Nepregledno blago Vesna Jurić Rukavina

Naša najvažnija akvarelistica s prijelaza 19. na 20. stoljeće nedovoljno je valorizirana, čak zanemarivana i smještana na odvojke kulturne povijesti. Djelo Slave Raškaj nije dovoljno približeno javnosti, a prikazana je najčešće opterećenom romansiranom biografijom. Kroz djelo "Šest šetnji Slave Raškaj", etablirana književnica i prevoditeljica Sanja Lovrenčić s ilustratorom Dominikom Vukelićem, u prvi plan stavlja djela velike slikarice.

Jezik umjetnosti je najizoštreniji i najjasniji kad progovara svjestan društvene stvarnosti i njezine materijalnosti koju pokušava artikulirati, uz ostalo rekao je naš gost u emisiji "Nepreglednp blago" umjetnik i redoviti prof.art. Aleksandar Battista Ilić govoreći o potrebi osvješćivanja suvremene baštine. Zagreb je među prvim svjetskim gradovima učinio iskorak još u prošlom stoljeću primarno kroz avangardnu, eksperimentalnu te konceptualnu umjetnost i akcionizam istaknuo je Battista Ilić i potaknuo da kroz Projekt Ilica Q'Art upravo afirmiramo suvremenu baštinu ali i živimo spoj prirodnog i urbanog eko sustava. Ilica je primjer toga spoja.

Zagorka nije mogla ni sanjati da će postati toliko utjecajna, toliko voljena, a često prešućivana i odbacivana ističe povjesničarka Ana Zbiljski koja je stručna suradnica Centra za ženske studije i voditeljica Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke. Ono što je jedan od većih problema jest razasuta građa. Naime ne postoji jedinstveni Zagorkin fundus i još uvijek se prikupljaju i dokumenti o njenom životu. Zbiljski je apelirala da se javni Zagorkin spomenik u Tkalčićevoj ulici ne hvata za grudi kako bi se prolazniku ispunila želja. To se kosi s poštivanjem osobe i stvarnog doprinosa Marije Jurić Zagorke kulturnom, političkom i umjetničkom nasljeđu.

Nepregledno blago u znaku je 416. obljetnice jedinstvene nacionalne ustanove kulture i znanosti, popularnog NSK. Datum 22. veljače, uzet je kao dan obljetnice u spomen na dan kada otisnuta prva knjiga na hrvatskome jeziku i pismu, biser glagoljaštva Misal po zakonu rimskoga dvora, što je ujedno i simbol bogatstva naše kulture i baštine, simbol prihvaćanja tadašnjih novih tehnologija, ali i simbol uklopljenosti hrvatskoga naroda u europski kontekst ističe ravnateljica NSK prof.dr.Ivanka Stričević, i dodaje kako se bogatstvo NSK ogleda i u cjelokupnom fondu Knjižnice koji danas broji približno 3,6 milijuna jedinica različite vrste građe, te 360 tisuća objavljenih jedinica građe u sustavima digitalne knjižnice s milijunima digitalnih stranica.

Dvorac umjetnika Oršić – Jakovlje, poznat kao dvorac u kojem od 1973. godine imaju svoje ateljee, rade i stvaraju najznačajniji umjetnici hrvatske moderne i suvremene scene. Nakon dugogodišnjeg nastojanja Hrvatskog društva likovnih umjetnika, početkom 2023. g. započeo je dugo očekivanu i nužnu obnovu. Nakon konstrukcijske obnove, a projekti su već u tijeku intenzivno se radi i kampanja za unutarnju obnovu i opremu za umjetničke ateljee, galeriju, prezentacijski multimedijski postav, višenamjensku dvoranu, radionice za konzerviranje i restauriranje suvremene skulpture ,depo za pohranu umjetničkih djela, radionicu za keramiku, stakla, metal i drugo, uz ostalo, napominje voditelj projekta obnove red.prf.art. ALU, Alen Novoselec.

Kako bi se široj javnosti približila još jedna vrijedna spomenična sakralna baština, ovoga puta Kapela Svetoga Jakoba na Očuri, koja je smještena na vrhu brijega, izvan naselja Gorjani Sutinski, Općina Radoboj, u sklopu projekta SOS za svetce voditeljice mr. art. Zvjezdana Jembrih red. prof. ALU, u Radoboju će se održati 20. i 21. listopada znanstveno stručni skup u organizaciji Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Krapinsko – zagorska županija pod nazivom „ O KAPELI SVETOGA JAKOBA iliti Bl. Marie Devicze zvêrhu Hotchure milosche izkazujuche“ posvećenoga dr. sc. Miji Koradeu (1947. – 2020.), istraživaču i promicatelju hrvatske povijesti, kulture i sakralne baštine.