U novoj epizodi EU Lens podcasta tema je urušavanje liberalnog međunarodnog poretka koji je oblikovao svijet posljednjih 80 godina. Govorimo o tome što je zapravo bila Pax Americana i koliko je bila rezultat svjesne američke strategije, a koliko prirodna posljedica poslijeratne moći. U razgovoru s Telegramovim novinarom i urednikom Đivom Đurovićem govorimo kako je Donald Trump u drugom mandatu sustavno razgradio odnose SAD-a i Europe — od prijetnji oko Grenlanda i carina prema EU, preko povlačenja vojnih snaga iz Njemačke, do otvorene prijetnje potpunim američkim povlačenjem s kontinenta. Razgovor se dotiče i toga kako bi mogla izgledati samostalnija europska vanjska i obrambena politika, kao i napetosti unutar same Europe — između francuskog nastojanja da preuzme vodstvo kroz "Koaliciju voljnih", njemačke ambicije da do 2035. postane najveća konvencionalna vojna sila na kontinentu te opreznog balansiranja Poljske između podrške europskoj obrani i očuvanja odnosa s Washingtonom. Epizoda završava izvještajem Pauline Pacule iz poljskog portala OKO.press o tome kako se promjenjivi odnos SAD-a i Poljske odražava na poljsku unutarnju politiku. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. AI Transkript: 00:00:00,300 --> 00:02:55,420 [Speaker 0] Dobrodošli u novu epizodu EU Lens podcasta. Moje ime je Filip Raunić. Ja sam voditelj i urednik podcasta na hrvatskom portalu Telegram. [dramatična glazba] Moj današnji gost je Živo Đurović, moj kolega, Telegramov urednik i novinar, naš stručnjak za vanjsku politiku. Danas pokušavamo objasniti jednu od najvećih priča modernog doba, raspad liberalnog poretka koji je oblikovao naše živote u proteklih osamdeset godina. Zove se Pax Americana i prije nego što prijeđemo na to kako se on upravo raspada i kako će Europa preispitati svoju poziciju u svijetu, mislim da vrijedi objasniti što je to zapravo bilo ili što zapravo još uvijek jest. Nakon Drugog svjetskog rata, Sjedinjene Države učinile su nešto što nijedna velika sila prije nije učinila na sasvim isti način. Umjesto da jednostavno drže kolonije i crpe, ovaj, resurse kao što su to činile Britanija ili Francuska, Amerikanci su odlučili izgraditi cijeli sustav pravila. Bretton Woods 1944., Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Ujedinjeni narodi 1945., Marshallov plan 1948. Amerika je doslovno financirala obnovu Europe umjesto da je ostavi u ruševinama, kao što je to učinila nakon Prvog svjetskog rata, kada je ekonomska katastrofa izravno dovela do fašizma. Iste te godine, 1948., Staljin je blokirao Berlin i Zapadu je postalo jasno da Sovjetski Savez nije partner, nego prijetnja. Godinu dana kasnije rođen je NATO, a zanimljivo je da su Amerikanci aktivno gurali ono što će postati Europska unija, Schumanov plan, ugljen i čelik. Ne da bi zeznuli Ameriku, kako će Trump kasnije tvrditi, nego kako bi osigurali da Njemačka i, ovaj, Francuska više nikada ne ratuju jedna protiv druge i kako bi ojačali zapadnu Europu kao bedem protiv komunizma. Kroz Hladni rat Amerika je držala vojnu, ekonomsku, tehnološku i kulturnu dominaciju nad zapadnim svijetom. Na vrhuncu je u Europi bilo i do četiristo tisuća američkih vojnika. Kada se Sovjetski Savez raspao 1991., Europa je uzela ono što se zove mirovna dividenda. Srezala je proračune za obranu, proširila svoje države blagostanja i nastavila se oslanjati na američki sigurnosni kišobran. Čak i nakon što je Rusija anektirala Krim 2014., Europa nije bitno promijenila smjer. 00:02:57,300 --> 00:04:58,000 [Speaker 0] I to je bio taj sustav, Pax Americana. Amerika plaća račun, održava red, a svijet, posebno Europa, uživa u miru i prosperitetu pod tim kišobranom. Sada se taj sustav urušava, i to ne slučajno, već kao rezultat namjerne odluke jedne američke administracije, ove sadašnje, Trumpove administracije. O tome danas govorimo, kako je Donald Trump u svom drugom mandatu sustavno razmontirao osamdeset godina transatlantskih odnosa. Ne u jednom potezu, nego kroz niz udaraca koji se nadovezuju jedan na drugi. Prijetnje Grenlandu, carine protiv Europske unije, revizija vojnog položaja NATO-a, povlačenje američkih trupa iz Njemačke ovog proljeća, a potom na summitu NATO-a u Ankari i otvorena prijetnja potpunim povlačenjem američkih trupa iz Europe. I to sve zbog spora oko Grenlanda. U ovoj epizodi to ćemo podijeliti na četiri dijela. Uhm, prvo ćemo dublje ući u Pax Americana, koliko je to zapravo bio izbor, a ne prirodni tijek povijesti. Drugo, ući ćemo u to zašto je i kako Trump odlučio, recimo, razbiti odnose s Europom. Treće, zapitat ćemo se što Europska unija zapravo može učiniti i kako bi trebala izgledati njezina nova vanjska i obrambena politika. I četvrto, pogledat ćemo napetosti unutar same Europe, kako Njemačka, Poljska, Britanija gledaju na pokušaj Francuske da kroz koaliciju voljnih preuzme vodeću ulogu i što znači to što je Njemačka najavila da želi postati najveća konvencionalna vojna sila na kontinentu do 2035. [dramatična glazba] Kao što sam već spomenuo, sa mnom je moj dragi kolega Živo Đurović. Živo, drago mi je što si ovdje. 00:04:58,000 --> 00:04:59,060 [Speaker 1] Hvala na pozivu. 00:04:59,060 --> 00:05:20,280 [Speaker 0] Prije nego što prijeđemo, uhm, na Trumpa, uhm, koliko je po-- poredak koji sam upravo opisao, Pax Americana, zapravo bio namjeran američki izbor, svjesna strategija naspram jednostavnog prirodnog rezultata toga što je Amerika bila najjača sila nakon rata? Jesu li stvari mogle ispasti drugačije? 00:05:20,280 --> 00:06:39,972 [Speaker 1] Uhm, teško je reći, ali vjerojatnije je da je moralo ići ovim putem. Uhm, postojala su, postojala su dva različita skupa razloga zašto je Amerika imala ovakav pristup Europi nakon tisu-- 1945. Prije svega, Americi su trebala tržišta. Amerika je 1945. godine, uhm, imala pedeset posto svjetske industrijske proizvodnje, dakle stvarala je oko pedeset posto globalnog BDP-a, a činila je pet posto, oko pet posto globalne populacije. Tako da je morala negdje prodavati, morala je negdje izvoziti, a s polovicom svijeta potpuno uništenom, a drugom polovicom u biti, uhm, prilično siromašnom, uhm, jedina razumna opcija bila je pomoći onima koji će u budućnosti kupovati tvoje proizvode da se obnove i to je učinjeno u Europi. Učinjeno je na Dalekom istoku, u Aziji s Japanom i to je imalo ekonomskog smisla. Drugi razlog bio je taj što su američki životi izgubljeni dvaput u dva svjetska rata koja je započela Europa zbog europskih problema bez sudjelovanja Amerike. I, uhm, Amerika je morala, ovaj, ovaj, znaš, uhm, početi se boriti na strani jedne od, jedne strane u Europi u oba slučaja. 00:06:41,172 --> 00:07:12,472 [Speaker 1] Uhm, i to je bilo skupo. Bilo je skupo na mnogo različitih načina. Amerika se htjela osigurati da se, uhm, ništa slično više ne ponovi i, uhm, iz tog razloga '45., '46. bilo je jasno da je to jedini pristup. Uhm, kasnije, s razvojem neprijateljstava sa, sa S-- sa Sovjetskim Savezom i početkom, izbijanjem, uhm, Hladnog rata, to je imalo smisla, uhm, iz drugih razloga, ali bilo je jasno da je to jedini put naprijed. 00:07:12,472 --> 00:07:38,312 [Speaker 0] Dobro, skočimo sada nekoliko desetljeća naprijed. Uhm, od 1991. Europa je, uhm, zapravo naučila bespomoćnost. Uhm, prepustila je svoju, uhm, sigurnost Americi i usredo...
