Poslovni FM

Poslovni FM
  • 0.0 (0)
  • Entrepreneurship

PoslovniFM – prvi i jedini poslovni podcast-first radio u Europi! Poslovni FM nije samo medij – mi smo jedinstvena multimedijska platforma koja snažno podržava kulturu uspjeha kroz autentičan sadržaj, relevantne glasove i projekte koji povezuju gospodarstvo, znanje i utjecaj. Naša posebnost, potvrđena je brojnim nagradama i priznanjima, uključujući: Najbolji internet poslovni radio u Europi za 2025. (Global Business Awards) Najinovativniji medijski projekt u regiji (2019 Beograd) Finalist Večernjakove ruže 2025. u kategoriji Digitalna ruža Među TOP 5 potpornih sustava za franšizno poslovanje u Europi za 2025. godinu PRVI na Global Business Chartu na platformi Mixcloud Prvi i jedini podcast-first poslovni radio u Europi Kroz naše ključne projekte, servise i naš podcast-first pristup, omogućujemo medijsku vidljivost, kvalitetno pozicioniranje i profesionalnu komunikaciju za naše partnere. Naši podcasti, emitirani uživo na Poslovni FM radiju 24/7 i na svim glavnim podcast platformama, pripremljeni su uz tailor made pristup stvaranja sadržaja i partnerima bitnim temama ili podrškom podcastu iz redovnog programa.

  1. Jul 17

    Vineyard Angel: Hrvatska inovacija koja uz pomoć umjetne inteligencije i dronova mijenja budućnost vinogradarstva

    Od doktorskog istraživanja do tehnološkog rješenja koje prepoznaje bolesti vinove loze prije nego što ih ljudsko oko može uočiti – priča o hrvatskoj inovaciji koja spaja agronomiju, umjetnu inteligenciju i preciznu poljoprivredu, koja pokazuje kako hrvatsko znanje može postati globalna poljoprivredna inovacija. Poljoprivreda je danas mnogo više od iskustva i tradicije. Klimatske promjene, sve veći troškovi proizvodnje i potreba za održivijim gospodarenjem traže nova rješenja, a među najvažnijima su precizna poljoprivreda, umjetna inteligencija i analiza podataka. Kako tehnologija već danas mijenja vinogradarstvo, u podcastu Agrovizija na prvom poslovnom radiju Poslovni FM govorila je Ivana Rendulić Jelušić, direktorica i osnivačica tvrtke Alti Agro. Od znanstvenog istraživanja do poduzetničke priče Sve je započelo tijekom doktorskog studija na Agronomskom fakultetu, kada je Ivana među prvima u Hrvatskoj počela istraživati primjenu dronova u vinogradarstvu. U vrijeme kada se o umjetnoj inteligenciji i pametnoj poljoprivredi tek počelo govoriti, prepoznala je priliku spojiti agronomsko znanje s digitalnim tehnologijama. Istraživanje je pokazalo da standardni alati za obradu snimaka ne mogu dovoljno precizno analizirati vinograde jer u obradu uključuju i međuredni prostor s travom i korovom. Upravo je taj problem postao temelj razvoja vlastitog softverskog rješenja koje se fokusira isključivo na vinovu lozu. Vineyard Angel - digitalni pomoćnik vinogradara Rezultat višegodišnjeg razvoja je Vineyard Angel, specijalizirani softver koji koristi multispektralne snimke dronova i algoritme umjetne inteligencije za analizu zdravstvenog stanja vinograda. Sustav prepoznaje problematične zone, prati vegetacijske promjene, broji nedostajuće trsove te vinogradarima omogućuje planiranje proizvodnje s mnogo većom preciznošću nego što je to moguće klasičnim obilaskom vinograda. Unutar sustava nalaze se i prediktivni modeli za razvoj bolesti koji koriste podatke s meteoroloških postaja postavljenih u samim vinogradima. Time proizvođači mogu reagirati prije nego što bolest zahvati veće površine. Podaci vrijede samo ako pomažu donijeti odluku Jedna od najvećih prednosti Vineyard Angela jest što od vinogradara ne traži dodatni administrativni posao. Podaci se prikupljaju automatski - putem dronova, senzora i meteoroloških postaja - dok agronomski tim rezultate pretvara u jasne preporuke za proizvodnju. Kako ističe Ivana Rendulić Jelušić, cilj nije proizvesti što više podataka, nego informacije koje proizvođaču omogućuju kvalitetnije odluke o gnojidbi, zaštiti, rezidbi ili planiranju berbe. Dron vidi ono što ljudsko oko još ne može Multispektralne kamere registriraju promjene u količini klorofila znatno prije nego što biljka pokaže vidljive simptome. To znači da vinogradar može reagirati nekoliko dana prije nego što se problem pojavi golim okom. Osim toga, analiza omogućuje praćenje posljedica mraza, tuče, suše ili drugih stresnih situacija tijekom cijele vegetacijske sezone. Sustav pritom pokazuje kako niti jedan vinograd nije potpuno ujednačen, već svaka parcela ima zone koje zahtijevaju različit pristup. Hrvatske vinarije već koriste tehnologiju Među prvim korisnicima bili su poznati istarski vinari Ivan Damjanić i Ivica Matošević, a danas Alti Agro surađuje s brojnim v...

  2. Jul 10

    Kliček: Bez industrije nema dugoročnog prosperiteta

    Metalska industrija nije relikt prošlosti. Ona je temelj razvoja, izvoza, zapošljavanja i konkurentnosti. A MIV Varaždin pokazuje da se tradicija i moderna industrija itekako mogu graditi zajedno. - Iako je puno industrija odseljeno ili ugašeno u Hrvatskoj, ali i Europi, MIV je uspio s novim vlasnikom zadržati proizvodnju i tradiciju ljevarstva u Varaždinu, kaže u razgovoru za PoslovniFM izvršni direktor MIV-a Filip Kliček i dodaje da nije prepoznato kako je industrija  bazična polazna točka za sve ostale industrije i da je za to potrebna potpora, kakvu daje i druge zemlje za tu industriju. Metalska industrija Varaždin nastala još daleke 1939. godine jedna je od rijetkih domaćih industrija koja je opstala i štoviše, nakon preuzimanja od njemačke grupacije HAWLE 2018. godine, krenula s dodatnim razvojem. Lani je u Varaždinu otvorena nova ljevaonica, projekt vrijednosti 60 milijuna eura, koji još čeka drugu fazu provedbe. U Varaždinu se radi i izvozi na 6 kontinenta, zaposleno je 360 osoba, domaćih stručnjaka sa sjevera zemlje. Prema njegovim riječima, bez snažne industrijske baze nema ni dugoročnog prosperiteta. Hrvatska i Europa, smatra, ne mogu se oslanjati isključivo na tercijarne djelatnosti, dok konkurencija s Dalekog istoka – osobito iz Kine, Indije i Turske – postaje sve agresivnija. Upravo zato, kaže, potrebno je više ulagati u znanje, obrazovanje, tehnologiju i ljude, ali i stvoriti pravednije tržišne uvjete za europske proizvođače. Nova varaždinska ljevaonica za MIV je mnogo više od investicije. To je ostvarenje plana starog više od 40 godina. U pogonu se danas lijevaju odljevci od najmanjih komada pa sve do onih teških deset tona. Posebno je zanimljivo da je tvornica, od polaganja kamena temeljca do prvog odljeva, izgrađena u svega 11 mjeseci – što Kliček ističe kao dokaz iskustva, znanja i predanosti varaždinskog tima. Projekt je, međutim, imao i svoju zahtjevnu stranu. Iako je prijavljen za europsko sufinanciranje, MIV nije dobio traženu potporu od pet milijuna eura. Unatoč tome, vlasnici su odlučili nastaviti ulaganje vlastitim sredstvima, a upravo su znanje zaposlenika, iskustvo i želja da se u Varaždinu očuva proizvodnja bili ključni razlozi za nastavak projekta. Kliček pojašnjava kako je ljevaonici glavna sirovina, osim sirovog željeza, i pijesak u kojem se rade kalupi i kojim se kalupira, odnosno izrađuju proizvodi. Zato je druga faza razvoja ljevaonice već je u pripremi. Ona uključuje i važnu komponentu održivosti – recikliranje iskorištenog pijeska koji se koristi u procesu kalupljenja. Danas se taj materijal svakodnevno transportira, dok bi nova faza trebala omogućiti njegovo ponovno korištenje, smanjenje logističkih troškova i dodatno podizanje učinkovitosti proizvodnje. Uz investicije, jedan od najvećih izazova za industriju ostaje cijena električne energije. Kliček upozorava kako Hrvatska ima jednu od viših cijena struje za industriju, dok neke zemlje, poput Slovenije i Italije, već imaju konkretne modele potpore. Takva bi potpora, smatra, bila snažan poticaj razvoju proizvodnje i novom zapošljavanju. MIV je u Hrvatskoj najpoznatiji po hidrantima i kanalnim poklopcima, no proizvodni portfelj tvrtke daleko je širi. Tvrtka proizvodi ventile za vodovodne sustave, opremu za energetska i kemijska postrojenja te rješenja koja se koriste diljem Europe i svijeta. Posebno je važan segment opreme za vodovodne mreže, gdje MIV sudjeluje u smanjenju velikih gubitaka vode – problema koji je u Hrvatskoj i dalje ozbiljno prisutan. Upravo u tom segmentu Kliček upozorava na važnost kvalitete. Gubici vode u Hrvatskoj procjenjuju se između 52 i 70...

  3. Jul 3

    Zašto zdrave navike moraju početi od kuće?

    Koliko je važno ono što djeca jedu danas za njihovo zdravlje sutra? Zašto je doručak mnogo više od prvog obroka u danu? Kako djecu naučiti zdravim navikama u vremenu ekrana, brze hrane i sve manje kretanja? O tim pitanjima u podcastu Ritam posla razgovarali smo s Koraljkom Novina Brkić, regionalnom nutricionisticom kompanije Nestlé Adriatic i voditeljicom programa Vrtim zdravi film, te dr. sc. Darijom Vranešić Bender, kliničkom nutricionisticom, autoricom brojnih stručnih projekata i jednom od kreatorica sadržaja programa Petica - igrom do zdravlja. Poruka njihovog razgovora može se sažeti vrlo jednostavno: zdrave navike ne nastaju slučajno, one se uče – kod kuće, u školi i u zajednici. Više od 20.000 djece godišnje uči o zdravijem životu Program Vrtim zdravi film Nestlé provodi već 15 godina u suradnji s Hrvatskim školskim sportskim savezom i drugim partnerima. Od nekoliko škola i stotinjak učenika projekt je prerastao u nacionalnu inicijativu koja danas obuhvaća čak 185 škola i svake godine educira između 20 i 25 tisuća djece diljem Hrvatske. Kako ističe Koraljka Novina Brkić, cilj nije samo prenijeti informacije o prehrani, nego pomoći djeci da steknu navike koje će ih pratiti cijeli život. Program se posljednjih godina nadopunjuje i suradnjom s projektom Petica – igrom do zdravlja, koji je pokrenuo Hrvatski liječnički zbor. Dok je Petica usmjerena na djecu nižih razreda osnovne škole, Vrtim zdravi film obraća se učenicima viših razreda, stvarajući svojevrsni kontinuitet zdravstvene edukacije. Vranešić Bender kaže da u Hrvatskoj otprilike svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost i to nisu dobre statistike. Urbane sredine imaju bolje rezultate, ruralne sredine slabije. Sve počinje od roditelja Iako škole imaju važnu ulogu, obje sugovornice slažu se kako je obitelj i dalje najvažnije mjesto usvajanja životnih navika. „Sve kreće od kuće“, naglašava dr. Vranešić Bender, dodajući kako su roditelji uključeni kao sekundarna ciljna skupina upravo zato što bez njih nema trajnih promjena. Djeca mogu usvojiti znanja u školi, ali tek kada ih vide i primijene kod kuće, ona postaju dio svakodnevnog života. Zbog toga oba programa posljednjih godina sve više uključuju roditelje kroz edukativne materijale, recepte i praktične savjete za svakodnevnu prehranu. Posebno je zanimljivo da djeca često postaju ambasadori promjena unutar vlastitih obitelji. Kada u školi nauče zašto je važno piti više vode, jesti voće ili redovito doručkovati, ta znanja prenose roditeljima, braći i sestrama te potiču zajedničke promjene životnih navika. Jedna od ovogodišnjih tema programa je doručak, a podaci koje su iznijele gošće otkrivaju zanimljiv trend. Dok oko 80 posto djece u dobi od osam do devet godina redovito doručkuje, kod petnaestogodišnjaka taj udio pada na približno 50 posto. Zašto je to problem? Brojna istraživanja pokazuju da djeca koja redovito doručkuju imaju bolju koncentraciju, bolje rezultate u školi i manju vjerojatnost razvoja prekomjerne tjelesne mase. Koristi se ne zaustavljaju samo na djetinjstvu. Redoviti doručak povezuje se s manjim rizikom razvoja kroničnih bolesti, boljim mentalnim zdravljem, pa čak i boljim posl...

  4. Jun 26

    Benović: Energetska obnova nije samo računica uštede, ona zgradi produljuje život

    Energetska obnova već je godinama jedna od najčešćih tema među suvlasnicima, predstavnicima suvlasnika, upraviteljima, vlasnicima obiteljskih kuća i javnim naručiteljima. O njoj se govori kroz postotke sufinanciranja, javne pozive, troškovnike, rokove i uštede, ali se u praksi vrlo brzo pokaže da to nije samo tehnički projekt. To je i pravni, financijski i izrazito ljudski proces, posebno u višestambenim zgradama u kojima se odluke ne donose za jednim kuhinjskim stolom, nego među desecima ili stotinama suvlasnika. U novoj epizodi podcasta ZGRADOnačelnik na prvom poslovnom radiju PoslovniFM, urednica Ana Leko razgovarala je s Linom Benović, pravnicom i konzultanticom za energetsku obnovu. Kroz E-Konzalt, koji stoji iza Obnovi.hr, Benović radi na pripremi i prijavama višestambenih zgrada, obiteljskih kuća, projekata obnovljivih izvora energije, programa za energetsko siromaštvo i zgrada javne namjene. Povod razgovoru je i aktualna odluka o osiguravanju sredstava za još 269 zgrada s rezervne liste poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Budući da je taj poziv bio 2024. godine, a nastavak dolazi sada, logično se otvara pitanje jesu li tadašnje cijene, odluke suvlasnika, ponude izvođača, rokovi i financijska konstrukcija još održivi. Paralelno, višestambene zgrade ulaze u novo razdoblje financijskih instrumenata, u kojem će pričuva, kredit i otpis dijela glavnice imati važniju ulogu nego dosadašnji klasični javni pozivi. Benović na početku jasno razdvaja ono što njezin ured radi od obnove koju zgrade same financiraju vlastitim novcem. - Mi radimo projekte preko EU fondova. Dakle, ne radimo energetsku obnovu u situaciji kada se predstavnik suvlasnika javi i kaže da zgrada želi vlastitim financijskim sredstvima obnoviti zgradu. Kada govorimo o EU fondovima, tu ima tehničkog, pravnog i financijskog aspekta. Prije svega je tehnički aspekt, jer se mora napraviti glavni projekt energetske obnove i kasnije izvesti radove. To je 80 posto svega. Ali treba se i prijaviti, prikupiti dokumentaciju, proći, kasnije dokazati da su se postigle uštede. Tu je i financijski dio, dizanje kredita, povećanje pričuve i otplata tijekom 15 ili 20 godina. To je miks svega – istaknula je. Kod obiteljskih kuća, dodaje, odluke se donose jednostavnije jer o svemu najčešće odlučuje jedna obitelj ili jedan vlasnik. Njima je najveći problem hoće li prikupiti valjanu dokumentaciju i hoće li proći na javnom pozivu. Kod višestambenih zgrada situacija je potpuno drugačija. - To znaju biti zgrade sa 100 ili 200 stanova, a potrebno je 51 posto suglasnosti suvlasnika za ulazak u projekt energetske obnove. To je doista zahtjevan projekt, prvenstveno za predstavnika suvlasnika. Ja često kažem da su predstavnici marketinški stručnjaci, jer moraju nagovoriti svih 100 ili 200 suvlasnika da se uđe u tako velik projekt, koji ponekad vrijedi i više milijuna eura - rekla je Benović. Bitno je koga se bira Jedna od najčešćih primjedbi suvlasnika jest da je energetska obnova preskupa, da su cijene prenapuhane i da se ulaganje nikada neće vratiti. Benović kaže da razumije otpor, ali upozorava da nije svaka niža ponuda nužno bolja, niti je svaka veća cijena dokaz da je projekt “pljačka”. - Na tržištu postoje različite tvrtke, različiti izvođači i različite ponude. Uvijek postoji neki obrt koji će dati jeftiniju ponudu, ali pitanje je ima li jamstva, reference, snagu i hoće li se sutra pojaviti na gradilištu. Kod EU fondova, kada se raspisuje nabava za radove, tu se javljaju ozbiljnije tvrtke. One imaju veći hladni pogon, strojeve, materijale i ljude. One jesu skuplje, ali to nije za...

  5. Jun 18

    Rojnica Šunjić: Svatko ima prepoznatljiv stil i može doći do kupca

    Njezin životni poziv bio je ekonomija, s diplomom Ekonomskog fakulteta Ivana Rojnica Šunjić iz Splita zaposlila se u privatnoj tvrtki, no onda se sasvim neočekivano upleo onaj kreativni, dio tada skriveni dio njezinog života, te je postala poduzetnica. Danas vlasnica obrta Lapjat iz Splita. Mlada poduzetnica gošća je podcasta Poslovni đir na prvom poslovnom radiju Poslovni FM, kojeg uređuje i vodi Ojdana Koharević. U njezinoj radionici koja je krenula s radom prije četiri godine danas se izrađuju šalice zanimljivih natpisa, a posebno je vrijedno što sve izrađuje sama, svojim rukama uz pomoć jedne studentice i jedne peći iz koje na tržište izlaze zanimljive šalice neobičnih oblika. Kako je ekonomistica u sebi otkrila taj poduzetnički duh to i nije toliko slučajno, no kako je iz svijeta ekonomije stigla u kreativni svijet otkriva za PoslovniFM. Sam naziv obrta, za one koji ne znaju, u p'jat ili pijat u dalmatinskom narječju znači tanjur, jer upravo je tanjur odredio početak njezinog poduzetničkog puta.    - Krenula sam s radionicama izrade keramike prije 5 godina dok sam bila na porodiljskom dopustu, odlučila sam sama svojim novcem kupiti peć. U planu je bila proizvodnja tanjura, no poslije se to promijenilo i najviše izrađujemo šalice jer šalice se najbolje prodaju i šalicama se ljudi uvijek vraćaju…, priča Ivana. U to vrijeme počela je s proizvodnjom u kući, otvorila obrt i krenula s objavama na društvenim mrežama. Ljudima se svidjelo, njezine šalice su se počele tražiti, što joj je bila najbolja potvrda kako je pogodila i vrijeme i vrstu posla. Riječ je za sve nas, a posebno za poduzetnike o vrlo neizvjesnom vremenu nakon pandemije covida, u kojem se mnogi nisu snašli, no Ivana je upravo u to vrijeme pronašla svoj put. - Bilo je to izazovno vrijeme, a ja na porodiljnom, s malim djetetom mi je više odgovarao rad od kuće i klizno radno vrijem, prisjeća se mlada poduzetnica. Uz nesebičnu pomoć obitelji, u to je vrijeme onu, važnu financijsku pomoć dobila od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kroz mjeru samozapošljavanja. - Prijavila sam se i uspjela dobiti poticaje, s tim novcem sam kupila drugu peć te još neke alate neophodne za rad i to me jako puno poguralo, to daje onaj početnički vjetar u leđa. Da toga nije bilo, možda bi priča bila drugačija, priznaje poduzetnica.   Ovako priča je dobila uspješan poduzetnički put, a ova je mjera HZZ-a jedna od dobrih strana države. U sadašnjem vremenu mnogo je ljudi koji se bave keramikom, pa je sve teže pronaći put na tržištu, no unatoč konkurenciji, Ivana drži kako svatko ima prepoznatljiv stil i može doći do kupca. - Ne možeš ti iskopirati nečiji stil, svatko radi za sebe i kupci to prepoznaju, tvrdi poduzetnica. Iako je Split turistički grad u kojem je sve više suvenirnica, poduzetnica iz našeg razgovora svoje proizvode za sada nudi tek na nekoliko mjesta, svoje šalice ne vidi u svojoj prodavaonici već ih nudi isključivo putem web prodaje. Na pitanje urednice i voditeljice kako izgleda sam proces izrade i koliko dugo traje izrada jedne šalice, Ivana kaže: - Sam proces izrade ima jako puno koraka, isto tako ima puno načina izrade svakog pojedinog predmeta, to može lijevanje koje mi koristimo, može biti izrada iz ploče, iz kugle. Jako puno je vrsta gline, puno različitih temperatura na kojima se ta glina peče, jako puno glazura… Zanimljivo je kako za jednu turu od 50 šalica treba 15 dana, što znači da mjesečno može izraditi oko 100 šalica. Što se tiče keramike, prodaja je jako dobro organizirana u našoj državi, te zato jako puno naručuje od domaćih tvrtki, no dio sirovina mora naručiti. - Radim s dvije tvrtke, imaju širok asortiman i jako sam zadovoljna, kaže ova mlada poduzetnica. S obzirom kako joj u poslu već mnogo pomoglo sufinanciranje HZZ-a, jednog dana možda počne razmišljati i o sufinanciranju uz pomoć loka...

  6. Jun 1

    Počele prijave za Nestlé Summer’s Cool plaćenu ljetnu praksu, za mlade osobe koje žele rasti

    Kako privući i zadržati mlade talente u vremenu kada se poslodavci diljem Europe bore s nedostatkom kvalitetne radne snage? Kako izgraditi organizacijsku kulturu u kojoj zaposlenici ostaju, razvijaju se i preuzimaju odgovornost? O tome su u podcastu Ritam posla govorili Tina Gjuriš, voditeljica ljudskih resursa kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu , i Leo Vukić, nekadašnji polaznik Nestlé Summer School programa, a danas zaposlenik kompanije. Njihov razgovor otkriva kako izgleda moderna organizacija koja razvoj ljudi stavlja u samo središte poslovne strategije. Tina Gjuriš svoju je karijeru u Nestléu započela prije dvadeset godina u lancu opskrbe. Upravo joj je rad u u odjelu planiranja ponude i potražnje omogućio razumijevanje funkcioniranja velike međunarodne kompanije iznutra. No kroz godine je shvatila da je ono što je najviše motivira rad s ljudima - razvoj talenata, izgradnja timova i stvaranje organizacijske kulture u kojoj pojedinci mogu ostvariti svoj puni potencijal. Danas upravo ta kombinacija poslovnog i iskustva u ljudskim resursima predstavlja njezinu najveću profesionalnu prednost. U Nestléu smatraju da se uspješno poslovanje više ne može odvojiti od razvoja ljudi. Poslovni rezultati i zadovoljstvo zaposlenika nisu dvije odvojene kategorije, nego međusobno povezani elementi istog sustava. Mladi više ne traže samo sigurnost Jedna od najvećih promjena na tržištu rada posljednjih godina odnosi se upravo na očekivanja zaposlenika. Nekada je stabilnost radnog mjesta bila presudna. Danas mladi ljudi od poslodavca očekuju puno više: fleksibilnost, mogućnost razvoja, osjećaj svrhe, transparentnost i priliku da njihov rad ima stvaran utjecaj. Nestlé upravo u toj promjeni vidi priliku. Mladi zaposlenici, smatra Gjuriš, donose novu energiju, drugačije perspektive i svježe ideje koje organizacije guraju prema naprijed. Njihova želja za učenjem, istraživanjem i isprobavanjem različitih poslovnih okruženja izazov je za poslodavce, ali istovremeno i snažan poticaj za kontinuirano unapređenje radnog okruženja. Nestlé Summer's Cool: više od studentske prakse Jedan od najpoznatijih projekata kojima Nestlé razvija mlade talente je program Nestlé Summer's Cool, koji se održava već sedmu godinu zaredom u sklopu globalne inicijative Nestlé Needs Youth. Riječ je o plaćenoj ljetnoj praksi koja studentima ne nudi promatranje poslovanja sa strane, već aktivno uključivanje u rad kompanije. Sudionici rade na konkretnim projektima, imaju svoje mentore, surađuju u međunarodnim timovima te preuzimaju odgovornost za zadatke koje dobivaju. Posebna vrijednost programa je multikulturalno okruženje jer u njemu sudjeluju studenti iz šest zemalja jugoistočne Europe. Cilj programa nije prvenstveno zapošljavanje budućih radnika, nego pružanje mladima prvog ozbiljnog profesionalnog iskustva i izgradnja samopouzdanja koje im je potrebno za ulazak na tržište rada. No upravo iz takvih programa često nastaju budući zaposlenici. Od praktikanta do zaposlenika Jedan od njih je Leo Vukić. Prije tri godine prijavio se na Nestlé Summer's Cool, privučen međunarodnim okruženjem i mogućnošću rada s kolegama iz različitih zemalja i obrazovnih sustava. Danas je zaposlenik kompanije i iz prve ruke potvrđuje koliko takva iskustva mogu oblikovati profesionalni put mladih ljudi. Njegovo iskustvo pokazuje ono što mnoge kompanije danas pokušavaju postići – stvaranje prirodnog mosta između obrazovanja i poslovnog svijeta. Tijekom razgovora posebno se istaknula tema organizacijske kulture. Prema riječima Tine Gjuriš, zadovoljstvo zaposlenika danas nije dodatna vrijednost nego preduvjet dugoročnog poslovnog uspjeha. Kompanije koje žele ostvarivat...

  7. May 29

    Turalija: Zelena gradnja više nije tema budućnosti, EU taksonomija već danas odlučuje tko dobiva kapital

    Održiva gradnja u Hrvatskoj godinama je bila stvar entuzijazma nekolicine. Snježana Turalija, vlasnica tvrtke GREENiKA i jedna od vodećih hrvatskih stručnjakinja za održivu gradnju i certificiranje, dobro zna kako je to izgledalo: puno konferencija, malo gradilišta. No danas, kada EU taksonomija uvjetuje pristup financiranju, a klimatski rizici postaju svakodnevna projektantska realnost, situacija se mijenja. U novoj epizodi podcasta ZGRADOnačelnik na prvom poslovnom radiju PoslovniFM razgovarala je s urednicom Anom Leko o tome što zelena gradnja zapravo znači u praksi, zašto su certifikati postali tržišni preduvjet i gdje Hrvatska još uvijek kasni. - Sad već „davne“ 2009. osnovali smo Hrvatski savjet za zelenu gradnju i nadala sam se da ćemo brzo preuzeti svjetske i europske prakse. No to se nije događalo jer nije bilo financijskog razloga. Tek nakon 2020. godine, kada smo počeli osjećati učinke EU taksonomije, a komercijalne banke i fondovi počeli su postavljati konkretna pitanja o CO2 otisku i energentima, investitori su se počeli zaista okretati prema pravoj zelenoj gradnji - rekla je Turalija. Prekretnica je došla s nizom događaja koji su se gotovo istovremeno složili: pandemija, potres u Zagrebu, zatim u Petrinji, i Europski zeleni plan koji je prerastao u financijsku uredbu s jasnom porukom svim investitorima. EU taksonomija definira šest ciljeva koje svaka investicija mora zadovoljiti kako bi bila podobna za europski kapital, a svi su u izravnoj vezi s principima zelene gradnje: od smanjenja CO2 emisija i učinkovitog korištenja resursa do zaštite bioraznolikosti i klimatske otpornosti. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na 10-ak podcast platformi, Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. Iako većina održivost poistovjećuje s energetskom učinkovitošću, Turalija objašnjava da je to samo jedan od šest stupova zelene gradnje, uz ekonomske parametre, tehničke sustave, sociokulturološki aspekt, procese i lokaciju. Posebno naglašava lokaciju kao element koji se dramatično mijenja, više nije samo pitanje cijene po četvornom metru, nego i izloženosti klimatskim rizicima - poplavama, olujnim vjetrovima, sve intenzivnijim kišama. Zgrada se projektira na 50 godina, a u nekim slučajevima traje i više od 100 godina, i sve to vrijeme mora biti sigurna i funkcionalna. - Lokaciju danas ne možemo sagledavati samo iz ekonomskog aspekta. Moramo sagledati i klimatske rizike. Vidimo sve češće bujične poplave, kiše koje su sve snažnije, vjetrove koji dođu niotkuda i naprave ogromnu štetu. O čemu se tu radi? Radi se o zaštiti ljudi i zaštiti imovine - naglasila je. Među certifikacijskim sustavima posebno se osvrnula na DGNB, njemački standard koji smatra najiscrpnijim jer uz ekološki obuhvaća i ekonomski, tehnički, sociokulturološki aspekt te lokaciju i procese - ukupno oko 40 kriterija i 150 indikatora koje svaki projekt mora dokumentirati i dokazati. U Hrvatskoj je trenutačno oko 30 projekata u različitim fazama tog procesa. Uglavnom su to poslovne zgrade, čiji vlasnici certificiranjem postižu bolju tržišnu poziciju i lakši pristup financiranju. Stambeni i javni sektor gotovo da ne postoje u toj priči. Škole, bolnice i ostale javne zgrade građene novcem poreznih obveznika trebale bi predvoditi, a ne zaostajati. Najavljuje da su razgovori s resornim ministarstvima u tijeku i da se polako kreće u tom smjeru, ali naglašava da tempo nije ni blizu onoga što situacija zahtijeva. Paralelno, upozorila je da iste standarde moraju pratiti i sva ostala ministarstva koja financiraju projekte iz EU fondova ili nacionalnih sredstava, od zdravstva do turizma. - Zakonska regulativa prelazi s gotovo nultih energetskih zgrada na zgrade nultih emisija. Imamo možda dvije godine. I kao uvijek, neki...

  8. May 22

    AI, nekretnine i startup iz Hrvatske: Kako Vendue Tech želi pojednostaviti ulaganje u nekretnine diljem Europe

    Partner serijala podcasta Pametna Hrvatska – JANAF. Kako izgleda kada hrvatski startup odluči riješiti jedan od najvećih problema tržišta nekretnina - nepreglednost podataka, sporost procesa i fragmentirane informacije između država? Upravo o tome u podcastu Pametna Hrvatska, poweered by Janaf, govori Ivan Livić, suosnivač startup projekta i CEO Vendue Tech i platforme Bidsale, koja želi objediniti podatke o javnim aukcijama nekretnina i pretvoriti ih u strukturirane, razumljive i investitorima dostupne informacije. U razgovoru s Marijanom Matković na prvom poslovnom radiju PoslovniFM, Livić je opisao kako izgleda razvoj deep-tech startupa koji kombinira umjetnu inteligenciju, cloud infrastrukturu i real estate tržište, ali i kako izgleda povratak iz Singapura u Hrvatsku nakon više od desetljeća rada u globalnim tehnološkim kompanijama. Vendue Tech danas razvija platformu koja bi investitorima trebala omogućiti jednostavniji pristup podacima o nekretninama iz različitih država, posebno onima koje se pojavljuju na javnim aukcijama. Problem koji su prepoznali nije nedostatak podataka, nego njihova neorganiziranost. - Podaci postoje, ali su često nestrukturirani, teško dostupni i nečitki. Naš cilj je omogućiti investitorima da na jednom mjestu dobiju strukturirane informacije, procjene rizika, pravne podatke i analitiku, objašnjava Livić. Platforma je trenutno u beta fazi, a tim iz zagrebačkog ZICER-a već surađuje s ranim partnerima i klijentima iz Njemačke, Španjolske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Među interesentima su pravne tvrtke, agencije za nekretnine i family office investitori koji danas velik dio analiza još uvijek rade ručno. Poseban izazov predstavlja upravo međunarodno tržište nekretnina. Iako Europska unija formalno omogućuje ulaganja i kupnju nekretnina među članicama, praksa je daleko složenija. Dokumentacija dolazi u različitim formatima, pravni sustavi nisu usklađeni, a mnogi podaci još uvijek postoje samo u skeniranim dokumentima. Tu Vendue Tech vidi svoju priliku. - Želimo da investitor dobije iskustvo slično onome koje danas ima na Amazonu ili modernim trading platformama, brzo, pregledno i strukturirano, naglašava Livić. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na 10-ak podcast platformi, Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite. Osim same tehnologije, zanimljiva je i poduzetnička priča iza projekta. Ivan Lijević nakon FER-a odlazi u Maleziju, zatim u Singapur, Indoneziju i Australiju, gdje radi na projektima obnovljivih izvora energije, cloud infrastrukture i enterprise tehnologija za velike međunarodne kompanije. Radio je za Amazon Web Services, telekom grupacije i edutech kompanije, a paralelno razvijao i vlastite startup projekte. Jedan od početaka, prisjetio se, bio je i TastyCarrot odnosno Mrkva.hr – platforma za dostavu hrane koja je, kako kaže, bila preteča današnjeg Wolta. Projekt su razvijali još prije deset godina, kada tržište dostave hrane u regiji praktički nije bilo razvijeno. - Napravili smo cijeli ekosustav za restorane, dostavu i naručivanje hrane, ali tržište tada još nije bilo spremno za takav model, prisjeća se. Nakon gotovo jedanaest godina života u Aziji, povratak u Hrvatsku bio je prvenstveno obiteljska odluka. No upravo je povratak otvorio prostor za razvoj novog projekta. Danas Vendue Tech funkcionira kao remote-first tvrtka s međunarodnom mrežom suradnika iz Europe, Amerike i Azije. Tim broji više desetaka suradnika, a projekt se razvija uz snažan fokus na istraživanje, razvoj i intelektualno vlasništvo. Lijević ističe kako startup ne želi biti „još jedna jednostavna AI plat...

See All (18)

About

PoslovniFM – prvi i jedini poslovni podcast-first radio u Europi! Poslovni FM nije samo medij – mi smo jedinstvena multimedijska platforma koja snažno podržava kulturu uspjeha kroz autentičan sadržaj, relevantne glasove i projekte koji povezuju gospodarstvo, znanje i utjecaj. Naša posebnost, potvrđena je brojnim nagradama i priznanjima, uključujući: Najbolji internet poslovni radio u Europi za 2025. (Global Business Awards) Najinovativniji medijski projekt u regiji (2019 Beograd) Finalist Večernjakove ruže 2025. u kategoriji Digitalna ruža Među TOP 5 potpornih sustava za franšizno poslovanje u Europi za 2025. godinu PRVI na Global Business Chartu na platformi Mixcloud Prvi i jedini podcast-first poslovni radio u Europi Kroz naše ključne projekte, servise i naš podcast-first pristup, omogućujemo medijsku vidljivost, kvalitetno pozicioniranje i profesionalnu komunikaciju za naše partnere. Naši podcasti, emitirani uživo na Poslovni FM radiju 24/7 i na svim glavnim podcast platformama, pripremljeni su uz tailor made pristup stvaranja sadržaja i partnerima bitnim temama ili podrškom podcastu iz redovnog programa.

Information

  • Creator
    Poslovni FM
  • Years Active
    2026
  • Episodes
    18
  • Rating
    Clean
  • Copyright
    © 2026 Poslovni FM
  • Show Website
    Poslovni FM