Izvolite u salon

Sve što ste želeli da znate o umetnosti.

Dunja Trutin i Luka Tripković sa Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu vode vas kroz biografije, fenomene i zanimljivosti iz istorije umetnosti. Očekujte duboke analize, priče o velikim imenima umetnosti i teme obrađene iz ugla onih koji i sami stvaraju.

  1. Ivana Ivković: Moć, ranjivost i telo u savremenoj umetnosti | Izvolite u salon 51

    1 hr ago

    Ivana Ivković: Moć, ranjivost i telo u savremenoj umetnosti | Izvolite u salon 51

    U novoj epizodi podkasta Izvolite u salon razgovaramo sa Ivanom Ivković, jednom od najznačajnijih savremenih umetnica sa naših prostora, čiji radovi istražuju teme tela, identiteta, moći, ranjivosti i kolektivnog iskustva. Kako nastaje umetničko delo koje koristi ljudsko telo kao svoj osnovni medij? Zašto se u njenom radu tako često pojavljuje muško telo? Da li umetnost danas još uvek može da menja društvo ili samo odražava njegove protivrečnosti? Kroz razgovor otvaramo pitanja odnosa između pojedinca i kolektiva, umetnosti i politike, privatnog iskustva i javnog prostora. Govorimo o poverenju, emocijama, savremenom performansu, ali i o tome kako nastaju radovi koji publiku istovremeno privlače i uznemiravaju. Ovo je razgovor o umetnosti, ali i o čoveku, njegovim slabostima, strahovima i potrebi da bude viđen. Ivana Ivkoivć je magistrirala crtanje i doktorirala performans na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Međunarodno priznanje stekla je istraživanjima u oblasti delegiranog performansa, kroz koja kritički preispituje dekonstrukciju i rekonstrukciju rodnih uloga iz perspektive biopolitike, političke etike i simboličkih refleksija ženskog pogleda. Njen rad istražuje identitet, rodna iskustva i stereotipe nametnutih društvenih uloga, uvodeći nago ili polunago (kolektivno) muško telo kao performativni medij. Ove pažljivo režirane scene odlikuju se posebnom senzibilnošću i senzualnošću, osvetljavajući predrasude, uverenja i složene odnose između pojedinca i društveno-političkog okruženja. Kroz svoje projekte bavi se dekonstrukcijom izložbenog narativa u kontekstu angažovane, promenljive i procesualne savremene umetničke prakse. Ivković povezuje jezik likovne umetnosti sa pozorištem i kulturom masovnih medija, razvijajući postmedijsku odnosno hibridnu praksu koja otvara tradicionalno okulocentrični koncept umetnosti prema imerzivnim sadržajima, taktilnim, zvučnim i telesnim iskustvima. Njene izložbe i site-specific instalacije stvaraju prostore nestabilnih čulnih doživljaja i formiraju hiperdinamične sisteme koji povezuju lične i kolektivne dimenzije, istražujući identitet pojedinca unutar šire sociokulturne matrice. Crtež ostaje jedan od temelja njenog umetničkog rada, kroz koji istražuje njegove tehničke, izražajne i konceptualne mogućnosti. Njeni radovi obrađuju teme koje se kreću od intimnih ličnih promišljanja do globalnih društveno-političkih fenomena, oblikovanih njenim nomadskim načinom života i čestim putovanjima. Svoja dela izlagala je u saradnji sa brojnim institucijama, među kojima su Humboldt Forum u Berlinu, Institut für Auslandsbeziehungen (ifa) u Štutgartu, muzeji savremene umetnosti u Atini, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu i Nikoziji, Hošek Contemporary u Berlinu, Gete institut, galerija EIKON Schauraum u okviru MuseumsQuartier-a u Beču, Muzeji i galerije Podgorice, Narodni muzej Crne Gore, Kibla Portal u Mariboru, Eugster II Belgrade, Nova galerija vizuelnih umetnosti (NGVU), Residency Unlimited u Njujorku, Oktobarski salon i Kulturni centar Beograda. Dobitnica je brojnih stipendija i nagrada, a njeni radovi nalaze se u uglednim kolekcijama kao što su Muzej savremene umetnosti u Beogradu, kolekcija ifa u Berlinu i Štutgartu, kolekcija Oktobarskog salona u Beogradu, Wiener Städtische umetnička kolekcija u Beču, Telenor kolekcija u Beogradu, Muzej grada Beograda i Savremena galerija Subotica. Ivana Ivković je takođe koautorka i kustoskinja projekta ARTiculation, serije site-specific izložbi koje imaju za cilj mapiranje i vizualizaciju osetljivih društvenih tema kroz savremene umetničke prakse u zapostavljenim i društveno referentnim prostorima. * Zahvaljujemo se umetnici na ustupljenom vizuelnom materijalu i reprodukcijama radova

    1hr 29min
  2. Konzumerizam i umetnost - POP ART | Izvolite u salon 49

    21 May

    Konzumerizam i umetnost - POP ART | Izvolite u salon 49

    U novoj epizodi podkasta „Izvolite u salon” govorimo o Pop artu, umetničkom pokretu koji je promenio način na koji posmatramo slike, reklame, slavne ličnosti i samu ideju umetnosti. Kako su stripovi, bilbordi, televizija i proizvodi iz supermarketa postali deo galerijskog prostora? Da li je Pop art bio slavljenje potrošačkog društva ili njegova ironijska kritika? I zbog čega danas živimo u svetu koji vizuelno izgleda upravo onako kako su ga zamislili umetnici šezdesetih godina?Kroz priču o autorima kao što su Endi Vorhol, Roj Lihtenštajn i Ričard Hamilton, pokušavamo da razumemo kako je nastao jedan od najuticajnijih pravaca moderne umetnosti i zašto njegov uticaj danas osećamo svuda, od Instagrama, preko reklama , pa sve do muzike, mode i savremenog dizajna.U razgovoru se dotičemo i opsesije slavom, masovne reprodukcije slika, odnosa između „visoke” umetnosti i popularne kulture, ali i pitanja da li je Pop art možda prvi umetnički pravac koji je zaista predvideo svet društvenih mreža i neprekidne proizvodnje vizuelnih sadržaja.Ako vas zanimaju umetnost, istorija kulture i priče koje stoje iza slika koje su oblikovale savremeni svet, dobrodošli u salon.Posetite nas na izvoliteusalon.com i prijavite se na newsletter!Ukoliko vam se dopada šta radimo, možete postati deo zajednice i pogledati dodatne epizode na našem Patreon kanalu, na kom možete predložiti teme za naredne epizode: 🔗 https://www.patreon.com/c/Izvoliteusalonu

    1hr 8min
  3. Jugosloveni u Dizeldorfu - rađanje savremene umetnosti | Selman Trtovac | Izvolite u salon 48

    14 May

    Jugosloveni u Dizeldorfu - rađanje savremene umetnosti | Selman Trtovac | Izvolite u salon 48

    Sa umetnikom Selmanom Trtovcem govorimo o jednom od najznačajnijih fenomena iz umetničke istorije socijalističke Jugoslavije. Tokom sedamdesetih godina prošlog veka, zahvaljujući kustoskinji Biljani Tomić, koja je vodila radionice u SKC-u, uspostavljena je saradnja sa jednom od najznačajnijih institucija savremene umetnosti u Evropi, čuvenom dizeldorfskom akademijom. Na čelu sa proslavljenim Jozefom Bojsom, ova institucija se etablirala kao jedna od vodećih ustanova za razvoj savremene umetnosti, a generacije umetnika sa ovih prostora su, po uzoru na velikane sa početka veka, odlazili u Dizeldorf da tamo predstave svoju umetnost, uspostavljaju saradnju i školuju se. Počev od čuvene generacije Marine Abramović, Raše Todosijevića, Ere Milivojevića, Neše Paripovića i drugih, mladi umetnici iz svih delova Jugoslavije boravili su u Nemačkoj i po povratku formirali scenu koja je kao nikad u istoriji ovih prostora stvarala umetnost koja je išla u korak sa najsavremenijim umetničkim tendencijama. Jedan od poslednjih jugoslovenskih đaka je i naš sagovornik Selman Trtovac, koji se usavršavao u klasi nedavno preminulog Klausa Rinkea, sarađivao iprijateljevao sa utemeljivačem italijanskog pokreta Arte povera, Janisom Kunelisom, i po uzoru na naše slavne pretke doneo metodologiju umetničke prakse u natrag u Beograd. * Veliku zahvalnost dugujemo Selmanu Trtovcu, ne samo na inspirativnom na razgovoru, već i na ustupanju do sada neobjavljene fotografske dokumentacije o saradnji sa Dizeldorfskom akademijom, kao i na ustupanju prava za objavljivanje fotografija iz arhive velikog Klausa Rinkea, koje je Selman sačuvao uz dozvolu umetnika i njegove porodice.

    1hr 16min
  4. Ivan Šuković | Autoportret | Izvolite u salon 46

    30 Apr

    Ivan Šuković | Autoportret | Izvolite u salon 46

    Ivan Šuković je umetnik koji se bavi fenomenom prošlosti, nostalgije, samoće i predelima koji u njemu izazivaju ova osećanja. Ivan kroz umetnost pokušava da pronađe odgovor na pitanje "kako živeti empatično i s poštovanjem u ovom pretećem, čak i perverznom vremenu, vremenu izgubljene bliskosti?" Njegovo polje interesovanja obuhvata upotrebu arhivske građe i porodične dokumentacije, kao i mapiranje i topografiju predela koji su usko povezani sa ličnom i porodičnom istorijom. U okviru svoje interdisciplinarne prakse, Šuković realizuje projekte koji povezuju umetnost i nauku kroz saradnju sa relevantnim naučnim institucijama. Ove aktivnosti sprovodi kao umetnički direktor Re:People – Centra za društvo i tehnologiju iz Beograda, u okviru čijeg programa razvija projekte na preseku umetničkog istraživanja i naučnih metodologija. Plod ovih saradnji predstavljaju značajne inovacije u dobijanju bio-pigmenata i pametnih tekstila. Ivan Šuković je vizuelni umetnik čija praksa obuhvata multimedijalnu umetnost, arhivsko istraživanje i site-specific instalacije. Sarađujući sa naučnim institutima, razvija projekte koji funkcionišu kao interdisciplinarne platforme, povezujući umetničko istraživanje i naučnu metodologiju. Doktorirao je na Univerzitetu umetnosti u Beogradu (Departman za Višemedijsku umetnost, 2019), a poseduje i master diplomu iz digitalne umetnosti i novih medija, kao i osnovne studije književnosti na Univerzitetu Crne Gore. Šuković je predstavljao Crnu Goru na 59. Međunarodnoj izložbi umetnosti – Venecijanskom bijenalu (2022) i na 19. Međunarodnoj izložbi arhitekture – Venecijanskom bijenalu (2025). Njegovi radovi izlagani su na brojnim samostalnim i grupnim izložbama širom Evrope i Zapadnog Balkana. Učestvovao je u međunarodnim rezidencijalnim i profesionalnim programima u Španiji, Nemačkoj, Norveškoj i Italiji. Njegova praksa nagrađivana je više puta, a njegovi radovi nalaze se u javnim muzejskim kolekcijama i privatnim zbirkama. Zahvaljujemo se umetniku za ustupljene reprodukcije radova koji su prikazani. Posetite nas na izvoliteusalon.com i prijavite se na newsletter! Ukoliko vam se dopada šta radimo, možete postati deo zajednice i pogledati dodatne epizode na našem Patreon kanalu, na kom možete predložiti teme za naredne epizode: https://www.patreon.com/c/Izvoliteusalonu

    1hr 1min
  5. Kako je nastao impresionizam? | Izvolite u salon 44

    16 Apr

    Kako je nastao impresionizam? | Izvolite u salon 44

    Kada je naslikao sahranu u rodnom mestu, Gustav Kurbe je započeo revoluciju u toma šta se može naći na jednoj slici. Do tada se očekivalo da platna opisuju teme iz antike i biblije, poput Tajne večere ili Parisovog suda, da se slike rade po unapred određenim standardima i da se nikako ne slika stvaran svet oko sebe. Grupa mladih ljudi je 1874. godine u Parizu otvorila izložbu upravo takvih slika, kršeći gotovo sve dotadašnje norme. Njihov ideal je bio da predstave stvarnost onakvom kako je oni doživljavaju, često u trenutku, dok se šetaju prirodom, sede u kafani ili posmatraju novorođenče. Taj utisak svakodnevice jedan kritičar je nazvao impresijom, pozivajući se na sliku Kloda Monea, a grupu ovih ljudi kojima su pripadali i Edgar Dega, Ogist Renoar, Kamij Pisaro, Berta Moriso i drugi nazvao Impresionistima. Tako je počela revolucija u slici i oslobađanje od strogih normi koje kao stav traje do danas. U ovoj epizodi podkasta Izvolite u salon govorimo o jednom od najvažnijih umetničkih pokreta koji danas uzimamo zdravo za gotovo, o tome zašto Eduar Mane nije želeo da bude deo impresionističkog pokreta, kako su na njih uticali Emil Zola i Šarl Bodler i zbog čega impresionizam predstavlja revoluciju koja traje. Posetite nas na izvoliteusalon.com i prijavite se na newsletter!Ukoliko vam se dopada šta radimo, možete postati deo zajednice i pogledati dodatne epizode na našem Patreon kanalu, na kom možete predložiti teme za naredne epizode: 🔗 https://www.patreon.com/c/Izvoliteusalonu

    1hr 29min

About

Dunja Trutin i Luka Tripković sa Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu vode vas kroz biografije, fenomene i zanimljivosti iz istorije umetnosti. Očekujte duboke analize, priče o velikim imenima umetnosti i teme obrađene iz ugla onih koji i sami stvaraju.

You Might Also Like