Pantelićev Georeport

Velike priče

Željko Pantelić polazi od ideje da izađemo u susret onima koji više vole da slušaju nego da čitaju, a cilj nam je da počnemo da komuniciramo direktno sa vama i da debatujemo o velikim spoljnopolitičkim temama. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

  1. 1d ago

    Socijalizmom na Trampa

    Dobro došli u CXLVII izdanje Georeporta na kanalima Velikih priča. Midterm izbori u novembru u SAD bi mogli da uđu u istoriju kao momenat kada su socijalisti stavili pod svoju kontrolu Demokratsku stranku. Berni Sanders više nije sam. Aleksandrija Okasio-Kortez je nacionalno prepoznatljiva zvezda američke politike – drugi par rukavica su njene šanse da bude kandidat demokrata na predsedničkim izborima i da zatim pobedi u trci za Belu kuću; Zohran Mamdani, gradonačelnik Njujorka, uzor je nove levice koji se ne zaustavlja na granicama SAD, a izbor Abdula el Sajeda za kandidata demokrata u trci za Senat u Mičigenu dokaz je snage novog talasa radikalne i socijalističke levice. Američki „socijalisti“, ili bolje rečeno članovi Demokratskih socijalista Amerike, i galaksija političara koja kruži oko njih – El Sajed, primera radi nije član DSA – osvojili su srca pre svega mladih Amerikanaca, ispod 35 godina, i zahvaljujući upotrebi društvenih mreža mogu da nadomeste nedostatak finansijske podrške i nepoverenja među starijim glasačima. Novembarsko izjašnjavanje građana neće biti, kao što je to bio običaj dosada, referendum o učinku predsednika SAD, već „trka mržnje“ dveju radikalizovanih političkih porodica. Ronald Regan i Džordž Buš Stariji su pomerili demokrate ka centru, odnosno Klinton i Obama su shvatili da samo tako mogu da pobede, Tramp je demokrate gurnuo, za američki kontekst, u ruke ekstremne levice. Čitajte Željka Pantelića na Velikim pričama 📰 https://shorturl.at/glA2P Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

    Socijalizmom na Trampa
  2. Aug 10

    Da li je nova migrantska kriza velika zavera

    Novo izdanje Georeporta na kanalima Velikih priča govori o uzrocima i posledicama krize između Maroka i Španije, ali i svega što je slučaj Seuta otvorio. Spoljnopolitičke analize Željka Pantelića čitajte svakodnevno na velikeprice.com - https://velikeprice.com/author/zeljko-pantelic/ Jedno od negativnih nasleđa koje je Angela Merkel ostavila današnjoj Nemačkoj i Evropskoj uniji jeste tretiranje imigracija kao humanitarnog i pitanja ljudskih prava i sloboda, a ne kao bezbednosnog i geopolitičkog. EU i danas ima problem da prihvati činjenicu da su migracije postale geopolitički instrument država odakle polaze ili kroz koje prolaze talasi imigranata a da su na unutrašnjem planu glavni argument i oružje ekstremne desnice i neka vrsta pogonskog goriva za njihovo jačanje. Odlazak Velike Britanije iz EU popločan je strahom od invazije imigranata, a na istoj anksioznosti se bazira popularnost Faražove Reform UK. Povratak Trampa u Belu kuću trasiran je Bajdenovom samoubilačkom imigracionom politikom. Angela Merkel je oživela umiruću Alternativu za Nemačku prijemom milion imigranata iz Azije 2015. godine. Marin Le Pen je „normalizovala“ Nacionalno okupljanje zahvaljujući talasima ilegalnih emigranata. U Italiji su politički autsajderi poput Matea Salvinija i Đorđe Meloni stigli na vlast vodeći kampanje protiv prijema stranaca, a u Španiji se čitava politika lidera Voksa Abaskala bazira na retorici protiv imigranata. 🎧 Samo za vas koji pratite ovaj podkast 🌍 Iskorisitite kupon GEOREPORT na sajtu https://velikeprice.com/georeport-special-action/ i čitajte Velike priče sa 60% popusta 🌍 Čitajte Željka Pantelića na Velikim pričama 📰 https://shorturl.at/glA2P Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

    Da li je nova migrantska kriza velika zavera
  3. Jul 27

    Preti li Francuzima 20 godina ekstremne desnice?

    Marin Le Pen je dobila šansu da vodi kampanju za predsedničke izbore sledećeg proleća, ali to još ne znači da će na tim izborima učestvovati. Iznad njene kandidature i dalje visi kao Damoklov mač izjašnjenje Kasacionog suda, najavljeno za početak proleća. Francuska se nalazi u veoma neizvesnoj situaciji budući da bi moglo da se dogodi da Nacionalno okupljanje ostane bez kandidata na predsedničkim izborima. Naime, poslednji dan za prijavu učesnika trke za Jelisejsku palatu je 19. mart. Kako god sud da se izjasni pre tog datuma, Nacionalno okupljanje će moći da zameni Le Penovu Žordanom Bardelom.  Međutim, ako presuda bude doneta između 19. marta i 18. aprila i ona bude negativna za Le Penovu, Nacionalno okupljanje će ostati bez kandidata, osim ako ne bude pronađeno neko sui generis rešenje, interpretirajući dosta široko norme koje predviđaju zamenu kandidata posle zatvaranja predsedničke izborne liste. Ipak, veruje se da će Kasacioni sud imati u vidu politički aspekt i posledice koje bi proizvela njihova neblagovremena odluka. Nije teško zamisliti reakciju birača Nacionalnog okupljanja i svih onih koji veruju u opskurne centre moći koji diriguju društvom i određuju ko može da pobedi, a ko ne. U svakom slučaju, ako Marin Le Pen bude učestvovala u izbornoj trci i pobedi, Francuska ozbiljno rizikuje da uđe u dvodecenijski period vladavine Nacionalnog okupljanja budući da će Bardela za jednu deceniju biti u najboljim godinama i sa višegodišnjim iskustvom premijera, pošto niko ne sumnja da će on biti izbor Le Penove za Matinjon, pod uslovom da ona uđe u Jelisejsku palatu. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

    Preti li Francuzima 20 godina ekstremne desnice?
  4. Jul 4

    Američki eksperiment: Prvih 250 godina | Specijalno izdanje

    Povodom 250 godina od donošenja američke Deklaracije o nezavisnosti, u specijalnom izdanju Georeporta, Željko Pantelić i njegov gost Veljko Lalić, glavni urednik Velikih Priča, seciraju “američki eksperiment”, ali i sve naše predrasude o Sjedinjenim Državama. - Kako se desilo da Ameriku za 250. rođendan vodi Donald Tramp, čovek koji se divi monarhiji? - Kako izgleda Amerika danas? - Kako bismo danas živeli da nakon Drugog svetskog rata nije bilo uspona Amerike? - Zašto u Srbiji i dobrom delu Evrope smatraju Amerikance „neznalicama i kaubojima”, iako statistika pokazuje da oni u proseku čitaju više knjiga i posećuju više izložbi od Evropljana? - Ko je stvarno iza kulisa, ko zaista vlada svetom? Odakle SAD crpu snagu? - Zašto je mit da je Amerika jedva čekala da sruši Jugoslaviju i koje su druge najveće zablude srpsko-američkih i balkansko-američkih odnosa? - Šta će doneti izbori u novembru i kako će izgledati Amerika za pola godine, dve godine, deceniju? Dva sata kvalitetnog spoljnopolitičkog programa za sve koji žele da razumeju Pax Americana i svet koji nas čeka u budućnosti. 🎧 Samo za vas koji pratite ovaj podkast 🌍 Iskorisitite kupon GEOREPORT na sajtu https://velikeprice.com/georeport-special-action/ i čitajte Velike priče sa 60% popusta 🌍 Sve epizode Georeporta dostupne su ovde 📽️ https://shorturl.at/DVnMp Čitajte Željka Pantelića na Velikim pričama 📰 https://shorturl.at/glA2P Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

    Američki eksperiment: Prvih 250 godina | Specijalno izdanje
  5. Jun 29

    Sarajevski atentat viđen engleskim očima

    Novo izdanje Georeporta pred vama drugačije je od ostalih jer je posvećeno u celosti Sarajevskom atentatu na Vidovdan 1914. godine i motivima za početak Velikog rata. Pojedini istoričari prave paralelu sa vremenom koje je prethodilo početku Prvog svetskog rata sa današnjim okolnostima, naravno sa drugim glumcima, ali više-manje istim ulogama. Pomenuto poređenje bazira se na neshvatanju dobrog dela javnosti pripreme pozornice za rat. Pre sto i kusur godina Evropa je izlazila iz perioda nazvanog „belle еpoque“ baš kao što sada izlazi iz berićetnog perioda nakon pada Berlinskog zida ne uviđajući da se planetarna pozornica promenila. Kao da smo ponovo postali „mesečari“, kako je ondašnju Evropu definisao u svom istorijskom bestseleru Kristofer Klark. Posebnost našeg ugla gledanja je u tome što smo ovu priču bazirali isključivo na britanskim izvorima, odnosno londonskom „Tajmsu“ uz dodavanje konteksta, tamo gde je bilo neophodno. Listajući brojeve „Tajmsa“ s kraja proleća i početka leta 1914. godine, stiče se jasan utisak da pucnjevi Gavrila Principa u austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu nisu bili okidač za početak Prvog svetskog rata, već su bili zloupotrebljeni od tadašnjih velikih sila, pre svega Nemačke, da se obračunaju sa evropskim takmacima: Velikom Britanijom na moru i Francuskom i Rusijom na kopnu. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

    Sarajevski atentat viđen engleskim očima

Ratings & Reviews

5
out of 5
2 Ratings

About

Željko Pantelić polazi od ideje da izađemo u susret onima koji više vole da slušaju nego da čitaju, a cilj nam je da počnemo da komuniciramo direktno sa vama i da debatujemo o velikim spoljnopolitičkim temama. Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.

You Might Also Like