slobodnim stilom

slobodnim stilom

U ovom ćemo podcastu slobodnim stilom razgovarati s gostima ili sami o stilistici, njezinim najpoznatijim granama, književnoj i lingvističkoj stilistici, kao i o primjenjivosti stilistike kao discipline na različitim tekstovima i suradnji s drugim disciplinama, poput retorike, semiotike, sociologije, fonetike, analize diskurza itd. Na kraju svake epizode naši će gosti odgovarati na sedam pitanja i tako ostaviti svoj stilski potpis. Zanimat će nas najdraže stilske figure, koji biste novi interpunkcijski znak predložili, koju pjesmu znate recitirati napamet, koju pjesmu biste voljeli naučiti recitirati, da se možete izražavati samo jednom vrstom riječi, koja bi to bila, za koju hrvatsku riječ smatrate da je neprevodiva, predložite novu riječ koja označava kakav osjećaj, a koja nije dijelom hrvatskoga rječnika. Moderatorice: slobodnim stilom s gostom - Gabrijela Bionda slobodnim stilom od A do Ž - Iva Antičević, Ana Žagmešter Kontrasti - Ana Juradin, Helena Lučić Književni složenac - Petra Kober, Veronika Vrgoč Facebook: https://www.facebook.com/slobodnimstilom Instagram: https://www.instagram.com/slobodnim.stilom/ SoundCloud: https://soundcloud.com/slobodnim-stilom

  1. stilistika i Josip Radić (Valentino Bošković)

    07/01/2023

    stilistika i Josip Radić (Valentino Bošković)

    Valentino Bošković fiktivni je lik čiju glazbenu priču vješto pletu Branko Dragičević i Josip Radić. Da budemo valentinotovski jezično korektni, liriksote i muziku su izventali, odsvirli i otpivoli Branko i Josip. Valentinotov je četverostoljetni put započeo na Broču, odakle je roketon otišao na Mars, a dočekujemo ga 2046. na Vidovoj gori. Najveći i najbrži fanovi uspjeli su se dočepati karte za taj ivent uz dvostruki LP Vodič kroz galaksiju za redikule. Posljednji pak LP Velika praska figurira i kao album sa samoljepljivim sličicama.Zbog izgradnje priče oko bračkoga svemircota čitav koncept možemo smatrati jezičnom umjetninom, u kojoj jezik nije samo stilska dovitljivost i ne koristi isključivo za Valentinotovu govornu karakterizaciju. Slušajući Valentinota, nerazumljivost postaje drugotna u odnosu na emocionalni aspekt slušanja pjesma. Ili bi barem tako trebalo biti prema sociolingvistima koji popularnost takvog tipa glazbene jezične vratolomije objašnjavaju preko stalne mogućnosti promjena u idiomu kako bi ostali zanimljivi slušateljima, što se najčešće čini ubacivanjem engleskoga. Stoga je moguće da “Ala piš’ i sad za svemirske foje// diši ritki zrok i bit će ti boje!” pjevaju čakavci, štokavci i kajkavci.Može li glazba poput ove koju stvaraju Dragičević i Radić doprinijeti (nesvjesnom) učenju, a da ju ne promatramo (isključivo) kao subverzivnu pojavu na muzičkom nebu ili muzejsku obnovu relikta kako Pasolini shvaća dijalekt? Možda je logičan izbor da je Valentino Bošković progovorio regiolektom, da krene s Brača prema Marsu, da se vraća tek 2046. Tako izmješten i bezvremenski, svevremenski putnik može govoriti jedino jezikom nama neobičnim, stranim, gotovo jednako nerazumljivim kao engleski koji smo prvi put čuli gledajući crtiće na Cartoon Networku. Zašto je Valentinotova makaronika svemirski jezik svima onima koji nisu s Brača pa je stoga njezino usvajanje usporedivo s učenjem engleskoga jezika? Možda bi odgovor trebalo potražiti na kraju Pasolinijeve i Žanićeve rasprave. Dijalekt zasigurno nije više stvar poduke u školama, ali kao što smo imali prilike vidjeti nije ni toliko subverzivna i anarhična pojava, barem ne u našem jezičnom okruženju. Mogli bismo reći da je glazbeni brački valentinotovski dijalekt odozdo, onaj koji se uči neformalnim putem i koji time stvara zajednicu koja nastoji njime govoriti i pisati, upotrebljavati ga, a samim time i održavati mit o Valentinu Boškoviću. Do 2046. svi će zasigurno znati barem izgovoriti Ala jeb’ jarcota!

    1h 19m
  2. stilistika i AI Antun Gustav Matoš

    05/06/2023

    stilistika i AI Antun Gustav Matoš

    Igrajući se s alatom umjetne inteligencije Midjourney, jedan od najpoznatijih teoretičara novih medija i artificijelne umjetnosti Lev Manovich stvara sliku naslovljenu "Maljevičeva i Boschova slika, jesen 2022". Generirana slika sadrži Maljevičeve apstraktne oblike te mnoštvo poznatih Boschovih ljudskih i animalnih figura prilagođenih perspektivi slike i Manovich je prilično zadovoljan ishodom upisanih zahtjeva u Midjourney. Igra se nastavlja s novim zahtjevom - alat treba generirati sliku koja će prikazivati ocvale božure, a koje je naslikao Caspar David Friedrich. Manovich tada primjećuje da slika doista sadrži elemente Friedrichova stila kao što su kombiniranje hladnih boja i stvaranje dramatične atmosfere. Ipak tipovi linija, prikazivanje detalja i simetrična kompozicija nisu stilska obilježja Friedrichovih stvarnih slika - no nu ih na ai-božurima. Pokušavajući objasniti prednosti i mane, ali ponajprije mogućnosti, korištenja umjetne inteligencije u umjetnosti, Manovich se oslanja na dobro poznat odnos sadržaja i forme, odnosno u kontekstu rasprava o umjetnoj inteligencije češće upotrijebljene pojmove predmet i stil. Zaključuje tako teoretičar da se najuspješniji rezultati u alatima umjetne inteligencije mogu dobiti ako je predmet zahtjeva česta ili tipična pojava na slikama umjetnika u čijem stilu želimo dobiti generiranu sliku. AI može crpsti elemente umjetnikova stila i potom ih prišiti različitim predmetima ili sadržajima. Za neke je pak umjetnike sadržaj neodvojiv od stila pa AI ne može proizvesti zadovoljavajuću umjetninu. Dok smo na razini da nas pojava umjetne inteligencije još uvijek dobro zabavlja i otvara možda već davno zatvorena poglavlja kao što je odnos forme i sadržaja te proširuje shvaćanje stila, odlučili smo provjeriti kako bi AI-alat kao što je Chat GPT mogao simulirati razgovor s Antunom Gustavom Matošem te koliko bi odgovori bili u skladu s Matoševim jezikom i stilom. AI Matoš odgovarao je na pitanja o svojim suvremenicima, kritici, Zagrebu, gradonačelniku Milanu Amrušu, recikliranju, ratovima i najdražim birtijama. Kako je razgovor odmicao, a i stalno ga se podsjećalo da je on AGM, a ne AI, odgovori su postajali bolji i koncentriraniji. Započeli smo sa stilskim potpisom, a završili s rakijom u današnjoj epizodi, oprostit ćete na promjeni redoslijeda, ali ipak je posebna pojava u gostima. Artificijelnom je Matošu glas dao Igor Jurilj.

    44 min

About

U ovom ćemo podcastu slobodnim stilom razgovarati s gostima ili sami o stilistici, njezinim najpoznatijim granama, književnoj i lingvističkoj stilistici, kao i o primjenjivosti stilistike kao discipline na različitim tekstovima i suradnji s drugim disciplinama, poput retorike, semiotike, sociologije, fonetike, analize diskurza itd. Na kraju svake epizode naši će gosti odgovarati na sedam pitanja i tako ostaviti svoj stilski potpis. Zanimat će nas najdraže stilske figure, koji biste novi interpunkcijski znak predložili, koju pjesmu znate recitirati napamet, koju pjesmu biste voljeli naučiti recitirati, da se možete izražavati samo jednom vrstom riječi, koja bi to bila, za koju hrvatsku riječ smatrate da je neprevodiva, predložite novu riječ koja označava kakav osjećaj, a koja nije dijelom hrvatskoga rječnika. Moderatorice: slobodnim stilom s gostom - Gabrijela Bionda slobodnim stilom od A do Ž - Iva Antičević, Ana Žagmešter Kontrasti - Ana Juradin, Helena Lučić Književni složenac - Petra Kober, Veronika Vrgoč Facebook: https://www.facebook.com/slobodnimstilom Instagram: https://www.instagram.com/slobodnim.stilom/ SoundCloud: https://soundcloud.com/slobodnim-stilom