300 --> 00:00:21,640 [Speaker 0][muzika] Jeste li znali da je čak četrdeset posto Europe pokriveno šumama? Kako je Europa jedna od regija koje se najbrže zagrijavaju na svijetu, znanstvenici već dugo upozoravaju na posljedice klimatskih promjena za europske šume, pri čemu se stotine tisuća hektara suočavaju s poremećajima u nadolazećim godinama.  00:00:23,060 --> 00:00:52,030 [Speaker 0]Lens.eu približava ono što pokreće europsku zajednicu. Ja sam vaš domaćin Vojček Košć, novinar za klimu i okoliš u Oko.presu, poljskom neovisno financiranom portalu za provjeru činjenica. Zajedno s lokalnim i slobodnim novinarima iz cijele Europe raspravljamo o našoj zajedničkoj europskoj sadašnjosti i budućnosti. Što nas veseli, što nas brine, kako se države članice EU-a namjeravaju nositi s današnjim problemima i kako planiraju našu zajedničku budućnost.  00:00:53,260 --> 00:02:07,630 [Speaker 0]Danas ćemo razgovarati o tome kako se europske šume bore s utjecajem klimatskih promjena. No najprije jesu li šume uopće važne ljudima? Intuitivan odgovor čini se očiglednim, ali postoje i istraživanja koja to dokazuju. U lipnju prošle godine Sveučilište u Varšavi objavilo je rezultate prekograničnog istraživanja s ciljem utvrđivanja koliko su šume zapravo vrijedne ljudima. Istraživanje u kojem je sudjelovalo više od jedanaest tisuća ljudi u dvanaest zemalja, uključujući Austriju, Njemačku, Francusku, Dansku, Švedsku, Slovačku i Češku, pokazuje da, citiram sažetak istraživanja na web stranici sveučilišta, „vrijednost šume daleko nadilazi drvnu građu koju može dati. Prema istraživanju, devedeset posto europskih građana posjeti šumu barem jednom godišnje, a mnogi to čine i mnogo češće. Ono što je važno, bez obzira idu li ljudi u šetnju, na trčanje ili u potragu za hranom, gotovo svi cijene šume koje su prirodne, raznolike i bogate strukturom i bioraznolikošću. To pokazuje da zaštita takvih šuma nije korisna samo za okoliš, već i za društvo u cjelini”, stoji u sažetku istraživanja.  00:02:09,560 --> 00:02:43,100 [Speaker 0]No što šumu čini privlačnom? To se donekle razlikuje od zemlje do zemlje, ali neki su obrasci jasni, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Varšavi. Općenito se preferiraju stara visoka stabla. Ljudi također naginju raznolikijim šumama s izrazitom preferencijom prema mješovitim sastojinama u odnosu na jednovrsne, bilo bjegogorične ili crnogorične. U Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj ispitanici su čak bili spremni platiti u smislu dodatnog putovanja za prirodnije šume koje uključuju mrtvo drvo, stoji u sažetku istraživanja.  00:02:44,740 --> 00:03:14,870 [Speaker 0]Te su kvalitete, međutim, ugrožene klimatskim promjenama. Prema podacima koje je prikupio Copernicus, služba Europske unije za klimatske promjene, Europa se zagrijala za između dva zarez tri stupnja Celzija i dva zarez četiri stupnja Celzija od predindustrijskog doba. Ova stopa znači da se kontinent zagrijava otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka, koji iznosi oko jedan zarez tri stupnja Celzija do jedan zarez četiri stupnja Celzija zagrijavanja.  00:03:16,400 --> 00:03:37,060 [Speaker 0]Grubo govoreći, što postaje toplije, to vrijeme postaje ekstremnije i manje predvidljivo, pa šumski požari, olujna nevremena i dugotrajne suše postaju svakodnevica. To jednostavno ne može ostaviti šume EU-a netaknutima, a klimatske promjene ih već preoblikuju i nastavit će to činiti godinama koje dolaze.  00:03:38,240 --> 00:04:09,300 [Speaker 0]Istraživanje iz ožujka dvije tisuće dvadeset i šeste objavljeno u časopisu Science pokazalo je da, citiram: „U scenariju s globalnim zagrijavanjem ograničenim na otprilike dva stupnja Celzija istraživači su otkrili da bi se godišnje pogođeno šumsko područje moglo povećati sa sto osamdeset tisuća hektara na otprilike dvjesto šesnaest tisuća hektara godišnje do kraja stoljeća u usporedbi s već neviđenim razinama poremećaja od tisuću devetsto osamdeset i šeste do dvije tisuće dvadesete godine." Kraj citata.  00:04:10,360 --> 00:05:11,520 [Speaker 0]Istraživanje sugerira da je situacija već strašna. U istraživanju se navodi da će se šume u južnoj i zapadnoj Europi vjerojatno suočiti s najvećim pritiskom, pri čemu će se obrasci poremećaja najnaglije mijenjati u tim regijama. Očekuje se da će sjeverna Europa ukupno pretrpjeti manje štete, ali istraživači upozoravaju da je i dalje vjerojatna pojava lokaliziranih područja s ozbiljnim oštećenjima šuma. Prošle je godine diljem Aju zabilježeno više od osamnaest stotina šumskih požara koji su u atmosferu ispustili oko trideset osam milijuna tona ugljikova dioksida. Znanstvenici su rekli da su mnogi izbili u područjima gdje su neobični vremenski obrasci učinili uvjete daleko toplijima i sušnijima od normale. World Weather Attribution međunarodna je istraživačka inicijativa koja proučava ekstremne događaje poput toplinskih valova, poplava, suša ili šumskih požara i pita se koliko su ih klimatske promjene učinile vjerojatnijima ili intenzivnijima.  00:05:12,740 --> 00:07:31,192 [Speaker 0]Koristi vremenska opažanja i klimatske modele za izradu brzih znanstvenih procjena često dok je događaj još svjež u vijestima. Prema njihovom istraživanju prošlogodišnjih šumskih požara u Španjolskoj i Portugalu koji su progutali čak šesto četrdeset tisuća hektara ili jedan posto cijelog Pirenejskog poluotoka, očekuje se da će se ekstremni uvjeti koji su ih potaknuli događati otprilike svakih petnaest godina pod trenutnim uvjetima zagrijavanja klime. Očekivalo bi se da se takvi katastrofalni događaji dogode manje od jednom u petsto godina bez klimatskih promjena. Razgovarao sam s doktorom Christopherom Ryderom s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime, jednim od koautora istraživanja. Njegovo istraživanje usmjereno je na utjecaje klimatskih promjena na šume i prilagodbu tim utjecajima. Dakle, ne govorimo o modeliranju nečega u budućnosti ili projekcijama i scenarijima. To je stvarno u postojećim podacima, da. Dakle, imamo puno požara na Sredozemlju. Zatim imamo naravno interakcije suše i potkornjaka koje su vrlo važne u srednjoj Europi. Imamo i oluje. Kod oluja je to malo kompliciranije jer klimatski signal u oluja...

    16 dk.

  3. 25 Haz

    Tajne mobitela Vilija Beroša: Rat EPPO-a i hrvatskih istražitelja

    Ova epizoda EU Lens podcasta istražuje kako Ured europskog javnog tužitelja — EPPO — mijenja borbu protiv korupcije i prijevara diljem Europske unije, i što zapravo znači imati nadnacionalno tužiteljsko tijelo koje djeluje na tlu država članica. Razgovaramo s kolegama iz Poljske, novopridošlice u EPPO-u, i Latvije, gdje je ured već pokrenuo velika uhićenja, kako bismo razumjeli kako EPPO djeluje diljem EU. U središtu svega stoji Hrvatska, gdje je EPPO-ov rad izazvao jedan od najvećih institucionalnih sukoba u novijoj povijesti zemlje - rat oko nadležnosti nad slučajem bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša između hrvatskih i europskih tužitelja. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. Što je Lens EU podcast? Novi tjedni podcast Lens EU na pet jezika trebali bi približiti europsku politiku ljudima koji su njome izravno pogođeni. Odluke EU-a oblikuju cijene energije, prava na zaštitu podataka, tržišta nekretnina i vjerodostojnost izbora diljem kontinenta. Unatoč tome, politički Bruxelles za mnoge Europljane djeluje pomalo apstraktno. Ideja ovog podcasta je da tu europsku politiku približimo našim čitateljima i slušateljima. LensEU koordinira OKO.press iz Poljske. Ostali partneri su CORRECTIV iz Njemačke, Die Presse iz Austrije, TVNET iz Latvije i Telegram iz Hrvatske. Projekt podržavaju međunarodna novinska agencija AFP iz Francuske, ENEX iz Luksemburga i Mainspring iz Austrije. AI transkript: 00:00:00,240 --> 00:00:04,240 [Speaker 0] Zamislite WhatsApp grupu u kojoj ministra zdravstva zovu Mali.  00:00:05,440 --> 00:00:08,160 [Speaker 0] Premijera zovu po nadimku Plenki.  00:00:09,300 --> 00:00:16,760 [Speaker 0] Članovi grupe su dvije osobe iz zagrebačkog krim podzemlja i šef lokalne podružnice HZJZ-a.  00:00:18,340 --> 00:00:32,520 [Speaker 0] Oni dogovaraju nabavu robotskih kirur-kirurških uređaja za hrvatske bolnice. Problem je što bolnicama ti uređaji zapravo ne trebaju, a prodaju se debelo iznad stvarne cijene kako bi svi uključeni profitirali.  00:00:33,560 --> 00:00:40,860 [Speaker 0] Jedan od sudionika piše da je Mali osobno zvao bolnicu u Splitu i naredio im da ne kupuju konkurentski uređaj.  00:00:42,000 --> 00:01:04,110 [Speaker 0] Te su poruke završile u istrazi Ureda europskog javnog tužitelja EPPO. I upravo u trenutku kada su se europski istražitelji domogli najosjetljivijeg materijala u novijoj povijesti hrvatskog pravosuđa, to je postalo okidač za institucionalni rat koji traje već dvije godine, a čiji se epilog trenutačno piše u Luksemburgu.  00:01:05,920 --> 00:04:40,060 [Speaker 0] [muzika] Dobar dan i dobrodošli u podcast Lens.eu. Moje ime je Filip Raunić. Voditelj sam podcasta na hrvatskom portalu Telegram. Danas razgovaramo o EPPO-u, instituciji koja zvuči kao suhoparna pravna kratica, ali je zapravo u središtu jedne od najvećih drama u hrvatskom pravosuđu u posljednje dvije godine. EPPO, Ured europskog javnog tužitelja, postoji od 2021., sjedište mu je u Luksemburgu, a do kraja ove godine vodi ga rumunjska tužiteljica Laura Kövesi. U EPPO-u sudjeluju dvadeset četiri od dvadeset sedam država članica EU-a. Hrvatska je među njima od samog početka. Institucija postoji radi progona korupcije i prijevara na štetu proračuna EU-a. I upravo zato je toliko zanimljivo kada EPPO otvori istragu protiv hrvatskog ministra, a domaće tužiteljstvo im, najblaže rečeno, otme istragu iz ruku. Danas o tome razgovaram sa svojim kolegama Jasminom Klarićem i Dorom Kršul s Telegrama koji su ovu priču pratili iz prvog reda. Proći ćemo kroz tri stvari: slučaj Beroš, slučaj ge-geodezija i veliki sukob oko nadležnosti koji se trenutačno vodi pred sudom EU-a, a koji bi mogao promijeniti pravila igre za sve buduće slučajeve u sve dvadeset četiri zemlje. Kasnije u epizodi čut ćemo i kolege iz Poljske i Litve. [muzika] Studeni 2024. Petak ujutro. Hrvatska policija kuca na vrata i uhićuje ministra zdravstva Vilija Beroša, najpopularnijeg hrvatskog ministra i političara iz doba pandemije koronavirusa. Premijer Plenković ga smjenjuje s dužnosti istog dana brzinom koja se rijetko viđa kod ove Vlade. Zajedno s njim padaju i neurokirurg Krešimir Rotim koji vodi zagrebačku Polikliniku te poduzetnik Saša Pozder čija tvrtka nabavlja medicinsku opremu. Na prvi pogled priča zvuči poznato. Beroša se sumnjiči da je odobrio nabavu skupih robotskih uređaja za bolnice preplaćenih za dvadeset do trideset posto, pri čemu se dio tog novca vraćao kroz mrežu ljudi i tvrtki. Ono što je dodatno zapalilo medije bila je pojava imena poznatih osoba iz zagrebačkog podzemlja. I upravo ta WhatsApp prepiska, ona s Malim i Plenkijem spomenuta na početku, postaje jedan od ključnih dokaza. No, ono što ovaj slučaj čini posebnim nije sama korupcija. Na to smo, nažalost, navikli. Posebno je to što su se dvije tužiteljske institucije izravno sudarile. EPPO je već tiho istraživao slučaj od srpnja te godine, pola godine prije nego što su se uhićenja uopće dogodila. DORH pokreće vlastite, uhm, izvide tek nekoliko tjedana ranije i provodi spektakularno uhićenje tog petka ujutro, preplavljujući naslovnice. Istog dana EPPO i službeno otvara istragu protiv Beroša i još sedmero ljudi te traži od DORH-a da im preda slučaj. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić to odbija i sam odlučuje da je njegov ured, a ne EPPO, nadležan za taj slučaj. I tu počinje pravi sukob. Onaj u koji ćemo ući u trećem bloku.  00:04:42,600 --> 00:05:03,000 [Speaker 0] [muzika] Jasmin, drago mi je što si opet s nama u studiju prvi put u podcastu EU Lens. EPPO je ušao u ovo pola godine prije DORH-a. Zašto je po tvom mišljenju državni odvjetnik reagirao tako brzo i preuzeo cijelu priču?  00:05:03,000 --> 00:05:03,360 [Speaker 1] Pa  00:05:04,640 --> 00:05:08,020 [Speaker 1] čini se prilično jednostavno. Odgovor se čini prilično očiglednim.  00:05:09,240 --> 00:05:16,120 [Speaker 1] Državni odvjetnik je htio doći do komunikacijskih uređaja, mobitela i laptopa od  00:05:17,800 --> 00:05:43,040 [Speaker 1] ministra zdravstva prije nego što to učine europski istraž-istražitelji. To je jedino, to je jedino logično objašnjenje za sve što se dogodilo, jer nemoguće je provesti takvu istragu u samo nekoliko tjedana. Postoji još jedna istraga sada u Hrvatskoj koju vodi državni odvjetnik i, eee,  00:05:44,620 --> 00:05:56,150 [Speaker 1] njegovi istražitelji. Radi se o navodno koruptivnim poslovima u jednoj maloj županiji u Hrvatskoj. Eee,  00:05:57,680 --> 00:06:08,000 [Speaker 1] radi se o pedeset tisuća eura, a rekli su da taj slučaj istražuju već godinu dana  00:06:08,000 --> 00:06:12,880 [Speaker 1] A onda su ministra zdravstva istražili u dva ili tri tjedna. Dajte molim vas.&nbs...

    31 dk.

  4. 18 Haz

    Suše u Europi više nisu iznimka, postaju pravilo

    Suša više nije problem samo nekoliko regija – pogodila je gotovo cijelu Europu, od isušenih rijeka u Njemačkoj do šumskih požara u Škotskoj i toplinskih udara u Francuskoj. U ovoj epizodi LENS EU podcasta CORRECTIV.Europe analizira podatke europskog programa Copernicus za razdoblje od 2012. do 2026. godine i otkriva da su dvije trećine europskih regija u nekoj od proteklih godina bile izložene umjerenoj ili akutnoj suši. Razgovaramo sa znanstvenikom iz Španjolske o tome zašto klimatske promjene pojačavaju isušivanje tla i zašto obilne kiše nakon dugih suša ne rješavaju problem, te s novinarima iz Austrije i Poljske o rekordno niskim razinama podzemnih voda i dugogodišnjoj vodnoj krizi. Saznajte kako suša utječe na poljoprivredu, opskrbu pitkom vodom, energetiku i gospodarstvo u cjelini – te zašto bi šteta od ekstremnih vremenskih nepogoda u Europi do 2029. mogla narasti i do 126 milijardi eura godišnje. Epizoda postavlja i ključno pitanje za budućnost: je li Europa uistinu spremna na novu klimatsku stvarnost u kojoj je suša postala pravilo, a ne iznimka?  Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. Što je Lens EU podcast? Novi tjedni podcast Lens EU na pet jezika trebali bi približiti europsku politiku ljudima koji su njome izravno pogođeni. Odluke EU-a oblikuju cijene energije, prava na zaštitu podataka, tržišta nekretnina i vjerodostojnost izbora diljem kontinenta. Unatoč tome, politički Bruxelles za mnoge Europljane djeluje pomalo apstraktno. Ideja ovog podcasta je da tu europsku politiku približimo našim čitateljima i slušateljima. LensEU koordinira OKO.press iz Poljske. Ostali partneri su CORRECTIV iz Njemačke, Die Presse iz Austrije, TVNET iz Latvije i Telegram iz Hrvatske. Projekt podržavaju međunarodna novinska agencija AFP iz Francuske, ENEX iz Luksemburga i Mainspring iz Austrije. AI transkript: [00:00.6]Šumski požari u južnoj Europi, sve niži vodostaj rijeka u Njemačkoj, isušena zemlja diljem Balkana. Suša više nije problem koji pogađa samo nekoliko regija. Pogođena je gotovo cijela Europa. [00:20.5]Lens EU pobliže promatramo što pokreće Europsku zajednicu. Ja sam vaša voditeljica, Lilith Groch, međunarodna novinarka u Correctivu i dio tima Corrective Europe. Zajedno s lokalnim i slobodnim novinarima iz cijele Europe istražujemo teme koje prelaze nacionalne granice i utječu na sve nas. [00:41.4]Naša najnovija analiza podataka po prvi put pokazuje koliko je suša bila raširena diljem Europe posljednjih godina. Rezultat: u proteklih nekoliko godina dvije trećine svih regija bile su posebno pogođene sušama. [00:57.7]Drugim riječima, postojala je barem jedna godina u kojoj je bilo znatno presuho tijekom sto osamdeset i tri dana ili više. No, što to zapravo znači za naš svakodnevni život, za vodoopskrbu, za gospodarstvo? Je li Europa spremna za ovakav razvoj događaja? [01:16.2]O tome smo razgovarali sa stručnjacima i novinarima u raznim europskim zemljama. Upravo o tome govori ova epizoda. [01:26.9]Ovaj svibanj bio je jedan od najtoplijih u povijesti mjerenja u Europi. Gotovo cijeli kontinent se kuhao. Stanovnici njemačkog grada Julicha pozvani su na štednju vode. U Škotskoj su požari bjesnili šumama, a u Francuskoj su zabilježeni prvi smrtni slučajevi povezani s vrućinom. [01:45.4]Iako ovo u početku može zvučati iznenađujuće, Europa se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta. Čimbenici koji tome pridonose uključuju njezinu blizinu Arktiku, koji se brzo zagrijava, velike kopnene mase, sve rjeđi snijeg i led, te sve isušenije tlo. [02:04.0]U svakodnevnom životu to najviše primjećujemo kada temperature postanu iznimno visoke. Znojenje počinje i prije nego što se pomaknete. Koncentrirati se osam sati na poslu je nemoguće, a čim zakoračite van, zapljusne vas val teškog toplog zraka. [02:21.8]No, vrućina ne utječe samo na nas, ona mijenja i prirodu i gospodarstvo. Jedan od najjasnijih znakova toga je sve češća pojava suša. Suša se javlja kada ima vrlo malo oborina tijekom duljeg razdoblja, što uzrokuje isušivanje tla i to u tolikoj mjeri da biljke ne mogu dobiti dovoljno vlage ili da se riječni vodostaji počnu smanjivati. [02:45.8]No, posljedice nedostatka vode ne staju na poljima i šumama. Prinosi mogu biti smanjeni, što može dovesti do viših cijena hrane. Šume postaju oslabljene i podložnije šumskim požarima i nametnicima. Istovremeno su pogođeni ključni aspekti našeg svakodnevnog života opskrba pitkom vodom, riječni promet, industrija i opskrba energijom kada se rijeke povuku. [03:11.5]Ukratko, suša je mnogo značajnija od tek nekoliko tjedana bez kiše ili posebno vrućeg ljeta. Ona je postala dio nove klimatske stvarnosti Europe, s posljedicama za okoliš, gospodarstvo i, u konačnici, društvo u cjelini. [03:33.2]U Corrective Europe željeli smo saznati koliko je zapravo Europa bila pogođena sušom posljednjih godina. Točnije, gdje se suša pojavila između dvije tisuće dvanaeste i dvije tisuće dvadeset i šeste godine. I, u kojoj mjeri. [03:49.2]Kako bismo odgovorili na to pitanje, analizirali smo podatke Copernicusa. To je program Europske komisije za promatranje Zemlje. Ovi podaci pružaju uvid u lokalne uvjete suše diljem Europskog gospodarskog prostora i drugih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Srbiju. [04:10.1]To je program Europske komisije za promatranje Zemlje. Ovi podaci pružaju uvid u lokalne uvjete suše diljem Europskog gospodarskog prostora i drugih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Srbiju. [04:26.8]Strpite se trenutak jer sada prelazimo na malo stručnije detalje. Stručnjaci u Copernicusu procjenjuju uvjete suše svakih deset dana s prostornom rezolucijom od oko pet četvornih kilometara, dakle, na prilično maloj skali. Procjene se temelje na čimbenicima koji uključuju oborine, vlažnost tla i razvoj vegetacije. [04:46.0]Ova se mjerenja koriste za određivanje onoga što je poznato kao status suše. On pokazuje koliko je suša zapravo ozbiljna na određenom mjestu. To su podaci s kojima smo radili, a nakon razgovora sa stručnjacima iz Španjolske, Njemačke, Švicarske, Italije i nekoliko drugih europskih zemalja, analizirali smo ih i podijelili u dvije kategorije: umjerena suša, i akutna suša. [05:05.7]Umjerena suša znači znatno manje oborina nego inače i nižu razinu vode u tlu. To u početku predstavlja upozorenje, no učinci već mogu biti vidljivi. Na primjer, kada se zemlja isuši i počnu se pojavljivati pukotine, posebno u regijama s pjeskovitim tlom. Suša se smatra akutnom kada postoje i vidljivi znakovi propadanja vegetacije, kada biljke više ne mogu normalno rasti. [05:26.0]U tom trenutku upozorenje prelazi u uzbunu. To nam je omogućilo da po prvi put stvorimo prilično detaljnu sliku o tome kako se suša razvijala u velikom dijelu Europe između dvije tisuće dvanaeste i dvije tisuće dvadeset i šeste godine. [05:41.0]Poveznicu na naš interaktivni atlas i naš članak možete pronaći u opisu epizode. [05:51.0]Jedna stvar bila je odmah očita. U mnogim se zemljama opća situacija znatno pogoršala. Posebice se Albanija, Srbija i Poljska sve više suočavaju s upozorenjima na umjerenu sušu. Druge zemlje, poput Španjolske, suočavaju se s ozbiljnom sušom već mnogo dulje. [06:10.7]Gotovo sve zemlje koje smo proučavali doživjele su razdoblja akutne suše posljednjih godina. Posebno se ističu južna i istočna Europa, kada je riječ o akutnoj suši. A unatoč svom središnjem položaju na kontinentu ni Njemačka nije pošteđena. [06:27.5]Njemačka se nalazi na šesnaestom mje...

    27 dk.

  5. 11 Haz

    Nemoguća misija: Kako kupiti stan?

    U prvoj epizodi Lens EU podcasta bavimo se temom koja muči sve više ljudi u EU - kako kupiti stan ili kuću. Problem je posebno izražen u velikim urbanim sredinama poput Varšave ili Zagreba.  Razgovaramo o uzrocima krize, planovima Europske komisije za rješavanje problema te o tome zašto stambeno pitanje sve više postaje i pitanje demokracije - jer, kako upozoravaju stručnjaci, nepriuštivost stanovanja krajnjoj desnici diljem Europe daje gorivo za rast. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a.Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. AI transkript podcasta:  00:00:00,700 --> 00:00:43,840Moje ime je Agata Kolodziej. Novinarka sam poljske redakcije Oko.press, a ovo je Lens EU podcast. Lens, lokalizirana europska novinska služba konzorcija od devet organizacija aktivnih u medijima koje se izravno obraćaju publici u šest zemalja. Razgovaramo o našoj zajedničkoj europskoj sadašnjosti i budućnosti, o tome što nas veseli, što nas brine, kako se zemlje Europske unije namjeravaju nositi s današnjim problemima i kako planiraju našu zajedničku budućnost. Pozivam vas na prvu epizodu Lens EU podcasta pod naslovom Iz bliza o onome što pokreće Europsku zajednicu.  00:00:49,240 --> 00:01:18,940Iščekujemo prvi u povijesti samit šefova država ili vlada Europske unije o stanovanju koji će se održati dvije tisuće dvadeset i šeste. Zašto? Milijuni Europljana muče se kako bi pronašli dom koji si mogu priuštiti? Prema podacima Europske komisije, osamdeset i dva milijuna Europljana, odnosno svaki peti, troši više od četrdeset posto svojih mjesečnih prihoda na stanovanje, što je znatno više od preporučenih trideset posto.  00:01:20,180 --> 00:01:50,020Stambena kriza koči mobilnost radne snage, pristup obrazovanju i osnivanje obitelji. Također, narušava konkurentnost gospodarstva Europske unije i našu socijalnu koheziju. To su općenite parole. Kako to izgleda u praksi? Corrective Europe pripremio je fascinantnu analizu. Riječ je o međunarodnoj mreži neovisnih redakcija i lokalnih novinara iz više od trideset i pet zemalja.  00:01:51,040 --> 00:01:56,090Dajmo riječ Lilith Grull, međunarodnoj novinarki Corrective Europe iz Njemačke.  00:01:57,490 --> 00:03:14,620Početkom ove godine mi u Corrective Europe istražili smo pretpostavku koja isprva zvuči gotovo nevjerojatno. Je li moguće da si medicinske sestre u Europi ne mogu priuštiti život u mjestima u kojima rade? Ono što smo otkrili bilo je duboko zabrinjavajuće. Doista, za mnoga se mjesta ta pretpostavka pokazala točnom, a kad pogledamo Poljsku, medicinske sestre posebno teško prolaze u velikim gradovima poput Varšave. Tamo bi mjesečna rata stambenog kredita iznosila više od sedamdeset posto njihove prosječne neto plaće. Kako bismo došli do tog zaključka, usporedili smo cijene najma i nekretnina s plaćama medicinskih sestara u različitim zemljama i regijama diljem Europe. Za ovo istraživanje napravili smo dvije analize podataka. Bilo je to golemo. Prvi korak bio je duboko kopanje po podacima koje su prikupili istraživači iz projekta Espance House for All. Oni su na tjednoj bazi prikupljali online oglase za najam i prodaju diljem Europe od ožujka dvije tisuće dvadeset i četvrte do ožujka dvije tisuće dvadeset i pete. Zahvaljujući tome uspjeli smo doznati kakva je situacija u gotovo sto tisuća općina i gradova diljem Europske unije, kao i u Norveškoj, Islandu i Švicarskoj.  00:03:16,580 --> 00:03:49,190Važno je napomenuti da podaci o najmu uključuju samo privatne stanove oglašene na internetu, pa ne obuhvaćaju stvari poput socijalnog stanovanja ili neprofitnog najma, ali mogu biti uključeni i neki namješteni stanovi. Stoga podaci ne predstavljaju cijelo stambeno tržište, ali pokazuju s čime će se ljudi vjerojatno suočiti kada traže novi dom na internetu bez osobnih kontakata ili liste čekanja. Isto vrijedi i za podatke o prodaji koji uključuju samo nekretnine oglašene na internetu.  00:03:50,269 --> 00:08:15,496Gledali smo i najamnine i cijene nekretnina jer diljem Europe većina ljudi zapravo posjeduje domove u kojima živi. U drugom koraku spojili smo analizu opće priuštivosti stanovanja diljem Europe s prihodima medicinskih sestara. Kako bismo to učinili, prikupili smo podatke o plaćama medicinskih sestara, tražeći od svakog nacionalnog statističkog ureda nacionalne i kosa crta ili regionalne prosjeke. Na kraju smo uspjeli odgovoriti na pitanje mogu si medicinske sestre u Europi još uvijek priuštiti život tamo gdje rade? U više od petnaest posto gradova i mjesta diljem Europske unije, kao i u Norveškoj, Islandu i Švicarskoj, medicinske sestre jednostavno ne zarađuju dovoljno da bi si priuštile mali stan od četrdeset i pet četvornih metara, bilo da se radi o najmu ili kupnji. Ili drugim riječima, između ožujka dvije tisuće dvadeset i četvrte i ožujka dvije tisuće dvadeset i pete, otkrili smo da je jedna od sedam općina diljem Europe bila nepriuštiva za medicinske sestre, a u više od trećine europskih općina čak je i kupnja malog stana bila nedostižna. Netko bi se mogao zapitati zašto smo za to odabrali baš kategoriju medicinskih sestara. One su primjer profesionalne skupine s prosječnom plaćom u Europi. Osim toga, one su kvalificirani stručnjaci koji rade posao o kojem ovisi svako društvo, na što nas je podsjetila i pandemija bolesti COVID-19. No, budimo iskreni, ako si čak ni medicinske sestre više ne mogu priuštiti stanovanje u regiji u kojoj rade, onda se događa nešto puno veće. Stručnjaci s kojima smo razgovarali upozoravaju da nepriuštivost stanovanja stvara nedostatak perspektive za sadašnje i buduće generacije. Francisca Silke iz projekta House for All navodi primjer da bi ljudi mogli odgoditi važne životne odluke, poput osnivanja obitelji, useljenja s partnerom ili prihvaćanja posla u drugom gradu. Francisca Silke i drugi stručnjaci primjećuju da troškovi stanovanja postaju i ekonomski problem. Upozoravaju da si mladi stručnjaci više ne mogu priuštiti život u velikim gradovima, zbog čega tvrtke teže pronalaze radnike. Mi, Corrective, njemački smo medij, pa smo prirodno detaljnije proučili situaciju ovdje.U sedam od deset najvećih njemačkih gradova najamnine su se smatrale nepriuštivima za medicinske sestre. Problem is especially severe in Southern Germany and around major urban centers where hospitals are already struggling to recruit staff. Stoga je jedan grad na koji smo se usredotočili bio Freiburg. Razgovarali smo s Andreasom Bernhardom. On je direktor sestrinstva u Artemed klinikenu. Kaže da bolnice u Freiburgu hitno trebaju medicinske sestre i njegovatelje, ali mnogi kandidati ne mogu pronaći pristupačan smještaj u blizini. Upravo je imao sljedeći slučaj. Prvog dana na klinici Andreasa Bernharda novozaposleni medicinski tehničar stigao je s koferom, ne zato što je nakon posla išao na godišnji odmor, nego zato što nije imao gdje odsjesti. Unatoč tome što je imao posao s punim radnim vremenom, dakle vrijedan ugovor, tehničar nije mogao pronaći stan koji bi si mogao priuštiti u blizini svog novog radnog mjesta. Bolnica je na kraju privremeno smjestila tehničara u hotel dok se nije oslobodio drugi stan. Isprva je ova priča zvučala iznimno, ali tijekom našeg izvještavanja otkrili smo da to nipošto nije bio jedini slučaj. Neke bolnice u Njemačkoj sada same unajmljuju stanove kako bi privukle zaposlenike, poput Artemed klinike u kojoj je zaposlen Andreas Bernhard. Čak su odlučili angažirati vlastitog agenta za nekretnine kako bi riješili taj problem. No, i druge zdravstvene ustanove u Freiburgu se muče. Počele su surađivati kako bi pomogle radnicima da pronađu smještaj. To pokazuje da stambena kriza više nije samo stambeno pitanje. Ona postaje zdravstveno, ekonomsko i socijalno pitanje. To pokazuje da stambena kriza više nije s...

    25 dk.
  • 5 Bölüm

Hakkında

Novi tjedni podcast LENS EU na pet jezika trebali bi približiti europsku politiku ljudima koji su njome izravno pogođeni. Odluke EU-a oblikuju cijene energije, prava na zaštitu podataka, tržišta nekretnina i vjerodostojnost izbora diljem kontinenta. Unatoč tome, politički Bruxelles za mnoge Europljane djeluje pomalo apstraktno. Ideja ovog podcasta je da tu europsku politiku približimo našim čitateljima i slušateljima. LensEU koordinira OKO.press iz Poljske. Ostali partneri su CORRECTIV iz Njemačke, Die Presse iz Austrije, TVNET iz Latvije i Telegram iz Hrvatske. Projekt podržavaju međunarodna novinska agencija AFP iz Francuske, ENEX iz Luksemburga i Mainspring iz Austrije. Projekt sufinancira Europska unija u sklopu programa Multimedia Actions, a traje 24 mjeseca počevši od travnja 2026. U titlovanju i prijevodu podcasta korišteni su AI alati.

Bilgi

  • Yaratıcı
    Presshaus
  • Aktif Yıllar
    2 B
  • Bölümler
    5
  • Sınıflandırma
    Uygun
  • Telif Hakkı
    © 2026 Presshaus