Povijesne kontroverze

Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)

Radio emisija Hrvatskog radija 3. program usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina.

  1. 1d ago

    Ponovo o Višeslavovoj krstionici - 1. dio

    Čin pokrštavanja i proces susljedne kristijanizacije u povijesti svakog europskog naroda važni su događaji kojima se taj narod uključio u kršćansku ekumenu i time u srednjovjekovnom svijetu postao dio kršćanske civilizacije. U hrvatskom slučaju taj je proces započeo razmjerno rano, no trajao je prilično dugo, a o tome nam govore i konkretni arheološki ostaci crkvene gradnje ranoga srednjega vijeka, kao i različiti predmeti crkvenoga namještaja iz tog vremena. Među tim ostacima prošlosti malo koji je predmet izazvao toliku kontroverzu u suvremenoj hrvatskoj historiografiji kao što je to slučaj s ranosrednjovjekovnim krsnim zdencem poznatim i pod nazivom Višeslavova krstionica. O prijeporima i interpretacijama njegova nastanka i važnosti za najraniju hrvatsku povijest već smo raspravljali u Povijesnim kontroverzama točno prije 10 godina. U međuvremenu, tijekom posljednjeg desetljeća rasprava o tome je li Višeslavova krstionica dio ninske (i hrvatske) kulturne baštine ili se pak radi o krsnom zdencu kojeg ne treba vezati uz početke kršćanstva na hrvatskim prostorima nije minula – štoviše o ovoj temi se raspravlja ne samo u znanstvenim krugovima nego i putem drugih javnih medija. Ipak, prilikom organiziranja velike obljetničke izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“ upravo je Višeslavova krstionica postala jedan od središnjih eksponata, a u dočetku trajanja ove izložbe organizirano je i posebno predavanje o ovome krsnome zdencu. O povijesti Višeslavove krstionice i proturječnim tezama unutar historiografije, govorila je prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol u svom predavanju naslovljenom „Sub tempore Vvissaclavo dvci: krsni zdenac Hrvata” koje održano 5. ožujka 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi poslušati dijelove tog zanimljivog i kontroverznog predavanja, kao i komentare drugih istraživača. Epizoda je premijerno emitirana 9. lipnja 2026. na HR3.

    54 min

  2. Jun 3

    Zagrebačko prigorje u 20. stoljeću

    Zagrebačko prigorje – prostor na dodiru grada i sela, povijesnih kontinuiteta i političkih lomova – često se u javnosti doživljava kao samorazumljiv pojam. No što on zapravo označava? Gdje su njegove prostorne i identitetske granice, i u kakvom su međusobnom odnosu pojmovi Zagreb i Prigorje – jesu li oni suprotstavljeni ili isprepleteni kroz povijest? U ovoj emisiji otvaramo niz pitanja koja zadiru u društvenu i političku povijest Prigorja. Kakvo je podrijetlo stanovništva koje nazivamo Prigorcima i kako se oblikovao njihov regionalni identitet? Na koji su način sudjelovali u velikim prijelomnicama 20. stoljeća? Kako su doživjeli raspad Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje nove jugoslavenske države – kao oslobođenje, prijelaz ili gubitak? Kakva je bila dinamika Drugog svjetskog rata na prigorskom prostoru, koje su društvene skupine bile zahvaćene nasiljem i represijom te kako su se lokalne zajednice nosile s poslijeratnim političkim i društvenim transformacijama? O tim i brojnim drugim temama razgovaramo s dr. sc. Domagojem Novoselom, koji će nam, približiti slojevitu i često nedovoljno istraženu povijest Zagrebačkog prigorja – prostora koji, iako u sjeni metropole, predstavlja važan ključ za razumijevanje šire hrvatske povijesti 20. stoljeća. Epizoda je premijerno emitirana 2. lipnja 2026. na HR3.

    55 min

  3. May 26

    Umjetnost ranog srednjeg vijeka i stvaranje hrvatskog nacionalnog stila početkom 20. stoljeća

    Umjetnost, a ponajviše arhitekturu 19. stoljeća, u svim je dijelovima Europe obilježila potraga za posebnim nacionalnim izrazom. Najčešći izbor bila je neogotika, no kako su, međutim, postupno „otkrivani“ drugi povijesni stilovi, kao i tradicijsko graditeljstvo, tako je rastao broj najraznolikijih nacionalnih izraza u umjetnosti europskih nacija. Prvi hrvatski nacionalni stil, stvoren početkom 1880-ih, bazirao se na graditeljstvu slavonskog i srijemskog sela. Kako se pokazao neprikladnim za monumentalnu, osobito javnu arhitekturu početkom 20. stoljeća nastaje ideja o stvaranju novoga nacionalnog stila zasnovanoga na povijesnom razdoblju koje se počelo isticati kao temelj hrvatskog identiteta – ranom srednjem vijeku. Brojni umjetnici, osobito arhitekti, kombinirajući ranosrednjovjekovne i suvremene motive pokušali su stvoriti nacionalni hrvatski izraz, tada nazivan „hrvatsko-bizantski slog“. Najmonumentalnije ostvarenje tih težnji predstavlja župna crkva svetog Blaža novoga dijela Zagreba, Donjega grada, podignuta po projektima Viktora Kovačića. U razdoblju između dvaju svjetskih ratova mnogobrojni će umjetnici nastaviti tim putem (poput arhitekta Stjepana Podhorskog) oblikujući vizualni jezik koji se i danas doživljava kao simbol hrvatskoga nacionalnog identiteta. O razvoju, sudbini i tragovima toga arhitektonskog stila, dotičući različite povijesne kontroverze, govorio je prof. dr. sc. Dragan Damjanović u svom predavanju naslovljenom „Umjetnost ranog srednjeg vijeka i stvaranje hrvatskog nacionalnog stila početkom 20. stoljeća” koje održano 23. veljače 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove tog zanimljivog i pomalo kontroverznog predavanja. Epizoda je premijerno emitirana 26. svibnja 2026. na HR3.

    54 min

  4. May 19

    Mletačke tajne službe

    18. stoljeće bilo je razdoblje postupnog slabljenja moći nekad moćne mediteranske sile. Iscrpljena dugotrajnim ratovima s Osmanskim Carstvom i suočena s gospodarskom stagnacijom, Mletačka Republika više nije mogla ravnopravno konkurirati vodećim europskim silama poput Francuske, Engleske ili Habsburške Monarhije. Ipak, unatoč političkom i vojnom opadanju, zadržala je kontrolu nad važnim prekomorskim posjedima i ostala ključan čimbenik na istočnoj obali Jadrana. U takvim okolnostima, obilježenima politikom opreza i neutralnosti u velikim europskim sukobima, posebno mjesto zauzimale su informacije, njihovo prikupljanje, analiza i upotreba. O tome kako je funkcionirala mletačka tajna služba i kakvu je ulogu imala na području istočnojadranske obale razgovaramo s doktorom znanosti Filipom Novoselom s Hrvatskog instituta za povijest.Epizoda je premijerno emitirana 19. svibnja 2026. na HR3.

    55 min

  5. May 12

    Velike boginje 1972. u Hrvatskoj

    U ožujku 1972. godine tadašnju je Jugoslaviju potresla vijest o pojavi bolesti za koju se vjerovalo da je na ovim prostorima stvar daleke prošlosti. Variola vera, poznatija kao velike boginje ili „crna dama“, pojavila se nakon 42 godine izbivanja. Iako na području SR Hrvatske nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze, reakcija vlasti bila je munjevita i beskompromisna. U „ratu protiv boginja“ nije bilo mjesta za demokraciju – uvedene su stroge karantene, masovna cijepljenja milijuna građana i rigorozne kontrole kretanja. Kako je izgledala borba protiv nevidljivog neprijatelja iz perspektive Hrvatske, kakvu je ulogu imala propaganda, a kakvu represivni aparat, razgovaramo danas u Povijesnim kontroverzama s izv. prof. dr. sc. Slađanom Josipović Batorek s Filozofskog fakulteta u Osijeku.Epizoda je premijerno emitirana 12. svibnja 2026. na HR3.

    53 min

  6. May 5

    Hrvatska samouprava u BiH 2001. – separatizam ili obrana Daytona?

    Prije 25 godina dogodio se jedan od najkontroverznijih političkih događaja u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini – proglašenje Privremene hrvatske samouprave. Koji su bili uzorci, a što su bile posljedice tog čina? Mogu li se uzroci pronaći u međunarodnom intervencionizmu i izbornom inženjeringu ili se radi o neopravdanom separatizmu? Je li hrvatska samouprava bila pokušaj zaštite političke ravnopravnosti ili čin destabilizacije države? Kakvu je ulogu u tome imala međunarodna zajednica – osobito OHR i OESS? I gdje su granice između međunarodnog nadzora i političke dominacije? O tim pitanjima danas razgovaramo s politologom dr. sc. Ivanom Pepićem. Epizoda je premijerno emitirana 5. svibnja 2026. na HR3.

    55 min

  7. Apr 28

    Vinodolski zakon - temelj hrvatske pravne baštine

    Kraj 13. stoljeća na jadranskoj obali donosi značajne političke promjene, obilježene dolaskom novih velikaša na područja koja su do tada bila uređena prema drevnim lokalnim običajima. Jedan od ključnih trenutaka tog razdoblja je sastavljanje Vinodolskog zakona 1288. godine, dokumenta koji nije samo najstariji cjeloviti zakonski spomenik na hrvatskom jeziku, nego i pruža fascinantan uvid u svakodnevni život srednjovjekovnog čovjeka. Iako ga nazivamo „zakonom“, Vinodolski zakon je zapravo zapis običajnog prava, nastao u specifičnom trenutku kada su krčki knezovi (kasnije Frankapani) nastojali učvrstiti svoju vlast nad devet vinodolskih općina. Kako bi zaštitili svoja drevna prava, ali i definirali nove obveze prema novom zemaljskom gospodaru, predstavnici općina i kneževi povjerenici sjeli su za zajednički stol i stvorili dokument koji i danas fascinira pravnike, povjesničare i jezikoslovce. Pisan na narodnom jeziku i glagoljici, ovaj zakon nije samo suhoparni pravni tekst, već živo svjedočanstvo o moralu, časti, društvenoj hijerarhiji i borbi malog čovjeka protiv samovolje moćnika. O važnosti Vinodolskog zakona kao pravnog, jezičnog i kulturnog spomenika, te o tome što nam on govori o "malim" ljudima i njihovim životnim brigama u srednjem vijeku, razgovaramo u današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi. Naša gošća je prof. dr. sc. Mirela Krešić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Epizoda je premijerno emitirana 28. travnja 2026. na HR3.

    51 min

  8. Apr 21

    Tko je bio Milan Šufflay?

    Povjesničar i političar Milan Šufflay jedna je od najzanimljivijih i najkontroverznijih intelektualnih figura hrvatske povijesti u prva tri desetljeća 20. stoljeća Kako je vrhunski znanstvenik i pionir albanologije postao i jedan od najglasnijih kritičara jugoslavenske ideologije? Kakvu je političku viziju nudio za Hrvate u Kraljevini SHS, kako je kritizirao zapadne zagovaratelje Jugoslavije te kako je tumačio sukob civilizacija između Zapada i Istoka? Kakav je bio njegov odnos prema komunizmu i fašizmu i tko je odgovoran za njegovu tragičnu smrt 1931. godine zbog koje su glas podignuli čak i ljudi poput Alberta Einsteina i Heinricha Manna. O Šufflayevu životu i djelu, kao i o njegovoj kasnijoj percepciji u hrvatskom društvu i politici razgovaramo s povjesničarom dr. sc. Tomislavom Kardumom. Epizoda je premijerno emitirana 21. travnja 2026. na HR3.

    55 min
See All (328)

Ratings & Reviews

3
out of 5
2 Ratings

About

Radio emisija Hrvatskog radija 3. program usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina.

Information

  • Creator
    Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)
  • Years Active
    2025 - 2026
  • Episodes
    328
  • Rating
    Clean
  • Copyright
    © Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)
  • Show Website
    Povijesne kontroverze

You Might Also Like