Viza

Jelena Mikovčić, Ivanka Zorić, Ana-Bella Leikauff, Jelena Maštruko, Dražen Korda, Tihomir Vinković, Danja Dubravac

U Vizi četvrtkom govorimo o najnovijim svjetskim krizama i događajima, o globalnim izazovima i trendovima. Sve to poslušajte u dinamičnim, uvijek aktualnim novinarskim reportažama i u razgovorima s najboljim domaćim i stranim vanjskopolitičkim stručnjacima, analitičarima i diplomatima.

  1. 3H AGO

    VIZA 02.04.2026.

    I dalje je prva svjetska vijest rat na Bliskom Istoku. SAD i Izrael nastavljaju napadati Iran, a Iran uzvraća napadima na Izrael i zaljevske zemlje u kojima su američke baze. Nestašice se osjećaju diljem svijeta, od azijskih tvornica do europskih tržišta. Ni nakon pet tjedana nema znakova skore američke pobjede ili iranskog kolapsa već sukob izgleda kao rat iscrpljivanja s globalnim posljedicama. Iz Washingtona nastavljaju stizati u najmanju ruku - proturječne poruke. U svih 50 saveznih država organizirani su prosvjedi protiv Trumpove politike. Glavne razlozi prosvjeda su optužbe za autoritarno ponašanje, stroga imigracijska politika, troškovi života i američka vojna politika prema Iranu. Organizatori tvrde da se u svim prosvjedima okupilo više od 8 milijuna ljudi. Većina skupova prošla je mirno, ali bilo je izoliranih incidenata. Trumpu popularnost pada, a počele su i prve promjene na čelnim pozicijama u vladi. Pojavile su se i prve napukline u odnosu između europskih desničarskih stranaka i američkog predsjednika Trumpa. Uspio je protiv sebe okrenuti čak i krajnje desnu stranku Alternativa za Njemačku. Iz te zemlje javio se naš suradnik Srećko Matić. Izraelski parlament usvojio je zakon kojim se uvodi smrtna kazna kao zadana za Palestince osuđene na vojnom sudu za napade smrtnim posljedicama, čime je ispunjeno glavno obećanje krajnje desnih partnera premijera Benjamina Netanyahua. Zbog diskriminatornog karaktera zakona, zakon je izazvao dodatne međunarodne kritike protiv Izraela, koji je već pod posebnom pozornošću zbog sve većeg nasilja izraelskih doseljenika nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali. Koliko je poljuljan odnos SAD-a i NATO saveza, kako NATO vidi svoju ulogu na Bliskom istoku, kakva je budućnost misije na Kosovu, kako se koordinira pomoć Ukrajini te može li europska obrambena industrija pratiti sve veće potrebe suvremenog ratovanja? O tome smo razgovarali sa zamjenicom glavnog tajnika Saveza, Radmilom Šekerinskom, koja je prije preuzimanja dužnosti u Bruxellesu potkraj 2024. godine, bila prva žena na čelu ministarstva obrane Sjeverne Makedonije, a tijekom političke karijere bila je i potpredsjednica vlade. Kazahstan, najveća zemlja srednje Azije, ujedno i gospodarski najsnažnija, smještena je na geografski iznimno važnom strateškom položaju - između Rusije i Kine. Ta je zemlja nedavno na referendumu potvrdila i novi ustav, a kako balansira svoju vanjsku politiku i prema susjedima i prema SAD-u i Europskoj uniji, posebice uzimajući u obzir da je bogata naftom, plinom i rijetkim mineralima. Urednica: Ivanka Zorić

    50 min
  2. MAR 26

    VIZA 26.03.2026.

    Protekli tjedan u ratu, ili bolje rečeno ratovima na Bliskom istoku obilježen je snažnim izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je izjavio da je u pregovorima s iranskim vodstvom, pa je Iran to opovrgnuo. Zatim je Trump ponovio da su razgovori u tijeku, da bi mu se iranska vlast narugala da razgovara sam sa sobom. Međutim, ima naznaka da je nekog oblika razgovora ipak bilo. U relativno kratkom roku njemački kancelar Friedrich Merz je od suzdržanih poruka počeo je odrješitim pristupom prema Washingtonu. Sukob Izraela i SAD-a s Iranom nije nešto u čemu Njemačka može sudjelovati rekao je Merz, ali također je rekao da Njemačka vlada ne može u potpunosti nadoknaditi troškove nastale rastom cijene nafte te da je najbolji način za rješenje toga sukoba - diplomacija. Iz Njemačke je o tome prilog pripremio naš suradnik Srećko Matić. Mađarski premijer Viktor Orban zaslužan je za pat poziciju u dogovoru o zajedničkom zaduživanju Europske unije za pomoć Ukrajini; dogovoru na koji je krajem prošle godine bio pristao. Predsjednik Europskog vijeća nakon sastanka na kojemu je zajam bio glavna tema rekao je da nitko ne može ucjenjivati Vijeće, a mediji pišu da Europa najviše nade polaže u smjenu vlasti u Mađarskoj. Izbori se održavaju vikend nakon Uskrsa, a prema većini anketa Orban bi ih, po prvi puta nakon šesnaest godina, mogao izgubiti. Zabrinutost za budućnost i političku stabilnost Slovenije raste nakon nedjeljnih izbora na kojima nijedan tabor, ni lijevi ni desni, nije dobio većinu u parlamentu. Tijesno je pobijedila dosadašnja vladajuća liberalna stranka Pokret sloboda, kojoj za vrat puše oporbena konzervativna Slovenska demokratska stranka, sa samo jednim zastupnikom manje. No, njihovi ideološki saveznici iz drugih parlamentarnih stranaka ne mogu im osigurati prevlast. Kakva god bila matematika, ljevica ili desnica morat će napraviti snažne ustupke kako bi prikupile natpolovičnih 46 zastupnika, a ti ustupci, naravno, nisu jamstvo političke stabilnosti, za VIZU govori urednik unutarnje politike u ljubljanskom listu Dnevnik, Miran Lesjak. Hrvatska ove godine predsjedava inicijativom triju mora, koja ove godine ujedno obilježava 10 godina. Ususret važnom sastanku na vrhu, koji će se održati u Dubrovniku krajem travnja, jučer su se u zagrebu okupili predsjednici parlamenata država članica - zemalja smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Koliko je važna Incijativa triju mora, kakvu moć ima i što zapravo Hrvatskoj donosi? Na njujorškom sudu poslijepodne se nastavlja suđenje svrgnutom venezuelanskom predsjedniku Nicolasu Maduru i njegovoj supruzi Ciliji Flores. Američka vojska otela ih je iz doma u Caracasu prije gotovo tri mjeseca, da bi potom u Sjedinjenim Državama bili optuženi za kaznena djela povezana s trgovinom droge. Vlast je preuzela potpredsjednica Delcy Rodriguez, američki predsjednik Donald Trump sada govori o Venezueli kao o saveznici SAD-a, naftne mega tvrtke navodno su nadomak sklapanja ugovora o širenju proizvodnje, a UN upozorava da tamošnji represivni aparat i dalje djeluje te da se krše ljudska prava. Naš dopisnik Miho Dobrašin javio nam se iz te zemlje bogate naftom u kojoj žive siromašni ljudi. Urednik: Braslav Bradić

    47 min
  3. MAR 19

    VIZA 19.03.2026.

    Bijela kuća poziva Irance da preuzmu vlast, ali režim nema milosti, dok je oporba duboko podijeljena. Dok traje blokada Hormuškog tjesnaca i poremećaju svjetskih tržišta - pokušaji ublažavanja naftnog šoka ubrizgavanjem globalnih strateških zaliha kratkog su daha. U proteklih pet godina globalne isporuke oružja porasle su za nešto manje od deset posto u usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem i popele su se na gotovo dvije bilijarde i 400 milijardi eura odnosno dva i pol posto globalnog BDP-a, pokazuje novo izvješće štokholmskog instituta za istraživanje mira, SIPRI. Prednjači Europa, koja je zbog ruskih prijetnji povećala uvoz za više od 30 posto, najviše zahvaljujući Poljskoj, dok se u regiji najintenzivnije naoružava Srbija. Famozne kineske superosnične rakete u srbijanskom arsenalu ne narušavaju sigurnosnu ravnotežu u regiji, jer je većina zemalja u NATO savezu i u tom kontekstu je teško govoriti o nekom balansu između Srbije i pojedinih država, ocjenjuje za Hrvatski radio istraživačica na štokholmskom institutu Katarina Đokić, koja naglašava da se unatoč očitom povećanju ulaganja ne može govoriti o stvarnoj regionalnoj utrci u naoružanju. Trenutno se najmanje na oružje troši u Latinskoj Americi, ali je pitanje koliko dugo će biti tako, ako se nastavi intervencionistička politika SAD-a. Naime, nakon što su Sjedinjene Države uklonile s čela Venezuele dugogodišnjeg predsjednika Nikolasa Madura, predsjednik Donald Trump odmah je najavio kako je Kuba sljedeća. U Sloveniji se u nedjelju otvaraju birališta za parlamentarne izbore koji bi mogli biti najvažniji od slovenskog ulaska u Europsku uniju 2004. godine. Izbor stranaka pred biračima je velik, ali se na kraju svode na dvije mogućnosti - dosadašnji liberalno-proeuropski politički smjer premijera Roberta Goloba ili povratak desnih populista, za koje kritičari vjeruju da zemlju guraju u orbanovski tip vladanja, pod vodstvom političkog veterana Janeza Janše koji bi tako postao premijer i četvrti put. O očekivanjima i predizbornoj kampanji, jednoj od najprljavijih dosad, razgovarali smo s profesorom na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani, Markom Milosavljevićem. Bili smo na referendumu o ustavnim promjena u Kazahstanu gdje je prošle nedjelje izglasan novi ustav te zemlje, s 90 posto potpore. Novi temeljni dokument širi predsjedničke ovlasti, uvodi instituciju potpredsjednika i jednodomni parlament, a kako je rekao predsjednik Kasim Džomart Tokajev, bio je to povijesni trenutak kojim je određena budućnost Kazahstana. Urednik: Goran Ivanović

    50 min
  4. MAR 12

    VIZA 12.03.2026.

    U središtu svjetske pažnje je novi rat na Bliskom Istoku i njegove posljedice. Cijene nafte skočile su pa se opet smanjile nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da se rat, zbog kojeg je gotovo stao izvoz nafte iz regije, bliži kraju. U međuvremenu Iranski veleposlanik pri UN-u izjavio je da je u napadima uništeno gotovo 10 tisuća civilnih lokacija, te ponovio da je poginulo više od 1.300 civila. Iran i dalje ispaljuje projektile i šalje dronove na zaljevske zemlje, a Izrael jača napade na jug Libanona gdje je broj raseljenih premašio je 660 tisuća. Iransko je vijeće klerika izabralo novog ajatolaha, 56-godišnjeg Modžtabu Hameneija, sina ubijenog ajatolaha i tako pokazalo kontinuitet tvrde politike islamskog režima. Ubrzo nakon početka napada Izraela i SAD-a na Iran, počela su nagađanja o ciljevima vojnih operacija, a mnoge procjene govore da je svrgavanje postojećeg režima teško ostvariv bez kopnene invazije na zemlju. Svjetski mediji proteklih su dana izvijestili da Američka središnja obavještajna agencija radi na planu naoružavanja kurdskih snaga s ciljem poticanja pobune jer Iran ima značajnu kurdsku populaciju i aktivne kurdske oporbene skupine. O tome u kojoj je mjeri vjerojatan takav scenarij i vidi li Teheran kurdsko pitanje kao sigurnosni problem unutar vlastitih granica, razgovarali smo s analitičarem Denisom Avdagićem. Trenutačni status Friedricha Merza u anketama obilježen je značajnim padom popularnosti i gubitkom podrške za njegovu koaliciju CDU/CSU i SPD. Merzov rejting iznosi svega 21%, dok čak 74% ispitanika ne odobrava njegov rad. Glavni razlozi nezadovoljstva građana su stagnacija njemačkog gospodarstva, unutarnji sukobi oko reformi socijalne države te rastući jaz između bogatih i siromašnih. To pokazuju i izbori u Baden Virtenbergu - javlja naš suradnik iz Njemačke Srećko Matić. Točno mjesec dana prije izbora u kojima, prema anketama, zaostaje za političkim protivnikom, mađarski premijer Viktor Orban produbljuje sukob s Ukrajinom i Europskom unijom, čije dužnosnike optužuje da u Budimpešti žele instalirati „proukrajinsku marionetsku vladu". Uzrok posljednje velike svađe s Kijevom je naftovod Družba kojim je u siječnju prekinuta isporuka ruska nafte, a Mađarska je jučer u Ukrajinu poslala ekipu koja će istražiti kvar naftovoda. Urednica: Ivanka Zorić

    52 min
  5. FEB 26

    VIZA 26.02.2026.

    Ukrajina je ušla u petu godinu borbe protiv ruske agresije. Niti jedna strane nema dovoljnu snagu za prevagu. Koliko smo udaljeni od miru u Ukrajini za VIZU je komentirao direktora kanadskog think-tanka DisinfoWatch, Marcus Kolga. A Trump je spomenuo i Iran s kojim danas nastavlja pregovore. Iranci su unaprijed predali svoj prijedlog posrednicima iz Omana i tvrde da je dogovor moguć dok je njihova zemlja okružena ogromnom vojnom silom američkih pomorskih i zračnih snaga. Sve sada ovisi o odluci američkog predsjednika koji na raspolaganju ima nekoliko opcija, a već danas bi mogla biti donesena odluka: rat ili dogovor. Može li Friedrich Merz izvuci Njemačku iz krize i preuzeti lidersku ulogu u vremenima velikih geopolitičkih promjena? Na kongresu njegovog CDU-a , dobio je potporu na početku super izborne godine koja bi mogla biti turbulentna za Nijemce; i politički i ekonomski. Za VIZU govori suradnik iz Njemačke Srećko Matić. Francusku politiku potresaju posljedice smrti krajnje desnog aktivista Quentina Deranquea, pretučenog na prosvjedu protiv eurozastupnice ljevice Rime Hassan. Optuženo je i pritvoreno sedam mladića, među kojima su i dvojica suradnika parlamentarnog zastupnika Nepokorene Francuske Raphaela Arnaulta. Sada krajnja desnica prema anketama ne samo da raste, nego biračima ulijeva više povjerenja nego ostali - lokalni izbori su sljedeći mjesec, a predsjednički sljedeće godine. Val nasilja zahvatio je proteklih dana nekoliko meksičkih saveznih država nakon što je u vojnoj akciji ubijen narkobos El Menčo. Umro je u helikopteru kojim su ga prevozili u glavni grad, a meksičko ministarstvo obrane objavilo je da su u potrazi za njim ključne informacije dostavile Sjedinjene Države. Britanska policija prije tjedan dana je uhitila bivšeg princa Andrewa, mlađeg brata kralja Charlesa, a ista je sudbina ovoga tjedna zadesila bivšeg britanskog veleposlanika SAD-u Petera Mandelsona. Obojica su na meti javnosti zbog svojih dugotrajnih i dokazanih veza sa seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom, no uhićeni su zbog sumnje da su mu odavali povjerljive trgovinske podatke. Premijer Plenković prošli je tjedan proveo u posjetu Indiji - povod je bio Globalni summit o umjetnoj inteligenciji. Bila je to prigoda i za povezivanje s najmnogoljudnijom zemljom u svijetu, i jednim od najbrže rastućih gospodarstava u svijetu. O tome kakva je uloga Indije u današnjim globalnim strateškim promjenama i može li jedna mala Hrvatska ostvariti suradnju sa zemljom od gotovo milijardu i 400 milijuna stanovnika, za Hrvatski radio govori Subash Agraval, politički analitičar i komentator iz New Delhija. Urednica: Ana-Bella Leikauff

    50 min
  6. FEB 19

    VIZA 19.02.2026.

    U Minhenu je prošli vikend održana sigurnosna konferencija, na kojoj je bilo 50-ak šefova država i vlada iz cijelog svijeta, ali i mnoge druge istaknute političke figure svjetske politike. Minhenski forum tradicionalna je platforma za globalni dijalog o najvažnijim pitanjima međunarodne sigurnosne politike, a ove godine se najviše bavila dramatičnom promjenom odnosa između Amerike i Europe. Nakon što američki državni tajnik Marco Rubio na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji dobio veliki pljesak, a vodeći ljudi EU isticali da Rubiov govor pruža potvrdu opstanka transatlantskog savezništva, bivšeg smo diplomata i političkog analitičara Božu Kovačevića pitali slaže si se s takvim ocjenama, ali i o očekivanjima je li moguć pomak u ukrajinsko ruskim pregovorima. Teheran je spreman prihvatiti sporazum sa SAD-im, ako se ukinu međunarodne sankcije Iranu, objavljeno je na nakon drugog kruga pregovora američkog i iranskog izaslanstva, održanog u utorak u rezidenciji omanskog veleposlanika pri UN‑u u Ženevi. No, unatoč diplomatskim naporima, obje strane drže prst na obaraču. Dok se američke snage gomilaju na Bliskom istoku, iranski državni vrh poručuje da će odgovoriti odlučnije nego tijekom 12‑dnevnog rata u lipnju prošle godine. U Washingtonu se danas održava prvi službeni sastanak Odbora za mir, projekta Donalda Trumpa koji je najavio pet milijardi dolara ulaganja za obnovu i humanitarne napore u Gazi. U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Trump je najavio da će članice odbora poslati tisuće svojih vojnika u stabilizacijsku misiju, a odbor već od njegove najave plana za Gazu izaziva brojne kontroverze. Zbog poslovnih i privatnih veza Jeffreyja Epsteina mnogi političari diljem svijeta odstupili su sa svojih funkcija, a u nekim državama poput Norveške i Poljske pokrenute su daljnje istrage. Međutim, u Sjedinjenim Državama, gdje je vjerojatno većina zločina počinjena, i dalje nema nikakvih posljedica za vladine službenike koji ne samo da su imali veze s Epsteinom, nego su to godinama prikrivali i lagali javnosti. Zbog toga, na udaru se našla glavna državna odvjetnica, ujedno i ministrica pravosuđa, Pam Bondi koja je morala odgovarati na oštra pitanja Odbora za pravosuđe Zastupničkog doma SAD, o nadzoru nad svojim resorom. U Sudanu još traje bespoštedni rat bivših vojnih saveznika, u koji se uključuje sve više regionalnih i svjetskih igrača, a trpi sve više civila. Broj poginulih mjeri se u desecima tisuća - nitko ne zna zasigurno, nezamislivih 14 milijuna je raseljeno, a etničko krvoproliće izazvalo je bolesti i proširilo glad. Mirovni posrednici, takozvana sudanska četvorka - SAD, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat - nisu uspjeli dogovoriti humanitarno primirje, dok je Afrička unija održala je zasjedanje. Urednica: Jelena Maštruko

    50 min
  7. FEB 12

    VIZA 12.02.2026.

    Objava tri milijuna stranica dokumenata o Jeffreyu Epsteinu, osuđenom seksualnom prijestupniku, pokrenula je golemu lavinu diljem svijeta. Imena poznatih političara, rock zvijezda, poslovnih ljudi i dalje izlaze na površinu, a ona je posebice uzburkana u Velikoj Britaniji gdje se premijeru Starmeru zbog imenovanja Petera Mandelsona, Epsteinovog prijatelja, na mjesto veleposlanika u SAD-u, itekako ljulja stolica. Ujedinjeno Kraljevstvo nije jedina zemlja u kojoj stižu ozbiljne posljedice za članove vlade ili državnog vrha. Ostavke su dali službenici u Slovačkoj, Francuskoj i Norveškoj, a nekoliko je država najavilo detaljne istrage o vezama vladinih ljudi s Epsteinom. Jedino država koja u kojoj zasad nema ostavki, je ona u kojoj se najviše zločina dogodilo - u Sjedinjenim Državama. Da otac Ghislaine Maxwell, pokojni medijski mogul Robert Maxwell, nije jedini milijarder koji se brine za medijsku slobodu, pokazuje slučaj kineskog milijardera iz Hong Konga: Jimmyja Laia. Brendiran kao istaknuti demokratski activist, osuđen je na 20 godina zatvora zbog kaznenih djela protiv nacionalne sigurnosti. To je izazvalo oštre kritike zapadnih zemalja, koji tvrde da je riječ o politički motiviranom procesu. Japanska premijerka Sanae Takaichi, prva žena u na čelu vlade u povijesti te zemlje, ostvarila je povijesnu izbornu pobjedu. Na izborima u prošlu nedjelju osigurala je dvotrećinsku većinu u donjem domu parlamenta i otvorivši put najavljenim poreznim rezovima te jačanju vojne potrošnje. U glavnom gradu Omana održan je novi krug pregovora o iranskom nuklearnom programu između Irana i SAD-a. Dvije strane, koje su pregovarale preko posrednika, izrazile su spremnost za nastavak razgovora. Isto tako, obje su i poslale poruke kako ne isključuju vojni rasplet, ako diplomacija ne urodi plodom. Istekao je sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je da je to ozbiljan trenutak za međunarodni mir i sigurnost, a papa Lav pozvao je Rusiju i SAD da odmah započnu pregovore o novom sporazumu. Moskva poručuje da će i dalje biti odgovorna što se tiče strateške nuklearne stabilnosti. Amerikanci bi u potencijalnim pregovorima željeli vidjeti i Kinu, no Kina to odbija. Urednik: Braslav Bradić

    50 min

About

U Vizi četvrtkom govorimo o najnovijim svjetskim krizama i događajima, o globalnim izazovima i trendovima. Sve to poslušajte u dinamičnim, uvijek aktualnim novinarskim reportažama i u razgovorima s najboljim domaćim i stranim vanjskopolitičkim stručnjacima, analitičarima i diplomatima.

You Might Also Like