Povijest četvrtkom

Dario Špelić

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

  1. -4 ДН.

    Povijest četvrtkom: Kaos pod nebom Velika proleterska kulturna revolucija, II. dio

    8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    50 мин.

  2. 16 АПР.

    Povijest četvrtkom: Kaos pod nebom Velika proleterska kulturna revolucija, I. dio

    8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanja vratio se u Peking i pokrenuo taj kaos pod nebom. Zašto je to Mao učinio? Što je taj kaos učinio Kini? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    50 мин.

  3. 9 АПР.

    Povijest četvrtkom: Povijest Austrije, II. dio

    Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevstvo nestalo i iza njega je ostala malena država, republika, s tom nekad sjajnom metropolom kao glavnim gradom. Ta će prva republika biti kratkog vijeka, potrajat će samo do 1938. godine. O kojoj je to državi riječ? Zašto je tako kratko trajala? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    50 мин.

  4. 2 АПР.

    Povijest četvrtkom: Povijest Austrije, I. dio

    Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevstvo nestalo i iza njega je ostala malena država, republika, s tom nekad sjajnom metropolom kao glavnim gradom. Ta će prva republika biti kratkog vijeka, potrajat će samo do 1938. godine. O kojoj je to državi riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    50 мин.

  5. 26 МАР.

    Povijest četvrtkom: Iranska nafta i plin, II. dio

    Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati šok u međunarodnim odnosima i ekonomiji. Čija je to nafta, kasnije i plin, tako važna i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    52 мин.

  6. 19 МАР.

    Povijest četvrtkom: Iranska nafta i plin, I. dio

    Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati šok u međunarodnim odnosima i ekonomiji. Čija je to nafta, kasnije i plin, tako važna i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    50 мин.

  7. 12 МАР.

    Povijest četvrtkom: Projekt Manhattan, III. dio

    11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    51 мин.

  8. 26 ФЕВР.

    Povijest četvrtkom: Projekt Manhattan, I. dio

    11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

    50 мин.
См. все (108)

Об этом подкасте

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Информация

  • Автор
    Dario Špelić
  • Годы выхода
    2023 - 2026
  • Выпуски
    108
  • Ограничения
    Без ненормативной лексики
  • Авторские права
    © Hrvatska radiotelevizija
  • Сайт подкаста
    Povijest četvrtkom

Вам может также понравиться