Poljoprivredna zemlja je ogroman resurs, to je kao da imate naftna polja koja ne koristite. To država mora koristiti. Na svakom tom komadu zemlje, svakom kvadratu, hektaru može se proizvesti nešto, može se dati dodana vrijednost i ako zemlja to ne koristi, odnosno njeni ljudi koji tamo žive to ne koriste, to je jednostavno resurs koji iz godine u godinu propada. To je osnovni razlog naše nekonkurentnosti, preraštrkani smo, premale su površine i trebamo jednostavno okrupniti proizvodnju, smatra vinar i vinogradar Josip Vrbanek. U razgovoru za Poslovni FM potkrjepljuje to upravo primjerom svog mjesta, Vivodine, naselja između Žumberka i Ozlja, poznato po vinarskoj tradiciji. Na vrhu sela je crkva Svetog Lovre, ispod koje se pruža predivan pogled na vinograde. U Vivodini, kaže, nema državnog zemljišta, parcele su rascjepkane, vlasnici rasuti po svijetu, a primjerice jedna parcela od stotinjak ili dvjesto četvornih metara ima i po dvadesetak vlasnika. Zemlja se ne prodaje, pa je veliki izazov raditi vinograde na malim površinama. Ekonomski je neisplativo ako ne sadite barem pola hektara, hektar, ako ne i više, da bi napravili nekakvu ekonomski isplativu priču. Ako nema vlasništva, nema novih investicija, nema ni pomoći iz EU fondova, kaže Vrbanek. Nada se kako će u novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu biti obuhvaćene i nesređeno privatno zemljište. Misli kako država mora preuzeti inicijativu, i naći jednostavniji postupak rješavanja takvog zemljišta, pogotovo za parcele koje su male, možda čak i osnivanjem nekakvog fonda, pa ako netko sutra tuži državu tog pojedinca koji je pokušao ili ušao u posjed privatnog zemljišta, da mu se nadoknadi ta šteta, predlaže Vrbanek u razgovoru s Majom Antonić, urednicom podcasta AgroVizija. Osim toga, dodaje Vrbanek, nesređena zemlja izvor je bolesti. Kao primjer navodi zlatnu žuticu koja dolazi iz nesređenih i zapuštenih vinograda. Opasnost od zlatne žutice mogla bi biti poluga da se zapuštena zemljišta riješe, srede, očiste i daju uz neke uvjete ljudima koji je žele obrađivati. Josip Vrbanek je ostao na svojoj djedovini. Ljubav prema vinarstvu započela je baka, nastavili su roditelji, a Josip, treći agronom u obitelji, unapređuje i modernizira proizvodnju vina. Tako je nastao brend Estate 1777, po godini gradnje podruma, koji danas nudi graševinu, chardonnay, sivi pinot, sauvignon, te kupažu crnih vina. Chardonnay se proizvodi klasičnom metodom i u barik bačvama. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili na ostalim podcast platformama ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. Vinarska 2024. je godina bila malo izazovnija i prinosi su bili niži, a prošla 2025. je bila dosta dobra. Kao i ostali proizvođači, bore se s klimatskim promjenama. Zanimljivo je kako iz godine u godinu vina postaju kompleksnija, s manje kiselina, na što kupci nisu navikli. Ipak, iz godine u godinu Vivodina ima sve više posjetitelja i pozornost vinoljubaca koje zaslužuje. Od 2013. do 2024. površina pod vinogradima smanjila se za oko 11.000 hektara. Smanjenje proizvodnje nije samo u vinarstvu, nego u cijeloj poljoprivrednoj proizvodnji, rekao je Vrbanek. - Sve je manje ljudi na selu, mladi se teško odlučuju na poljoprivredu, pa ne žele saditi nove vinograde, pa čak ni održavati stare. Nestaju i stariji ljudi koji su znali orezati i pročistiti vinograd, tako da se gubi i dragocjeno znanje, ističe Vrbanek. Ponavlja kako je poljoprivredna proizvodnja neisplativa, zbog malih površina, odnosno male proizvodnje. Kad bi netko imao 5 hektara vinograda, to bi mu se trebalo moći isplatiti uz racionalnu proizvodnju, dok kad netko ima 1000, 2000 ili 5000 kvadrata, znači ispod pola hektara, to je jako teško održati na životu. Investito...
