Pravo mi je brak, compliance savjest, a medijacija ljubav – slikovito je svoj profesionalni put u podcastu Medijator prvog poslovnog radija PoslovniFM opisala Sanja Ožić, stručnjakinja za javno zdravstvo i zdravstveni sustav, korporativno pravo, compliance, ljudske resurse i medijaciju. U razgovoru s dr. Srđanom Šimcem otvorila je niz pitanja koja nadilaze klasično poimanje pravne struke i medijacije: kako spriječiti konflikt prije nego što preraste u spor, zašto pravila sama po sebi nisu dovoljna, kakvu ulogu u organizacijama ima komunikacija te zašto će mentalno zdravlje i odnosi među ljudima sve više postajati poslovna tema. Ožić svoj profesionalni put opisuje kao niz „prestrojavanja“. Završila je pravo, bavila se radnim pravom, gradskom upravom, sindikalnim radom, položila pravosudni ispit, a potom profesionalno povezala pravo i medicinu. Upravo je u tom spoju, kaže, pronašla zajedničku poveznicu - čovjeka. Gotovo pola radnog vijeka provela je u zdravstvu, a iskustvo je stjecala i u korporativnom upravljanju, uključujući područje gospodarenja otpadom, compliance i HR. Koji god poslovni proces da vodite, ne vode ga procedure, ne vode ga pravila, nego ga vode ljudi, poručuje Ožić. Upravo ta rečenica možda najbolje objašnjava njezin interes za medijaciju. Od pravila prema ljudima Za Ožić compliance nije samo pitanje usklađenosti pravilnika, statuta i drugih regulatornih zahtjeva. Compliance, ističe, mora imati širu upravljačku perspektivu – mora odgovoriti na pitanje kako nešto provesti, kako upravljati rizicima i kako pratiti provedbu. A jedan od rizika koji se često zanemaruje jest upravo rizik konflikta. Jer konflikt, upozorava, najčešće ne počinje otvorenim sukobom. Počinje – nerazumijevanjem. Možete pravno savršeno urediti proces, napisati pravilnike i postaviti procedure, ali kada dođe ponedjeljak ujutro i ljudi sjednu za stol, mogu se pojaviti potpuno različite perspektive, interesi i očekivanja. Pravila možda jesu jasna na papiru, ali ljudi ih ne doživljavaju nužno na isti način. Zato Ožić medijaciju ne vidi samo kao posljednju stanicu nakon što je spor već nastao. Upravo suprotno – medijacija joj je otvorila prostor prevencije konflikta. - Što zapravo učiniti prije nego što uopće do spora dođe?, pitanje je koje je, kaže, počela postavljati nakon osnovne obuke za medijatore. U tom smislu medijacija postaje svojevrsna nadogradnja compliancea: ako compliance pokušava prevenirati pravne, financijske i reputacijske štete, medijacija može pomoći u prepoznavanju i upravljanju odnosima i konfliktima koji takvim štetama mogu prethoditi. „Soft skill“ koji postaje poslovna potreba Medijacija se često svrstava u „meke vještine“. No Ožić smatra da je upravo to pogrešno shvaćanje. Riječ je o vještini koja je prioritetna ako želimo da poslovni procesi budu održivi, jer nijedan sustav ne funkcionira bez ljudi. Posebno zanimljivim smatra prostor koji se otvara između compliancea, poslovne etike i medijacije. Poslovna etika, kaže, već je prisutna, ali pitanje je kako je provesti u svakodnevnom poslovanju. Njezin je odgovor – između ostalog, poslovnom medijacijom. Ona može pomoći u prevenciji konflikata, unaprjeđenju organizacijske kulture i edukaciji o tome kako komuniciramo. „Medijacija je upravo taj pogled iznutra“, kaže Ožić. Za razliku od stalnog bavljenja onime što je izvana vidljivo...
