Nauka u kadru

Tijana Prodanović

Nauka u kadru: Podkast na preseku nauke i filma, edukacije i zabave. Powered by Dr Cosmic Ray. Sa gostima iz različitih oblasti nauke i umetnosti Nauka u kadru spaja filmsku magiju i kritičko naučno razmišljanje, sa ciljem da nauku učini razumljivijom i zabavnom i da još jednu dimenziju filmovima koje svi volimo. Nove epizode svakog drugog četvrtka. O autorki podkasta: Tijana Prodanović je naučnica, astrofizičarka, naučna komunikatorka i kontent kreatorka, poznata kao Dr Cosmic Ray na TikToku i Instagramu. Vanredna je profesorka na Katedri za astronomiju, Univerziteta u Beogradu.

Episodes

  1. Dan posle sutra: film koji je preterao ili upozorio? Gost: prof. dr Vladimir Đurđević

    16 HR AGO

    Dan posle sutra: film koji je preterao ili upozorio? Gost: prof. dr Vladimir Đurđević

    U ovoj epizodi analiziramo nauku iza: 🎥 Filma: The Day After Tomorrow (2004) 🧠 Naučna tema: Meteorologija, Klimatologija 🎙️ Gost: ⁠⁠⁠prof. dr Vladimir Đurđević / fizičar / Fizički fakultet, Univerzitet u Beogradu Hosted by Tijana Prodanović (Dr Cosmic Ray) Da li bi klima na Zemlji mogla da se promenila za samo nekoliko dana? Film The Day After Tomorrow (Dan posle sutra) prikazuje svet u kome kolaps okeanskih struja pokreće lanac katastrofa — superoluje, naglo zahlađenje i globalni haos. Dve decenije kasnije, sa sve češćim ekstremnim vremenskim pojavama, pitanja se nameću sama: Koliko je ovaj scenario zaista nerealan? Gde film preteruje, a gde otvara važna pitanja? I šta savremena nauka kaže o mogućim budućim promenama klime? U novoj epizodi Nauke u kadru, zajedno sa redovnim profesorom Fizičkog fakulteta u Beogradu i ekspertom za klimatske promene, Vladimirom Đurđevićem, pričamo o filmu Dan posle sutra, razgovaramo o tome kako funkcioniše klimatski sistem Zemlje, koliko se brzo on može promeniti, i šta nam govore najnovija istraživanja o mogućnosti gašenja Atlantske meridionalne cirkulacije i kakvu ulogu ona ima u regulaciji klime. Vladimir Đurđević je redovni profesor na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Vladimir se bavi numeričkim modeliranje klime, analizom klimatskih podataka, analizom uticaja klimatskih promena, procenama rizika, ranjivosti i prilagođavanja na klimatske promene. Dobitnik je WMO Borivoje Dobrilović Trust Found Research nagrade u meteorologiji, godišnje nagrade Fizičkog fakulteta za naučni rad, nagrade Konstantin Jireček Medal – Die Südosteuropa-Gesellschaft, nagrade “Zeleni List”, i godišnjeg priznanja Centra za promociju nauke. Slušajte nas na: 🎧  ⁠⁠⁠⁠⁠Spotify⁠⁠⁠⁠⁠ 🍏 ⁠⁠⁠⁠⁠ApplePodcasts⁠⁠⁠⁠⁠ ▶️ ⁠⁠⁠⁠⁠YouTube⁠⁠⁠⁠⁠ Nauka u kadru na društvenim mrežama: 📸 Instagram: ⁠⁠⁠⁠⁠Naukau kadru⁠⁠⁠⁠⁠, ⁠⁠⁠⁠⁠DrCosmic Ray⁠⁠⁠⁠⁠   🐦 X (Twitter): ⁠⁠⁠⁠⁠Nauka u kadru⁠⁠⁠⁠⁠ 🎵 TikTok: ⁠⁠⁠⁠⁠DrCosmic Ray⁠⁠⁠⁠⁠   Autorka:Tijana Prodanović Kamera, audio i montaža: Darko Radovac Vizuelni identitet: Turbovanja Muzička tema made with Suno AI. Prijatelj podcasta: Bioskop Arena Cineplex

    58 min
  2. Pluribus: Da li je gubitak individualnosti cena napretka? Gost: prof. dr Aleksej Kišjuhas

    9 APR

    Pluribus: Da li je gubitak individualnosti cena napretka? Gost: prof. dr Aleksej Kišjuhas

    U ovoj epizodi analiziramo nauku iza: 🎥 Serije: ⁠⁠⁠⁠⁠⁠⁠⁠⁠Pluribus (2025) 🧠 Naučna tema: Sociologija 🎙️ Gost: ⁠⁠⁠prof. dr Aleksej Kišjuhas / sociolog / Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu Hosted by Tijana Prodanović (Dr Cosmic Ray) Zamislite svet u kome više ne postoji ja. Nema tajni. Nema usamljenosti. Nema ni slobodne volje. Jedan misteriozni virus dolazi iz svemira i čitavo čovečanstvo pretvara u jedan um - E pluribus unum. Da li bi to bio to kraj sukoba ili kraj onoga što nas čini ljudima? U petoj epizodi podcasta Nauka u kadru gledamo novu Apple TV seriju Pluribus iz ugla sociologije i astronomije i razgovaramo o kolektivnoj svesti, društvu bez individualnosti i nauci iza jedne od najjezivijih sci-fi ideja. U tome će mi pomoći moj sagovornik, sociolog, Aleksej Kišjuhas, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, i redovni kolumnista Danasa. Aleksej Kišjuhas je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na odseku za sociologiju. Takodje je redovni kolumnista za list Danas. U istraživanjima bavi se sociološkim istraživanjima ideologija, revolucijom I društvenim promenama, društvenom interakcijom I ljudskim emocijama. Slušajte nas na: 🎧  ⁠⁠⁠⁠Spotify⁠⁠⁠⁠ 🍏 ⁠⁠⁠⁠ApplePodcasts⁠⁠⁠⁠ ▶️ ⁠⁠⁠⁠YouTube⁠⁠⁠⁠ Nauka u kadru na društvenim mrežama: 📸 Instagram: ⁠⁠⁠⁠Naukau kadru⁠⁠⁠⁠, ⁠⁠⁠⁠DrCosmic Ray⁠⁠⁠⁠   🐦 X (Twitter): ⁠⁠⁠⁠Nauka u kadru⁠⁠⁠⁠ 🎵 TikTok: ⁠⁠⁠⁠DrCosmic Ray⁠⁠⁠⁠   Autorka:Tijana Prodanović Kamera, audio i montaža: Darko Radovac Vizuelni identitet: Turbovanja Muzička tema made with Suno AI. Prijatelj podcasta: Bioskop Arena Cineplex

    45 min
  3. Pandora - fantastika ili neotkriveni svet? Gošća: Prof. dr Anđelka Kovačević

    26 MAR

    Pandora - fantastika ili neotkriveni svet? Gošća: Prof. dr Anđelka Kovačević

    U ovoj epizodi analiziramo nauku iza: 🎥 Filma/Serije: ⁠⁠⁠⁠⁠⁠⁠⁠Avatar (2009)⁠ 🧠 Naučna tema: Astronomija 🎙️ Gošća: ⁠⁠prof. dr Andjelka Kovačević⁠⁠, astronomkinja /Katedra za astronomiju, Matematički fakultet, UB Hosted by Tijana Prodanović (Dr Cosmic Ray) Od 400 milijardi zvezda u našoj galaksiji gde većina njihima planete, koliko bi bilo neverovatno da na nekoj od njih žive plava bića, lebde planine, a planeta diše kao posebno biće? Koliko bi zaista bilo neverovatno pronaći planetu? Ali pre nego što dožemo do Pandore i bića koja žive na njoj moramo da znamo kako zapravo tražimo druge planete, koliko su one međusobno različite, šta čini jednu planetu pogodnom za život i koliko bi na kraju krajeva bilo teško uočiti da život postoji na nekom vanzemaljskom svetu. U četvrtoj epizodi podkasta Nauka u kadru gledamo film Avatar (2009) iz ugla astronomije, astrofizike i astrobiologije. Zajedno sa mojom koleginicom, astronomkinjom, Andjelkom Kovačević, redovnom profesorkom na Katedri za astronomiju Matematičkog fakulteta u Beogradu, razgovaram o tomekako napreduje potraga za vanzemaljskim svetovima. Andjelka Kovačević je redovna profesorka na ⁠Katedri za astronomiju na Metematičkom fakultetu⁠ u Beogradu. Andjelka se bavi razvojem tehnika detekcije dvojnih crnih rupa i istraživanjem njihove dinamike. Takodje bavi se i primenom veštacke inteligencije za analizu podatakasa velikih pregleda neba. A ono što će nam u ovoj epizodi bi i najinteresantnijeje što se bavi i astrobiologijom odnosno i oblašću koja se bavi životom van zemlje i tu istražuje nastanjivost galaksije i gde sve u galaksiji može danastane život i bavi se razvojem novih uredjaja za detekciju. Takodje razvila je i metodu za odredjivanje mase asteroida na osnovu gravitacionih poremećaja njihovih putanja što je doprinelo jednoj svemirskoj misiji ka jednom asteroidu.Trenutno je najviše angažovana na projektu Vera Rubin opservatorije, što je jedan od najvećih svetskih astronomskih projekata koji će 10 godina snimati celo nebo i svemir najvećom kamerom na svetu. Slušajte nas na: 🎧  ⁠⁠⁠Spotify⁠⁠⁠ 🍏 ⁠⁠⁠ApplePodcasts⁠⁠⁠ ▶️ ⁠⁠⁠YouTube⁠⁠⁠ Nauka u kadru na društvenim mrežama: 📸 Instagram: ⁠⁠⁠Naukau kadru⁠⁠⁠, ⁠⁠⁠DrCosmic Ray⁠⁠⁠   🐦 X (Twitter): ⁠⁠⁠Nauka u kadru⁠⁠⁠ 🎵 TikTok: ⁠⁠⁠DrCosmic Ray⁠⁠⁠   Autorka:Tijana Prodanović Kamera, audio i montaža: Darko Radovac Vizuelni identitet: Turbovanja Muzička tema made with Suno AI. Prijatelj podcasta: Bioskop Arena Cineplex

    1hr 12min
  4. Zašto teorije zavere zvuče privlačnije nego istina? Gošća: prof. dr Iris Žeželj

    12 MAR

    Zašto teorije zavere zvuče privlačnije nego istina? Gošća: prof. dr Iris Žeželj

    U ovoj epizodi analiziramo nauku iza: 🎥 Filma/Serije: ⁠⁠⁠⁠⁠⁠⁠Bugonia (2025)⁠⁠ 🧠 Naučna tema: Psihologija 🎙️ Gošća: ⁠prof. dr Iris Žeželj⁠, psihološkinja / Filozofski fakultet, UB Hosted by Tijana Prodanović (Dr Cosmic Ray) Šta bi bilo da vam neko kaže da je sve što ste mislili daznate o svetu je pogrešno? Da Zemlja nije lopta koja se okreće oko svoje oseveć disk? Da vanzemaljci ne žive možda negde na nekim dalekim svetovima već da su tu, medju nama? Ove ideje zvuče ektremno pa ipak milioni ljudi veruju u njih. Kao neko ko se bavi astrofizikom mogu reći da oblik Zemlje nije stvar mišljenja već činjenica do koje smo došli jer sve oko nas ukazuje na to. Ali interesantnije pitanje od toga zašto su ove teorije pogrešne je pitanje zašto su tolko privlačne ljudima? U današnjoj epizodi nauke u kadru pričamo o filmu Bugonia (2025) gde su teorije zavere centralna tema. Bugonia je nominovan za 4 Oskara u 2026. a o njemu i teorijama zavere pričamo sa psihološkinjom i redovnom profesorkom na Filozofskom fakultetu u Beogradu, prof. dr Iris Žeželj. Iris Žeželj je redovna profesorka na Odeljenju za psihologiju, na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U svojim istraživanjima bavi se različitim oblicima motivisanih pristrasnosti, složenim socijalneim identitetima,  odnosima između većina i manjina.U poslednje vreme Iris se dosta bavi istraživanjim vezanim za iracionalna uverenja (npr. teorije zavere, pseudonaučna verovanja). Iris je upravnica LIRA Laboratorije koja se bavi istraživanja u oblastima: individualnih razlika, socijalne psihologije, mentalnog zdravlja i metanaukom korišćenjem savremenih tehnika i metoda za prikupljanje podataka.  Slušajte nas na: 🎧  ⁠⁠Spotify⁠⁠ 🍏 ⁠⁠ApplePodcasts⁠⁠ ▶️ ⁠⁠YouTube⁠⁠ Nauka u kadru na društvenim mrežama: 📸 Instagram: ⁠⁠Naukau kadru⁠⁠, ⁠⁠DrCosmic Ray⁠⁠   🐦 X (Twitter): ⁠⁠Nauka u kadru⁠⁠ 🎵 TikTok: ⁠⁠DrCosmic Ray⁠⁠   Autorka:Tijana Prodanović Kamera, audio i montaža: Darko Radovac Vizuelni identitet: Turbovanja Muzička tema made with Suno AI. Prijatelj podcasta: Bioskop Arena Cineplex

    1hr 3min
  5. Hanibal Lektor: filmski zlikovac ili profil serijskog ubice? Gošća: prof. dr Bojana Dinić

    26 FEB

    Hanibal Lektor: filmski zlikovac ili profil serijskog ubice? Gošća: prof. dr Bojana Dinić

    U ovoj epizodi analiziramo nauku iza: 🎥 Filma/Serije: ⁠⁠⁠⁠ The Silence of the Lambs (1991)⁠ 🧠 Naučna tema: Psihologija 🎙️ Gošća: prof. dr Bojana Dinić, psihološkinja / Filozofski fakultet, UNS Hosted by Tijana Prodanović (Dr Cosmic Ray) Hanibal Lektor je jedan od najpoznatijih filmskih negativaca svih vremena. Inteligentan, harizmatičan, hladan i nemilosrdan. Ali koliko je filmska verzija psihopatije biska naučnoj stvarnosti? I zašto nas ovakvi likovi toliko fasciniraju? U drugoj epizodi podkasta Nauka u kadru gledamo film The Silence of the Lambs (Kad jaganjci utihnu) kroz prizmu savremene psihologije. Zajedno sa gošćom psihološkinjom Bojanom Dinić, redovnom profsorkom na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, razgovaramo o tome koliko su genijalni zlikovci poput Hanibala realni i šta psihologija zaista kaže o "čudovištima" medju nama. Bojana Dinić je redovna profesorka na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na Odseku za psihologiju. Njena istraživanja su fokusirana na mračne strane ličnosti i socijalno toksične osobine i ponašanja (psihopatija, makijavelizam, narcizam i agresivnost, nasilje). Često se bavi i popularizacijom nauke kroz Noć istraživača, podkaste, tekstove, popularna predavanja na TEDx i drugo.   Slušajte nas na: 🎧  ⁠Spotify⁠ 🍏 ⁠Apple Podcasts⁠ ▶️ ⁠YouTube⁠ Nauka u kadru na društvenim mrežama: 📸 Instagram: ⁠Nauka u kadru⁠, ⁠Dr Cosmic Ray⁠   🐦 X (Twitter): ⁠Nauka u kadru⁠ 🎵 TikTok: ⁠Dr Cosmic Ray⁠   Autorka:Tijana Prodanović Kamera, audio i montaža: Darko Radovac Vizuelni identitet: Turbovanja Muzičkatema made with Suno AI. Prijatelj podcasta: Bioskop Arena Cineplex

    46 min
  6. Da li bi Superman mogao da postoji? Gost: Stevan Subić

    12 FEB

    Da li bi Superman mogao da postoji? Gost: Stevan Subić

    U ovoj epizodi analiziramo nauku iza: 🎥 Filma/Serije: Superman (1978) 🧠 Naučna tema: Astronomija, fizika 🎙️ Gost: Stevan Subić, strip umetnik / DC Comics Hosted by Tijana Prodanović (Dr Cosmic Ray) On leti. Brži je od metka. Snažniji od lokomotive. Toliko je moćan da u filmovima može i da pomeri čitavu planetu. On je Supermen. Ali šta bi se desilo da takav heroj zaista postoji? Da li su njegove moći oduvek bile iste — i odakle uopšte dolazi ideja o biću koje može gotovo sve? U prvoj epizodi Nauke u kadru zavirujemo iza mita o Supermenu: pričamo o njegovim najpoznatijim moćima, ali i o tome kako se lik menjao kroz istoriju stripa. Moj gost je strip umetnik Stevan Subić, sa kojim razgovaram o nastanku Supermena, njegovim različitim inkarnacijama i zašto nam je i danas toliko fascinantan. Stevan Subić, rodom iz Zrenjanina, je strip umetnik, dizajneri ilustrator. Crtao je stripove za italijanske (Sergio Bonelli Editore), američke (DC Comics) i francuske (Delcourt i Glenat)izdavačke kuće. Autor je radio emisije Muholovka. Objavio nekoliko grafičkih novela. Crtao je KonanaVarvarina, Tarzana, Betmena, Supermena i Supergirl. Trenutno crta za DC Comics.   Slušajte nas na: 🎧  Spotify 🍏 Apple Podcasts ▶️ YouTube Nauka u kadru na društvenim mrežama: 📸 Instagram: Nauka u kadru, Dr Cosmic Ray   🐦 X (Twitter): Nauka u kadru 🎵 TikTok: Dr Cosmic Ray   Autorka:Tijana Prodanović Kamera, audio i montaža: Darko Radovac Vizuelni identitet: Turbovanja Muzičkatema made with Suno AI. Prijatelj podcasta: Bioskop Arena Cineplex

    45 min

Trailers

About

Nauka u kadru: Podkast na preseku nauke i filma, edukacije i zabave. Powered by Dr Cosmic Ray. Sa gostima iz različitih oblasti nauke i umetnosti Nauka u kadru spaja filmsku magiju i kritičko naučno razmišljanje, sa ciljem da nauku učini razumljivijom i zabavnom i da još jednu dimenziju filmovima koje svi volimo. Nove epizode svakog drugog četvrtka. O autorki podkasta: Tijana Prodanović je naučnica, astrofizičarka, naučna komunikatorka i kontent kreatorka, poznata kao Dr Cosmic Ray na TikToku i Instagramu. Vanredna je profesorka na Katedri za astronomiju, Univerziteta u Beogradu.

You Might Also Like